Nedjelja, 5 Maja, 2024
Rubrika:

Sredstva za hegemonistički rad i izvoz nestabilnosti u regionu

Eto tako funkcioniše politička ekonomija u jednoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, gde se svakom zna uloga u proizvodnji i izvozu nestabilnosti u komšiluku, a i šire

Piše: Milutin Cerović

Šta je onomad rekao filozof Marks o ekonomiji:

Ekonomija se sastoji od tri činioca – rada, sredstava za rad i predmeta rada.

Šta sve Beograd danas koristi iz Marksove političke ekonomije, ali u asimilatorske i hegemonističke svrhe u regionu?

Pod jedan:

Koristi sav državni aparat kao sredstvo za asimilatorski rad – tu dileme nikada nije bilo.

Pod dva:

Koristi obavještajno-bezbjednosnu organizaciju poznatu kao državna crkva kao predmet rada za ostvarivanje svih hegemonističkih ciljeva.

Pod tri:

Koristi sport u celini za promociju gore proklamovanih hegemonističkih ciljeva.

Pod četiri:

Za ostvarivanje tih hegemonističkih ciljeva koristi i državni ćup – čitaj državni kasu.

Pod pet:

Kao alat i pomoćna sredstva za rad koristi i huligane, kojima vlast iz milošte tepa i zove ih navijačima.

Pod šest:

Kao ispomoć u ostvarivanju pomenutih ciljeva, rado se koristi i probrano podzemlje, inače poznato u javnosti kao kriminalni milje.

Pod sedam:

Da bi se ciljevi hegemonističkog rada lakše ostvarivali, moraju se pod obavezno koristiti usluge takozvanih domaćih “janičara” – koji posao završavaju na terenu gde se izvode ekspanzionistički radovi.

Najbolji primer je Crna Gora u kojoj je postalo gotovo časno zanimanje raditi za interese tuđe države, naravno uz pomoć sredstava obezbeđenih od iste te države.

Eto tako funkcioniše politička ekonomija u jednoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, gde se svakom zna uloga u proizvodnji i izvozu nestabilnosti u komšiluku, a i šire.

Ali, dok svoje ekonomske planove prilagođavaju samo regionalnoj hegemoniji, pitanje je koliko je ostalo sredstava za samu Srbiju, koju kao da vode maratonci iz čuvenog filma…

Upravo zbog svoje neutoljive želje za tuđim, i zasnivanju ekonomije na hegemonizmu, ti maratonci upravo trče svoj poslednji, počasni krug, a Pantelija se u grobu prevrće od užasa i ljutnje.

Ko je zbilja poznavao ove maratonce, ni pakao mu neće teško pasti. A pakao čeka iza ćoška ekonomske iscrpljenosti beskonačnim ekspanzionističkim apetitom za koga ne postoji nikakvo realno pokriće.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

6 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Dragoljub
16.09.2023-08:19 08:19

“CG u kojoj je postalo gotovo časno zanimanje raditi za interese tuđe države” — Radite za strane ambasade, muslimansko Sarajevo, Zagreb i šiptarske separatiste i ekstremiste. Sve one koji su protiv jake Srbije.
“pitanje je koliko je ostalo sredstava za samu Srbiju” — Kao što vidiš, Srbiji dobro ide jer napreduje ekonomski, vojno i diplomatski, a ti se zapitaj da li će CG imati para za penzije, lekove, lečenje i osnovne stvari.
Čim vi dušmani tako cvilite i kmečite znači da je Srbija na dobrom putu …

Cozac ucikla
16.09.2023-09:06 09:06

Slika se zove,, i tako covjek izadje iz pecine”.

Dragoljub
16.09.2023-13:35 13:35
Reply to  Cozac ucikla

Izašli iz pećine pa seli u Švajcarski najmoderniji brzi voz i brzinom od 200km/h odoše u Novi Sad, a uskoro do Budimpešte i dalje u Evropu dok ti nemaš avio kompaniju, nemaš puteve, kanalizaciju, infrastrukturu, renovirane aerodrome, itd. Jesu li katolički kardinal i islamski muftija “izašli iz pećine” ?

Budumir
16.09.2023-09:48 09:48

@Merline, botu parizerski ne tupi ga više.
Pa Srbija je dužna 90. milijardi €.
Zajedno sa privredom, građanima i državom.
Pitanje dana vaše propasti.

Dragoljub
16.09.2023-13:33 13:33
Reply to  Budumir

“Javni dug Srbije na kraju aprila 2023. iznosio je oko 34,94 milijardi evra, što je 50,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je danas Ministarstvo finansija.” To je daleko manje od EU proseka. Javni dug CG je oko 75%, a nekih zemalja EU imaju dug od preko 100% BDPa. Srbija se brže razvija sada nego za vreme Tita, a zaa vreme Vučićevog mandata biće izgrađeno više km autoputeva od 1946. do 2012. SR ima najviše stranih investicija od svih zemalja zapadnog Balkana, 38 tona zlatnih rezervi, više od svih ex Yu zajedno, 200 novih fabrika, brze pruge, metro, autoputevi koji… Pročitaj više »

dragan
16.09.2023-10:39 10:39

Svaka cast Gospodine! Respekt!