Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su sjednicu razmatranjem Prijedlog izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji su dostavili poslanici Socijaldemokrata (SD).
Poslanici su raspravljali o protokolima o pristupanju Švedske i Finske NATO-u.
Generalni direktor za NATO u Ministarstvu vanjskih poslova Vladimir Vučinić podsjetio je kako je NATO formalno poziv za pristupanje Finskoj i Švedskoj uputio tokom nedavnog samita u Madridu, a da su protokoli potpisani petog jula.
“Članstvom će se izvršiti nadgradnja već visokog nivoa operabilnosti između NATO-a sa jedne, te Finske i Švedske sa druge strane”, poručio je on.
Nikolić: Rusija vodi rat protiv cijelog demokratskog svijeta
Andrija Nikolić (DPS) kazao je kako iz Ukrajine stižu scene masovnih progona, rušenja i ubijanja civila, te da je posljedica svega spoljnopolitička revolucija, čije je ključno obilježje krah koncepta neutralnosti.
“Upravo se na primjeru Švedske i Finske to najbolje vidi”, rekao je on.
Građani, kako je kazao, moraju da znaju da Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine.
“Ona vodi rat protiv Zapada i cijelog demokratskog svijeta. Niko u ovom sukobu nije ostao neutralan, počev od Švedske i Finske, koje imaju dugu tradiciju neutralnosti”, naglasio je Nikolić.
Kordić: Crna Gora nema nikakvu ulogu u ovom procesu
Kako je istakla Simonida Kordić (DF), Crna Gora nema nikakvu ulogu u slučaju pristupanja Švedske i Finske NATO-u.
“Dramatično se mijenja bezbjednosna arhitektura svijeta. Ali to nije počelo ove godine, niti od rata u Ukrajini. Nažalost, scene u Ukrajini nijesu nove u ovom vijeku. Takve scene smo gledali u svojoj domovini devedesetih godina. Gledali smo to u Siriji, Avganistanu, Libiji, Jemenu… Stanje sukoba je redovno u svijetu danas”, dodala je.
Kakav je uticaj vojnih saveza na te ratove, istakla je, legitimna je tema koju treba otvoriti.
“Finska i Švedska su pronašle da bi u novim okolnostima za njih bilo benefitno da budu dio NATO-a, a upravo je argumentacija koju čujemo iz tih zemalja argumentacija konstruktivnosti”, poručila je Kordić.
Ivanović: Oni koji pomažu Ukrajini – čine joj štetu
Dragan Ivanović (SNP) govorio je o Crnoj Gori i ulasku u NATO, ističući da je trebalo organizovati referendum.
“Rat u Ukrajini poremetio je mnoge stvari u samoj Evropi i odrazio se kod nas. Ovo što se dešava sa Švedskom i Finskom, mi kao članica moramo da ratifikujemo protokole”, naglasio je.
Kazao je i – “meni se čini da svi oni koji u ovom trenutku pokušavaju da pomognu Ukrajini, da joj čine štetu”.
“Slanje oružja, na taj način pomagati, da li to u ovom momentu znači spas – to je već posebno pitanje o kojem ne bih želio da govorim”
Jelušić: Odluka koju ne treba osporavati
Odluku dvije države, koje su do sada bile vojno neutralne, da pristupe NATO-u, ne treba osporavati, rekla je Božena Jelušić (URA).
“Zašto dvije ekonomski jake i vojno neutralne zemlje ipak odlučuju da prekinu tu stratešku prednost? Očigledno je, makar po mom mišljenju, Rusija nametnula normalizaciju da jedna zemlja može svim zemljama okolo da diktira kako treba da se ponašaju. Meni se čini da u tom svjetlu treba gledati na odluku Finske i Švedske”, naglasila je.
Podsjetila je kako je u Crnoj Gori podrška članstvu u NATO na nivou od gotovo 50 odsto, a da je protivnika sve manje, dodajući kako je i to rezultat ruske agresije na Ukrajinu.
Striković: Svako vidi da je politika DF-a proruska
Adnan Striković (SDP) kazao je kako danas, kada se i najrazvijenije države, koje su dugo bile vojno neutralne, opredjeljuju da priđu NATO-u, više nema mjesta preispitivanju da li je pristupanje Crne Gore toj alijansi bilo ispravan potez.
“Međutim, nije jasno da nekome treba objašnjavati zašto je politika DF-a proruska, da neko ko ne želi agresiju nazvati pravim imenom, da neko ko se protivi sankcijama Rusiji, da treba nekome objašnjavati da li je politika takvog subjekta proruska”, rekao je Striković, očito aludirajući na izlaganje Miodraga Lekića.
Nimanbegu: Oni koji su bili protiv, sad ništa ne smiju reći protiv NATO-a
Genci Nimanbegu (Forca) rekao je kako je Švedska nakon 208 godina neutralnosti riješila da se svrsta, što dovoljno govori o NATO-u kao vojnom savezu koji ima političke vrijednosti.
“Veoma mi je drago čuti ovdje kolege, koje su tada bojkotovale parlament, da sada više ne smiju ništa javno reći protiv NATO-a. A to potvrđuje i ispravnost naše odluke da pristupimo NATO-u, savezu država koje su bolje od nas. Svi želimo da naša država bude najbolja, ali svjesni smo i naših problema”, istakao je on.
O povećanju zarada korisnicima stručnog osposobljavanja – DPS će podržati, ali do septembra, prihvatljivo i za ostale uz analizu
Na dnevnom redu bio je Prijedlog izmjena Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Predložile su ga Socijaldemokrate, a njihov poslanik Damir Šehović kazao je kako treba ukinuti nepravdu i diskriminaciju prema svršenim visokoškolcima, te da je stoga potrebno uvećati visinu naknade sa 266 na 450 eura.
“Trenutno je visina naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja je skoro duplo niža od visine zarade zaposlenog sa osnovim obrazovanjem u istoj instituciji u kojoj taj visokoškolac radi. Zato tražimo povećanje naknada sa postojećih 266 na nivo minimalne zarade od 450 eura”, istakao je on.
DPS će podržati prijedlog zakona, ali tako da naknada bude povećana za korisnike tekućeg programa stručnog osposobljavanja, a onda je – kako je kazao Nikola Rakočević – potrebno sjesti i napraviti analizu.
“Da naknada od 450 eura bude primjenjivana tokom avgusta i septembra, a da onda zastanemo, jer ćemo tek od januara imati naredni poziv za program stručnog osposobljavanja”, istakao je on.
Izmjene zakona prihvatljive su i za Demokratski front, kazao je njihov poslanik Dragan Bojović, dodajući ipak kako ga iznenađuje to što iza prijedloga stoji SD, koji je prošle godine slične prijedloge, koji su se ticali povećanja zarada i sličnih mjera, karakterisao kao populizam.
“Meni je bitno kao poslaniku da usvojimo sve ono što je u cilju dobrobiti građana, ne mjerimo inicijative po stepenu populizma, kao vi”, poručio je Bojović.
Božena Jelušić (URA) rekla je da će i ta partija podržati povećanje naknada.
“Ali je realno pitanje da li to treba uraditi ovako u startu, povećati na 450, jer je i to malo. Možda ne treba razmišljati samo o ova dva mjeseca, nego o nekoj vrsti postepenog povećanja nadoknada u toku naredne godine”, ocijenila je ona, poručivši kako bi možda trebalo najprije ići sa naknadom od 350 eura.
Pitanje je da li bi i poslodavci mogli izdvojiti nešto, rekla je.
I SNP, PZP i BS će prihvatiti prijedlog uz, kako kažu, detaljnu analizu fiskalnog uticaja na budžet.
“Mislim da je trebalo da ostane odredba da naknada iznosi 50 odsto prosječne zarade u prethodnoj godini, ali ne manje od minimalne zarade. To bi davalo mogućnost da rastom prosječne zarade raste i iznos nadoknade korisnicima programa stručnog osposobljavanja”, rekao je.
Šehović: Ispravljamo nepravdu
Šehović je kazao kako se predloženim izmjenama ispravlja nepravda prema visokoškolcima, ali i da ga raduje što postoji saglasje među poslanicima.
“Da li smo svjesni da je potrebna transformacija programa stručnog osposobljavanja? Naravno da jesmo. Osam do 10 miliona godišnje, koliko se izdvaja iz budžeta, nije mali novac. Definitivno postoji prostor da se program unaprijedi, na način da rezultat bude veći broj radnih mjesta, ali i da poslodavci preuzimaju svoj dio odgovornosti i tereta. A poslodavce različitim olakšicama treba motivisati da, po završetku programa, zadrže korisnike makar još dvije godine”, istakao je Šehović.
Konatar: Podnijeli smo amandman, naknada prvo da bude 350 eura
Miloš Konatar (URA) kazao je da treba razmisliti o postepenom povećanju naknade, jer “javni novac u ovom trenutku nije neograničen”.
“Zato smo podnijeli amandman, da u ovom prvom koraku povećanje bude na 350 eura, a da u drugoj fazi idemo sa povećanjem na 450”, istakao je on.
Ipak, ukoliko ne bude spremnosti za postepeno povećanje – dodao je Konatar – URA će podržati prijedlog o visini naknade od 450 eura.
Bečić: Neprimjereno što Vlada za dva i po mjeseca nije dala mišljenje o naknadama
Da je prijedlog trebalo da dođe od Vlade saglasan je i Aleksa Bečić (Demokrate).
“Ali ako imamo u vidu da je ova Vlada pala i prije nego što je počela sa radom, da joj je podršku otkazalo tri četvrtine aktuelne većine, da se rukovodstvo Vlade čašćava kvalifikacijama o izdajnicima, fašistima i ekstremistima, onda je potpuno prirodno zašto je nešto drugo njima u fokusu, a ne ono što znači poboljšanje ekonomskog statusa građana”, ocijenio je Bečić.
Dodao je da je neprimjereno to što se Vlada za dva i po mjeseca nije izjasnila o prijedlogu zakona.
Kao predlagač, Šehović je na kraju diskusije čestitao korisnicima naknada, ističući kako je očigledno da će njihov prijedlog dobiti podršku svih poslanika.
Šehović: Nema govora o nižoj naknadi od one koju smo predložili
Nema riječi, dodao je, o tome da naknada bude niža od one koju su oni predložili.
“Kompromisa sa ovim prijedlogom neće biti. Nije riječ o novcu, nego o principu, koji nalaže da otklonimo devijaciju prema kojoj danas visokoškolac prima nižu zaradu od nekoga sa osnovnom školom kod istog poslodavca”, zaključio je.
O prijedlogu zakona poslanici će glasati narednih dana, na kraju sjednice.