Premijer Zdravko Krivokapić prvi put otkad je izabran na tu funkciju, u parlamentu odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici Skupštine koja se održava na Cetinju. Sjednicu je završena nakon više od pet sati.
Krivokapić je u odgovorima pokazao visoki stepen blamiranja, optužbi na račun biznismena, a čak je i zaprijetio poslanicima. Njegovi govori bili su puni demagoških floskula o pomirenju. Na konkretno pitanje da li će zbog afere ANB podnijeti ostavku, premijer nije odgovorio.
U nastavku možete vidjeti tok sjednice:
Kupovinom dva aviona ostvarena je budžetska ušteda od 20 miliona eura, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.
“Ujedno je država postala trajni vlasnik, što znači da je država uspjela da bude pozitivna za 40 miliona eura. Avioni su odmah plaćeni”, naveo je on.
Naglasio je da je od 2008. godine MA-u iz budžeta države uplaćeno preko 77 miliona eura.
Krivokapić je odgovorio da je dug MA u trenutku gašenja bio 110 miliona eura.
“To je onemogućavalo dalje poslovanje, a država nije imala zakonski okrvir da pruži pomoć. U svom vlasništvu imala samo jedan avion proizveden 1992. godine, dva su bila u operativnom i finansijskom riziku, a četiri nijesu funkcionala”, rekao je Krivokapić.
“MA bio na raspiratoru i prije pandemije”
Poslanik Boris Bogdanović je, u ime Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris, pitao premijera u vezi sa nabavkom dva aviona za novoosnovanu avio-kompaniju ToMontenegro.
“Ne možemo da se vratimo u prošlost, ali možemo svoj let u busućnost da započnemo na novim krilima. Važno je da novu avio-kompaniju postavimo na zdrave noge, MA je bio na respiratoru i prije nego što je počela pandemija korona virusa. I ovdje nas je bivši režim doveo u nezavidan položaj, a mi smo dužni da podržimo predloge i inicijative koje rade za Crnu Goru. Nijedna kompanije ne bi preživjela na način na koji se upravljalo Montenegro Airlinesom”, kazao je Bogdanović u Skupštini.
U četvrtak nijesam bio kontaktiran od strane NATO članice, to vam je jedino tačno, poručio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić na Premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjević.
Istakao je da je mjera svakog dobrog funkcionisanja jodgovornost.
“Ja nijesam čovjek koji ima bezbjedonosnu kulturu i može mi se desiti propust. Ali vi treba da svjedočite tome na najbolji mogući način. Gospodnin Vukšić ne pripada niti jednoj partiji, isto kao i ja, predvodio je koaliciju na lokalnom nivou. Svaku grešku ove Vlade pokušavate da pretvoite u politički poen, ako je to dobar put, ja onda ne znam šta je”, rekao je Krivokapić.
U ime kluba poslanika Socijaldemokratska partija–Albanska koalicija „Jednoglasno“, Raško Konjević je pitao premijera da li će predložiti razrješenje vršioca dužnosti direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost Zorana Vukšića zbog kršenja Zakona o tajnosti podataka.
Konjević je pitao i da li je premijer zadovoljan radom organa za sprovođenje zakona u prvih 100 dana rada Vlade, i kako u vezi sa tim komentariše negativno mišljenje Venecijanske komisije na izmjene tužilačkih zakona koje je pripremao ministar pravde sa predstavnicima parlamentarne većine.
Radulović: Istorijski momenat za Crnu Goru
Šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da je ovo istorijski momenat za Crnu Goru.
“Potrebne su radikalne promjene, ukoliko toga ne bude postoji mogućnost da nam se vrate lopovi”, kaže Radulović.
Pita Krivokapića da li su on i Vlada “za punu demontažu totalitarnog i kriminogenog režima, potpuno preispitivanje prošlosti i efikasnu i optimalnu izgradnju pravne, funkcionalne, prosperitetne i evropske Crne Gore”.
“Prva stvar treba da bude demontaža lopovskog režima”, poručuje Radulović.
“Moramo Tužilaštvo da preispitamo, smrdi tamo sve od onog dolje pa do Stankovića. Smrdi u sudstvu. Smrdi u Privrednom sudu, Ustavnom, sve mafija”, kaže Radulović.
“Nema više partijske knjižice ali će i s ove strane imati ista prava. Ne interesuje me Evropska unija, interesuje me Crna Gora”, dodaje Radulović.
“Još više ćemo da umiremo ako se ne dovedemo pameti. Jeste vi normalni, sa onakvim skupovima, sa nedostatkom empatije. Mi smo ludi. Kažite onaj ko ne nosi masku je potencijalni ubica”, kaže Radulović.
Premijer Krivokapić saopštio je na Premijerskom satu da će do 15. juna biti vakcinisano 35 odsto stanovništva Crne Gore, te da će biti dovoljno vakcina za sve građane.
Znamo kako se uprava hazardom u vanrednim situacijama, a vi ste u tom vrijeme gledali gdje će ko koga da smjesti, odgovorio je Krivokapić na pitanje Ivana Brajovića o epidemiološkoj situaciji.
“Uvijek vam je crkva mjesto gdje treba da udarate, čuvajte se toga, niko ko je udario na crkvu, nije prošao bez posljedica”, kazao je premijer.
Rekao je i da u oktobru, kada je bio pik epidemije, niko nije mogao da “prikrivi” računima NKT-a.
“Ako pogledate što su preporučivali stručnjaci, a protežirao predsjednik Crne Gore – država bi trebalo da bude zatvorena. Zatvaranje je dovelo do fenomenalne četiri nedjelje, a onda do katastrofalnih posljedica po turizam”, rekao je Krivokapić Brajoviću.
Premijer je pitao i zašto se protažira grčki biznismen Petros Statis i njegova donacija vakcina.
Brajović je odgovorio da je Krivokapić, u nekim odgovorima poslanicima, bio kontradiktoran u pozivima na pomirenje i porukama koje je slao.
“Nikada ni u jednom dopisu nijesam počitao ime obavještajca. Kolege sa vaše liste su to čitali, tako da javnosti kažem – jasno sam čitao nešto što nama nije smjelo biti u posjedu. Većina vašeg biračkog tijela bila je protiv učlanjenja u NATO”, kazao je Brajović, u odgovoru na pitanje premijera odakle mu informacija da je kompromitrovana služba bezbjednosti.
Premijer Krivokapić kaže da je najveći pik u situaciji sa koronavirusom postojao krajem oktobra.
“Ako pogledate ono što su preporučivali stručnjaci, a protežirao predsjednik Crna Gora bi trebalo da bude zatvorena. Kada smo došli imalo je 11 hiljada zaraženih, tada se pričalo da je CG stabilna a sada nam govorite da ne možemo da upravljamo situacijom. A vi ste gledali gdje će ko koga da smjesti, ne u bolničke krevete, već na pozicije”, kaže on.
On upozorava Brajovića da niko ko je udario na crkvu nije ostao bez posljedica.
“I da mi pominjete Statisa, vi znate da je Vlada usvojila da može da uzme vakcine samo od druge države ili od proizvođača. Statis je uništio Sveti Stefan, zašto ta vakcina nije išla kao donacija UAE?”, pita Krivokapić.
On pita i odakle njemu informacija da su odati tajni podaci.
Predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata, Ivan Brajović, pitao je Krivokapića na koji način on i Vlada koju predvodi planiraju da se suoče sa katastrofalnom epidemiološkom situacijom u državi i šta planiraju da urade na smanjenju tenzija i podjela u društvu koje su eskalirale u Crnoj Gori nakon 30. avgusta.
“Gotovo četiri mjeseca, u mandatu ove Vlade, ima dnevno od 400 do 600 oboljelih. To su užasni podaci i za zemlje veće od Crne Gore, a mjere koje ste donosili bile su selektivne”, ocijenio je Brajović.
“Ako budemo poznati po eksploataciji nafte, utopićemo se”
Sprovođenje klasičnog oblika referenduma o eksploataciji nafte i gasa u Crnoj Gori bi koštala Crnu Goru dva miliona eura, a šteta prekidanja istraživanja oko 100 miliona, kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić na Premijerskom satu, odgovarajući na pitanje predsjednika kluba poslanika „Crno na bijelo“, Miloša Konatara.
“Obnovljivi izvori energije su neminovnost, a ova Vlada će se zalagati za sve ono što je demokratija”, poručio je premijer. Dodao je i da ministarka javne uprave, Tamara Srzentić, ima platformu za referendum koji malo košta, ali je, kako je naveo, i manje pouzdana.
Premijer je naveo i da je ugovor za projekat istraživanja nafte i glasa na primorju potpisan krajem 2015. godine i istakao ga kao jedan od rijetko dobrih ugovora prethodne vlasti.
“Ako budemo prepoznati po ekspolataciji nafte, mi ćemo se utopiti i nećemo biti ni po čemu posebni. Da budemo ekološka država, a eksploatišemo naftu i gas, ne možemo”, odgovorio je Konatar premijeru. Istakao je da se ovo pitanje tiče budućnosti Crne Gore.
Predsjednik kluba poslanika „Crno na bijelo“, Miloš Konatar, na početku je pozvao sve da se spuste tenzije u Crnoj Gori.
“Vrijeme je da svi zastanemo, pronađemo ono dobro u sebi i gledamo u budućnost”, poručio je on.
Konatar je, komentarišući odgovor premijera, kazao da bi održavanje referenduma bio presedan i korak naprijed.
Konatar je Krivokapića pitao da li će Vlada podržati inicijativu za održavanje referenduma o eksploataciji nafte i gasa u Crnoj Gori.
“Smatramo da je održavanje referenduma najveći stepen demokratije i najpoštenije rješenje. GP URA je protiv eksploataciji nafte i gasa u Crnoj Gori. Ne možemo podržati nijedan projekat koji će ugroziti prirodu, Crnu Goru moramo graditi kao ekološku, baziranu na zelenoj ekonomiji. U 21. vijeku se moramo okrenuti obnovljivim izvorima energije”, rekao je Konatar.
U ime GP URA, pozvao je Vladu da podrži održavanje referenduma.
Premijer je, u odgovoru na pitanje poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, kazao da će uvijek “prihvatiti ruku koju pruža”, te da “neće gledati da li je i dalje u zagrljaju DPS-a”.
“Svi treba da odgovorno markiramo problem i rješavamo ga, ne po boji očiju i imenu… Mi često, u Crnoj Gori, po imenu sudimo ko kome pripada. Statistiku ste trebali posebno da analizirate u periodu kada ste imali izuzetnu saradnju sa DPS-om, tada ste “po dubini”, posebno zainteresovani za saobraćaj, dobili mjesta”, naveo je premijer.
Istakao je da njemu ne treba glas, već vrijednost, stručnost i profesionalizam.
“Zar sve nas ne treba da zabrine činjenica kakav nam je odnos prema Romima. Ima onih koji su sve umjeli da upotrijebe za taj jedan glas, ja nijesam takav”, dodao je Krivokapić, “Vjerujte da je u ovom trenutku, u Crnoj Gori, prisutna stvar da imate CV sa sumnjivih fakulteta, ali da su doživjeli nostrifikaciju.”
Poslanik BS-a je istakao da je očekivao da premijer ostavi jasniju poruku.
“U Vašoj Vladi nema mjesta za manjebrojne narode, ali je interesantno da Vas ne zanimaju preporuke o manjinama. Ali to je Vaše pravo, ali bi to bilo pogubno za Crnu Goru i onih 75% građana koji su rekli da su manjine ravnopravne, zato molim Vas, odsutanite od politike isključivosti. Crnu Goru smo svi ravnopravno gradili i nećemo pristati na milostinju”, saopštio je Ibrahimović i naglasio da će se boriti za svoja i prava svih građana Crne Gore.
Ibrahimović je pitao premijera da li Vlada vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti manjina u državnoj upravi i privrednim društvima u kojima je država većinski vlasnik, i koliko je pripadnika manjebrojnog naroda imenovano u njima na rukovodećim mjestima od 4. decembra prošle godine.
“Pred nama je još jedan izazov – kako da održimo visok stepen tolerancije u društvu. Manjine osjećaju da su ima ugrožena osnovna ljudska i manjinska prava, između ostalog – pravo da rade”, kazao je Ibrahimović.
Pozvao se na izvještaje NVO koji pokazuju na zanemarljivu zaposlenost manjina u javnom sektoru.
“Nažalost, ovo vrijeme podsjeća na 90-e, kada su se “čistile” institucije od mannjebrojnih naroda. Ali istrajaćemo da odbranimo vrijednosti koje smo zajedno ovdje stvarali i da unapređujemo društvo”, poručio je poslanik BS-a.
Krivokapić je, u odgovoru na pitanje Slavena Radunovića, rekao da je Vlada po Ustavu ima pravo da tužilačke usaglasi sa Evropskom komisijom, a preduslov je, kako je naveo, mišljenje Venecijanske komisije.
“U VK stoje najkompetentnije osobe koje mogu nezavisno i nepristrasno da ocijene, uprkos lobiranju Srđana Darmanovića i Zorana Pažina. Ipak, mislim da lobiranje nije moglo da da ovakav rezultat. VK nije kao što neki spiniji dala negativno niti pozitivno mišljenje, dala je preporuke koje su jednostavne za izmjenu i koje traže određene procedure”, odgovorio je premijer.
Kazao je i da duboko vjeruje da “lobiranje” nije moglo da da ovakav rezultat.
“VK nije dala niti negativno, niti pozitivno mišljenje, u kojima ima preporuka, koje su neke vrlo jedno jednostavne za primjenu i neke koje traže određenu proceduru”, kazao je premijer.
Dodao je da je u svim razgovorima sa diplomatskim korom EU ukazao na zloupotrebe koje mogu da se dokažu.
“Katnić je simbol odbrane prethodnog sistema”, istakao je premijer.
Radunović je pozvao Krivokapića da se, kako je naveo, odbrani uticaja sa strane.
“Ovo uopšte nije preveliki pritisak na Crnu Goru, to su više neka protokolarna upozorenja. Ušli ranije ili kasnije u EU, to je manje bitno, moramo početi da se oslobađamo ove gube koja nas je napala”, dodao je poslanik DF-a.
Krivokapić je odgovorio da u borbu protiv korupcije žele da uđu sa ekspertima iz inostranstva, te da su zamolili brojne države da pomognu u tom dijelu.
Premijer je pozvao građane na pomirenje.
U ime poslaničkog kluba Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije, pitanje Krivokapiću postavio je šef kluba Slaven Radunović.
Radunović je pitao premijera zašto je Vlada, “potpuno izvan svojih ustavnih nadležnosti, tražila mišljenje Venecijanske komisije o predlogu zakona i izmjenama i dopunama tužilačkih zakona” koje je predložila grupa poslanika, kad poslanici nijesu smatrali da je to potrebno.
“Namjera poslanika koji su predložili tužilačke zakone bila je da baš, predsjedniče Vlade, ne morate da odgovarate na ovakva pitanja i provokacije. Neko ko je njima bio jatak bio je Milivoje Katnić, a ništa bolja situacija nije ni u generalnom tužilaštvu. Ne vjerujem u njihovu mogućnost da procijene šta je dobro za Crnu Goru, mislim da svaki član VK ima manje prava, a i znanja, od mene, da ne kažem od svih nas, da se bave ovim pitanjima”, rekao je Radunović.
Zdravica, pa odgovor stihovima
Poslanica DPS-a, Aleksandra Vuković, reagovala je proceduralno jer je premijer, kako navodi, dok je ona držala čašu, poručio “držite čašu i podignite zdravicu da bude pomirenje među nas”. Odgovorila je sitatom iz pjesme kosovskog ciklusa “Zdrav mi budi, i zdravicu popoj, Vino popij a na čast ti pehar!”
“Najvažnije saniranje pustoši”
Ova država se pretvorila u inverziju, poručio je Krivokapić na početku odgovora šefu poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista i Liberalne partije, Danijelu Živkoviću.
“Morate da shvatite da se sve promijenilo i da je sloboda zapljusnula sve nas. Vaše pitanje je politički pamflet i imam osjećaj da razlikujem šta je pitanje, šta ne… Ono što je najvažnije – saniranje pustoši koje je za sobom ostavio režim, koji vi predstavljate, je nešto što je zateklo ovu Vladu. Ne slažem se sa Vama da je sa prvih 100 radnih dana Vlade narušen ugled Crne Gore”, kazao je Krivokapić.
Premijer je istakao da je DPS svojim činjenjem pokazao da “nema većih neprijatelja države Crne Gore”.
“Crna Gora je nezavisna od svih samo ne od vaše bratije i kumova koji su javno dobro pretakali i privatno”, naveo je Krivokapić.
Poručio je i da prethodna Vlada dovela do bankrota preduzeća Plantaže i Montenegro erlajnz.
U reakciji na odgovor Krivokapića, Živković je pitao: “Da li se spržena zemlja može zadužiti na međunarodnom tržištu u emisiji obveznica za 750 miliona?”
“Vi ste jedan od najneodgovornijih premijera…”
Živković je pitao Krivokapića da li se osjeća odgovornim što je stabilnost Crne Gore gotovo na osnovu svih parametara ugrožena, i što se mnogi procesi odvijaju stihijski, bez sposobnosti Vlade da ih kontroliše. Takođe je pitao i za odgovornost za eskalaciju epidemije korona virusa.
Takođe, Živkovića interesuje zašto se obećana transparentnost rada Vlade svela na Tviter objave i pres konferencije bez prisustva novinara, što je, kako navodi, umanjen ugled u međunarodnoj zajednici. Premijera je Živković pitao da li se osjeća odgovornim što je stabilnost Crne Gore na osnovu skoro svih parametara ugrožena i što se, kako navodi, mnogi procesi odvijaju stihijski, bez sposobnosti Vlade da ih kontroliše.
Najviše zaposlenih u obrazovnim ustanovama
Premijer Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje poslanika SNP-a Dragana Ivanovića, kazao je da je podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih od 31. avgusta do 30. novembra došlo je do broja zaposlenih na centralnom nivou nešta manje od 3.178.
„Najviše zaposlenja ostvareno je u vaspitno obrazovnim institucijama što se djelimišno može opravdati sa potrebom zapošljavanja na početku nove školske godine. Tako je u resoru ministra prosvjete broj zaposlenih povećan za 2.702 iako se mjesec avgust ne može uzeti kao stvarni pokazatelj broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra. Povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je i kada kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020. godine kada je školska godina još trajala. U ovom slučaju povećanje broja zaposlenih iznosio je 730“, kazao je Krivokapić.
On je kazao, da izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca.
„Ovi podaci predstavljaju veliku zabrinutost i ogromni podsticaj da se sa temeljnom reformom javne uprave krene što prije“, dodao je premijer.
Kaže da je Uprava za kadrove za tri mjeseca objavila 111 internih oglasa kojim je razriješeno 127 izvršilaca, od kojih je izabrano njih 37.
„Javni oglasi, njih 283, kojima je traženo 319 izvršilaca od kojih je izabrani 248. Javna konkursa 24 kojima je traženo 27 izvršilaca od kojih je Vlada imenovala pet starješina organa i postavila 22 visokostručna kadra“, kazao je premijer.
On je dodao da prema raspoloživim podacima, da je nakon prestanka rada prethodne Vlade zaposlila 312 lica u državnim organima.
Uprava za kadrove za tri mjeseca objavila 111 internih oglasa kojim je razriješeno 127 izvršilaca, od kojih je izabrano njih 37
„Uzevši u obzir da je dio postupka zapošljavanja koji je započet u navedenom periodu okončan nakon formiranja nove Vladwe, to je bio 4. decembar neuputno je da je broj zaposlenih lica u ovim organima znatno veći“, kazao je on.
ZZCG je u tom periodu za potrebe ustanova, agencija, preduzeća u državnom vlasništvu objavio 744 oglasa sa 4.102 izvršioca.
„Najveći broj oglasa objavljeno je za potrebe vaspitno-obrazovnih ustanova 490. Najveći broj izvršilaca tražen je u periodu od 15. septembra do 15. oktobra, i to 1,583, sa obrazloženjem potreba zbog početka nove školske godine“, zaključio je premijer Krivokapić.
Poslanik Dragan Ivanović pitao je u ime poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije, koliko je od 30. avgusta do 4. decembra prošle godine, u periodu tehničkog mandata bivše Vlade, zaposleno građana u ministarstvima, agencijama i javnim preduzućima čiji je vlasnik država.
„Građani se pitaju jer su u saznanju da je taj period iskorišćen da se zaposli veliki broj građana. Došli smo u situaciju da je u državnim institucijama duplo više zaposlenih nego što je predviđeno“, kazao je Ivanović.
On je istakao da je jedan od prioriteta Vlade je donošenje Zakona o Vlade.
„Svrha donošenja ovog zakona je stvaranje odgovarajućeg pravnog sistema koji omogućava djelotvorniju institucionalniju koordinaciju, efikasniju javnu potrošnju i povećanu odgovornost javne uprave „, kazao je Krivokapić.
On je kazao da prema podacima ministarstva finansija i sopcijalnog staranja o broju zaposlenih od 31. avgusta do novembra došlo je do broja zaposlenih na centralnom nivou ništa manje od 3.178.
Popović udaljen sa sjednice
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović na početku zasijedanja udaljen je sa Sjednice zbog toga što je bacio poslovnik Skupštine.
Nakon toga, Bečić je tražio da se Popović udalji zbog čega je uslijedila pauza.
Poslanik DPS-a Dragutin Papović smatra da je predsjednik Skupštine prekršio Poslovnik jer poslanici nemaju adekvatne uslove za sjednicu. Kaže da su morali da se probijaju kroz barikade da bi došli do Skupštine.
Bečić je odgovorio da se svi sjećaju u kojim su uslovima održavane sjednice dok je opozicija bila na vlasti, tako da je u potpunosti poštovan Poslovnik i da je sve u redu.
Blokirane ulice na Cetinju
Uoči održavanja sjednice policija je blokirala ulice na Cetinju i postavljala zaštitne ograde na prilazima zgradi Skupštine Prijestonice. Građani su se okupili na Studentskom trgu kako bi poručili da članovi Vlade nisjesu dobrodošli na Cetinju.
Prijestonica je ukrašena zastavama sa likom mitropolita Antonija Abramovića, obnovitelja Crnogorske pravoslavne crkve, koji je bio na njenom čelu od Lučindana 1993. do svoje smrti 1996. godine.
Pitanja poslanika
U ime poslaničkog kluba Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije, pitanje Krivokapiću postaviće šef kluba Slaven Radunović.
Radunović će pitati premijera zašto je Vlada, “potpuno izvan svojih ustavnih nadležnosti, tražila mišljenje Venecijanske komisije o predlogu zakona i izmjenama i dopunama tužilačkih zakona” koje je predložila grupa poslanika, kad poslanici nijesu smatrali da je to potrebno.
Radunović je ocijenio da se Vlada na taj način grubo umiješala u rad druge grane vlasti i njenu osnovnu – zakonodavnu funkciju.
Boris Bogdanović će, u ime Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris, pitati Krivokapića u vezi sa nabavkom dva aviona za novoosnovanu kompaniju Tu Montenegro.
Šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović, pitaće Krivokapića da li su on i Vlada „za punu demontažu totalitarnog i kriminogenog režima, potpuno preispitivanje prošlosti i efikasnu i optimalnu izgradnju pravne, funkcionalne, prosperitetne i evropske Crne Gore“.
Predsjednik kluba poslanika „Crno na bijelo“, Miloš Konatar, pitaće Krivokapića da li će Vlada podržati inicijativu za održavanje referenduma o eksploataciji nafte i gasa u Crnoj Gori.
Predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata, Ivan Brajović, pitaće Krivokapića na koji način on i Vlada koju predvodi planiraju da se suoče sa katastrofalnom epidemiološkom situacijom u državi i šta planiraju da urade na smanjenju tenzija i podjela u društvu koje su eskalirale u Crnoj Gori nakon 30. avgusta.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitaće premijera da li Vlada vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti manjina u državnoj upravi i privrednim društvima u kojima je država većinski vlasnik, i koliko je pripadnika manjebrojnog naroda imenovano u njima na rukovodećim mjestima od 4. decembra prošle godine.
U ime kluba poslanika Socijaldemokratska partija–Albanska koalicija „Jednoglasno“, Raško Konjević će pitati premijera da li će predložiti razrješenje vršioca dužnosti direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost Zorana Vukšića zbog kršenja Zakona o tajnosti podataka.
Konjević će pitati Krivokapića i da li je zadovoljan radom organa za sprovođenje zakona u prvih 100 dana rada Vlade, i kako u vezi sa tim komentariše negativno mišljenje Venecijanske komisije na izmjene tužilačkih zakona koje je pripremao ministar pravde sa predstavnicima parlamentarne većine.
Ko je Dejan Abazović?
Rijetko tupav čovjek. Toliko pričati a ne reći ništa. Prazan kao boca.
Kad seljačina uđe u Majbah, neće ga prodavat’ sad bez muke