Ruska invazija na Ukrajinu povećala je odlučnost Evrope da brani svoju sigurnosnu arhitekturu i demokratiju, objavio je RSE.
Istovremeno, mnogi političari i analitičari su skrenuli pažnju na Zapadni Balkan, strahujući od ruskog uticaja u regionu koji je već opterećen političkom nestabilnošću. Napetosti koje postoje i dalje traju, oko tri decenije nakon raspada Jugoslavije.
Bosna i Hercegovina i Kosovo su dvije zemlje koje neki analitičari izdvajaju kao najugroženije. Prvi, zbog etničkih tenzija i proruskog lidera Srba Milorada Dodika, koji otvoreno izražava svoje ambicije za odvajanjem od ostatka zemlje.
“Sloboda je ono što nam treba. Ne trebaju nam kolonizatori, ne trebaju nam učitelji. Ovaj narod nikada sebi nije dozvolio da živi u zatočeništvu”, rekao je Dodik na mitingu pred svojim pristalicama u Banjaluci.
Kosovo, s druge strane, ima otvorena pitanja sa Srbijom – zemljom koja održava bliske veze sa Rusijom i jedina je na Zapadnom Balkanu koja protiv Rusije nije uvela sankcije zbog invazije na Ukrajinu.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) rekao je na jednoj od posljednjih sjednica Vlade da Srbija “metodom” ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja opasnost za Kosovo.
Ove nedjelje, govoreći na regionalnoj konferenciji u Prištini, on je rekao da je Srbija u prve dvije godine njegove vlade četiri puta slala svoju vojsku na granicu sa Kosovom, sponzorisala terorizam i širila lažne vijesti kako bi opravdala svoje agresivne akcije.
Kurti je rekao da su Evropska unija (EU) i NATO odgovorili na rusku invaziju na Ukrajinu uvođenjem Finske i Švedske u vojnu alijansu, te davanjem statusa zemalja kandidata za članstvo u EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
“Bezbjednosne prijetnje na Zapadnom Balkanu iz Srbije moraju se tretirati istim pristupom, dajući Kosovu status zemlje kandidata za Evropsku uniju i članstvo u Savjetu Evrope”, rekao je Kurti.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok (Annalena Baerbock) je ove sedmice izjavila da je ruska agresija u Ukrajini učinila neophodnim proširenje EU na Zapadni Balkan. To bi, prema njenim riječima, i Evropu učinilo jačom.
“Ruski agresivni rat se ne izvodi samo bombama, projektilima, bespilotnim letjelicama i najgorim napadima na civilno stanovništvo u Ukrajini. On takođe uključuje i hibridni rat. Ekspanzija je geopolitička nužnost”, rekla je Berbok.
Različite faze pridruživanja
Šest zemalja Zapadnog Balkana – Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina – nalaze se u različitim fazama procesa pridruživanja EU.
Put je dug – moraju uskladiti svoje zakone sa zakonima EU i dokazati da njihove institucije i ekonomije ispunjavaju demokratske norme.
Proces je bio veoma spor, ali nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je izdvojila paket od šest milijardi eura da bi im pomogla, kako u reformama, tako i da se udalje od ruskog uticaja.
Analitičari ne očekuju da će se stvari promijeniti preko noći. Kažu da dugotrajno oklijevanje EU da se proširi – posljednje 2013. sa Hrvatskom – ima cijenu.
Vesela Černeva (Vessela Tcherneva) iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose kaže za program Expose Radija Slobodna Evropa (RSE) da je nekoliko zemalja u regionu već pronašlo alternativne partnere.
“Na primjer, Srbija igra igru izabranog između EU s jedne strane i Rusije i Kine s druge. Ovaj trend raste. I, mislim da je evropskim kreatorima politike već jasno da je nestabilnost u regionu, koji nije samo geografski dio kontinenta, nego je u srcu kontinenta, može biti veoma, veoma opasna”, kaže Černeva.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) je u svom obraćanju o stanju u EU u septembru 2023. rekla da EU mora odgovoriti na “poziv istorije” i prihvatiti veliki broj zemalja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. “Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji”, rekla je ona.
Nekoliko dana prije toga predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel rekao je da će EU moći primiti nove članice do 2030. godine, ali da one “ne smiju uvoziti sukobe iz prošlosti”.
Za Dimitra Bečeva, profesora Univerziteta u Oksfordu, ovaj rok je izuzetno ambiciozan. Govoreći za Exspose, on kaže da bi do kraja decenije možda samo jedna država – Crna Gora – mogla postati dio bloka.
Što se tiče Kosova, koje je najdalje od EU i za sada je samo podnijelo zahtjev za članstvo, Bečev kaže da bi trebalo da se fokusira na normalizaciju odnosa sa Srbijom, prije nego što govori o evropskim integracijama. Prema njegovim riječima, ne postoji kratak put.
“Nažalost, ono što smo vidjeli godinu ili godinu i po dana na Kosovu je kako je EU rješavala ponovljene krize. Na sjeveru Kosova uvijek postoje krize, tenzije, protesti… Kurti sada povećava rizike, sa pitanjem valute. Dakle, kreatori evropske politike, ali i Sjedinjene Američke Države, koje su takođe uključene oko Kosova, treba da gase požare, umjesto da razmišljaju o konačnom rješenju između Kosova i Srbije”, kaže Bečev.
“Na dnevnom redu Brisela ali ne u vrhu”
Kosovo i Srbija smatraju normalizaciju odnosa uslovom za napredak na putu evropskih integracija.
Bečev kaže da bi svi balkanski lideri mogli biti više posvećeni sprovođenju reformi, ali dodaje da je i EU odgovorna za neuspjeh u procesu proširenja. Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je uvijek bio na dnevnom redu EU, ali ne i na vrhu, što zbog nevoljnosti nekih lidera za proširenje, što zbog unutrašnjih problema EU.
Međutim, nakon početka rata u Ukrajini, EU je preduzela nekoliko koraka kako bi učvrstila svoju poziciju i spriječila podjele na kontinentu.
U Bosni i Hercegovini, EUFOR je ojačao svoju mirovnu misiju, kao što je to učinio na Kosovu sa misijom vladavine prava EULEX. Međutim, EU nije uspjela da ubijedi Srbiju da se pridruži sankcijama za Rusiju.
Bečev kaže da bi, za sada, cilj trebalo da bude da se ruski uticaj na Balkanu drži pod kontrolom, jer ga se u potpunosti ne može riješiti.
“Srbija, koja je centar ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, biće van EU u dogledno vrijeme. I, dok se ta veza ne prekine, Rusija će uvijek imati neke karte u ovom dijelu Evrope”, kaže Bečev.
Černeva iz Evropskog savjeta za spoljne odnose se slaže, ali dodaje da bi EU trebalo da traži načine da ubrza integraciju šest zemalja Zapadnog Balkana, bez sugerisanja ikakvih alternativa proširenju.
“…jer članstvo u EU je transparentnost, pravila, standardi, vladavina prava, dok ruski uticaj ide kroz kanale korupcije, nepoštene kanale i kanale kontrolisanih medija”, kaže Černeva.
Na sajtu EU se navodi da je blok “potpuno posvećen integraciji Zapadnog Balkana u EU. “To je zajednički strateški cilj koji ujedinjuje čitav region i EU”, piše.
U postu na mreži od 29. februara, komesar za proširenje EU Oliver Varhelji (Olivér Várhelyi) napisao je da region Zapadnog Balkana “mora brzo napredovati u smislu reformi”.
Podrška pridruživanju nije svuda ista
U najnovijem izvještaju organizacije Freedom House, koja ocjenjuje oblast političkih prava i građanskih sloboda, svih šest zemalja Zapadnog Balkana navode se kao djelimično slobodne.
Različita istraživanja javnog mnjenja pokazuju da podrška javnosti članstvu u EU varira u regionu – Kosovo i Albanija obično imaju više, dok Srbija ima niže rezultate.
Anketa koju je u Srbiji sproveo Ipsos, objavljena u aprilu 2022. godine, pokazala je da je 44 odsto učesnika bilo protiv članstva Srbije u EU, a 35 odsto za. Ovo je bio prvi put da su u ovoj zemlji prevladali negativni stavovi.
Iste godine, drugo istraživanje pokazalo je da je Crna Gora najpoželjnija u EU, dok je Kosovo najmanje.
Danas je prošlo više od dvije decenije od samita u Solunu, na kojem je zemljama Zapadnog Balkana obećana evropska budućnost.
Rok 2030. koji spominje Šarl Mišel (Charles Michel) dovoljno je blizu da ih navede da ulože što više političkih ulaganja kako bi se pridružili EU. Ali, to je vjerovatno i poziv na buđenje za samu EU kako se “poziv istorije” ne bi pretvorio u izgubljenu istorijsku priliku.