Predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovarao je danas na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u okviru premijerskog sata na sjednici Skupštine. Spajić nije odgovarao na pitanja poslanika parlamentarne većine, što je dogovor sa kolegijuma predsjednika Skupštine, kazao je na početku sjednice predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Konatar tražio da se Spajić izvini
“Odgovoriću na sva pitanja poslanika, bez obzira na to što sam danas došao sa temperaturom i gripom. Nadam se da ćemo se držati dogovora i vremena koje nam je dato”, saopštio je na početku premijer Milojko Spajić.
Poslanik URA-e Miloš Konatar tražio je od Spajića da se na početku sjednice izvini poslanicima i Skupštini zbog neprimjerenog ponašanja i rječnika prema poslanicima.
“Vidjeće Spajić i ministri da ništa ne boli da dođu u Skupštinu i razgovaraju sa poslanicima, moramo poštovati ono što je red”, naveo je Konatar.
Spajić je kazao da je došao sa temperaturom i gripom.
“Ali to nije izgovor da do kraja ne ispoštujemo sve obaveze. Tu sam, sve odgovore smo spremili”, naveo je Spajić.
Poslanik URA-e Filip Adžić je kazao da se Spajić sinoć skandalozno ponašao prema poslanicima.
“Skandalozno je da se na kolegijumu predsjednika Skupštine premijer obraća putem telefona, na zvučniku, pritom da upućuje neosnovane kritike poslanicima. Odnos koji je pokazao je nešto što ne može da se toleriše prema ovom domu”, kazao je Adžić.
Komunikacija preko spikerfona
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da se nada da se Spajiću više neće dogoditi da sa predstavnicima građana komunicirate preko spikerfona na način na koji ste sinoč učini i da ćete obaveze slijediti tragom poštovanja Ustava i poslovnika.
Zatim je Spajića pitao da li je razgovarao o tome da Vlada predloži Skupštini izmjene Zakona o državljanstvu, imajući u vidu da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić nedavno izjavio kako za tu ideju postoji raspoloženje unutar parlamentarne većine.
Spajić je odgovorio da je Mandić najavio da će na Kolegijumu otvoriti dijalog o državljanstvu. On je podsjetio da za sada Zakon ne dozvoljala dvojno državljanstvo.
O dvojnom državljanstvu sa Mandićem
Spajić je odgovorio da je Mandić najavio da će na Kolegijumu otvoriti dijalog o državljanstvu, te da je on najbolja adresa za to pitanje.
”Zakon ne dozvoljava dvojno državljanstvo, jer za prijem u crnogorsko državljanstvo kao jedan od uslova propisuje da lice ima otpust iz dotadašnjeg državljanstva. Ipak, istim Zakonom propisani su i izuzeci ko može steći dvojno državljanstvo pa ću Vas podsjetiti da je do sada preko 4000 lica steklo crnogorsko državljanstvo samo po osnovu jednog propisanog izuzetka (temporalnog karaktera, od septembra 2011. do 31. januara 2012.) koji kaže da pravo na to ima državljanin republike bivše SFRJ koji ima prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije 3. juna 2006. godine i ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti koji je važio u trenutku izdavanja”, naveo je Spajić.
On je podsjetio da se dvojno državljanstvo se može steći samo na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora, pod uslovom uzajamnosti.
”Napominjem da do danas, Crna Gora ni sa jednom državom nije zaključila međunarodne ugovore ili sporazume na osnovu kojih se može ustanoviti dvojno državljanstvo. Kao što Vam je poznato, sloboda države da uređuje oblast državljanstva svojim unutrašnjim pravom ograničena je propisima međunarodnog prava. Naročito Evropskom konvencijom o državljanstvu, koja obavezuje države članice Savjeta Evrope i konvencijama Organizacije Ujedinjenih Nacija. Vjerujem ipak, da i pored Vaše neskrivene rezerve prema potezima parlamentarne većine, postupci u prva dva mjeseca mandata 44. Vlade i 28. saziva Skupštine pokazuju visok stepen pro-evropske orjentacije, odlučne da nastavi usaglašavanje sa najboljom evropskom praksom. Ovakav pristup, omogućiće nam da nakon višegodišnjeg zaostajanja nastavimo proces evropske integracije. To je ono u šta vjerujemo i mi i naši partneri iz Evropske unije”, rekao je Spajić.
Nikolić je pozvao Spajića da utvrdi koji ministri imaju dvojno državljanstvo.
”Nije riješeno pitanje brojnih javnih funkcionera, uključujući i dvojno državljanstvo Andrija Mandić”, rekao je Nikolić.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je šta Vlada planira da uradi u narednom periodu kako bi se iskoristili razvojni potencijali, dinamizirao razvoj i stvorili bolji uslovi za život i privređivanje na sjeveru Crne Gore, sa akcentom na opštine u kojima žive Bošnjaci, kao što su Rožaje, Flav, Gusinje, Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Pljevlja.
Evropa sad 2
Poslanik GP URA Dritan Abazović rekao je da “gospoda iz Vlade nisu gosti”
”Oni nisu muzička grupa. To što ste vi dozvolili da se premijer obraća preko spikerfona, to je kritika koju upućem Vama”, rekao je Abazović Mandiću.
Rekao je i da su “oni takva vlada koja funkcioniše kada ih pritisnete”.
On je pitao Spajića šta je sa programom Evropa sad 2.
”Interes javnosti je da zna zašto ste ih prevarili”, naveo je Abazović.
”Da li vama građani treba da vjeruju na riječ? Već ste ih prevarili za ženu, kuću, državljanstvo”, rekao je Abazović.
Spajić je rekao da imamo idiličnu atmosferu u parlamentu, te odgovorio na pitanje Abazovića.
”Uspjeh programa Evropa sad 1, mnogi koji sjede u skupštinskim klupama nisu vjerovali. Ali vjerovali su građani koji su nam dali povjerenje da sprovedemo i Evropu sad 2. Ona se nalazi između Evropa sad 1 i Evropa sad 3”, rekao je on.
Spajić je rekao, da kako su sproveli Evropu sad 1, tako će sprovesti i Evropu sad 2.
”Sprovešćemo je zbog građana, privrede i zajedničkog budžeta svih nas”, kazao je premijer, dodajući da je Evropa sad 2 već sastavni dio Predloga budžeta za 2024. godinu i sa svojom implementacijom otpočinje za par dana.
Podsjetio je da je prva mjera Evropa sad 2 programa povećanje minimalne penzije na 450€ što predstavlja rast od 52 odsto.
”Benefit Evrope sad 2 već sa januarskom penzijom osjetiće preko 74 000 naših penzionera, koji su usljed inflacije u prethodnom periodu bili posebno pogođeni. Ovim vraćamo dug i pokazujemo solidarnost prema našim najstarijim građanima koji su ovu zemlju gradili a kojima nisu stvoreni uslovi za dostojanstven život u starosti kada im je to i najpotrebnije”, naveo je Spajić.
Spajić je rekao i da su se sva njihove političke konkurencije, da će se bilo koja mjera finansirati iz zaduženja, prodajom Elektroprivrede Crne Gore, povećanjem opšte stope PDV-a – pokazala se apsolutno netačnom.
”Umjesto toga, predložili smo Budžet za 2024. godinu kojim jedan cent zaduženja neće ići na finansiranje tekućih obaveza već isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata kojim generišemo novu ekonomsku vrijednost”, istakao je premijer.
Spajić je rekao da će se odgovorno odnijeti drugim mjerama ovog programa a to su, kako je rekao, povećanje minimalne i prosječne zarade i skraćenje radnog vremena.
”Nijedna od ovih mjera neće ići na štetu poslodavcima niti državnom budžetu. U duhu socijalnog dijaloga, što je i zakonom propisana obaveza, sa socijalnim partnerima biće razmatrane i predložene izmjene svih zakonskih propisa kako bi stvorili pretpostavke da predviđene reforme budu sprovedene u roku koji sam više puta pomenuo”, pojasnio je premijer.
Najavio je i da će u I kvartalu naredne godine otpočeti sa radom na pripremi Fiskalne strategije.
”Fiskalnu strategiju Crna Gora nema već dvije i po godine, pa ni ne čudi što se prethodna Vlada zadužila po najvećoj kamatnoj stopi u istoriji budući da nijedan investitor ne vidi kao kredibilnog partnera državu koja nema svoje fiskalne planove i pregled reformi za period trajanja mandata jedne Vlade”, rekao je Spajić.
Poručio je Abazoviću da “nema smisla da ako ste podržavali Evropu sad 1, da ne podržite Evropu sad 2”
Barska plovidba nema novca za kupovinu broda AF “Francesca
Poslanika Socijaldemokrata Branislav Nenezić interesuje da li će Vlada i resorno ministarstvo učiniti napore za obnovu pomorske linije Bar-Bari u susret turističkoj sezoni i to kroz davanje pomenute linije na koncesiju i kupovinom trajekta za pomenutu liniju i da li će se preispitati Odluka Skupštine akcionara “Barska plovidba AD” donijetu 27. juna kojom se odobrava kupovina putničkog broda AF “Francesca”.
Osim toga, Nenezić je pitao i o sastavu buduće Vlade, i najavljenoj rekonstrukciji. Pitao je Spajića da li je na pomolu kriza vlasti.
Spajić je rekao da Crna Gora, da bi bila uspješna, mora snažnije koristiti svoje komparativne prednosti.
”Jedna od njih je izlaz na more i resurs kakav u tom smislu predstavlja Luka Bar, pa na toj liniji i ponovno povezivanje Crne Gore i Italije pomorskim putem. Čini mi se da smo oko toga saglasni i uvjeravam Vas da Vlada, odnosno resorno ministarstvo, intenzivno radi na iznalaženju modela za realizaciju ovog plana”, odgovorio je Spajić.
Spajić je rekao da vjeruje da će AD “Barska plovidba” moći samostalno da servisira otplatu januarske rate kredita Exim banci, ali je već u julu to manje izvjesno.
Spajić je rekao da će ministarstvo će, u saradnji sa menadžmentom kompanije, raditi na iznalaženju odgovarajućeg modela koji bi mogao dovesti do ponovnog uspostavljanja linije Bar – Bari.
”A modeli su različiti. Od mogućnosti uspostavljanja javno-privatnog partnerstva do uspostavljanje linije od nekog drugog brodara”, dodao je Spajić.
Govoreći o kupovini broda AF “Frančeska” rekao je da ta odluka u dogledno vrijeme ne može biti realizovana, iz prostog razloga što je “iz svega navedenog jasno da AD “Barska plovidba” ne posjeduje sredstva za kupovinu ovog niti bilo kog drugog broda”
Poslanica Jevrosima Pejović pitala je Spajića u vezi sa programom Evropa sad 2, ocjenjujući da je ona učestvovala u izradi i promociji programa Evropa sad 1.
”S obzirom na to da je najavljena prva faza Programa Evropa sad 2, da li je Vlada sprovela analizu i ako jeste kada će biti javno dostupna”, pitanje je Pejović.
Rekla je da su na Evropi sad 1 radili najbolji ljudi u sistemu, dok tajnu Evrope sad 2 ima samo Spajić.
Premijer joj je odgovorio da ne razumije zašto se ona predstavlja kao kreatorka Evrope sad 1.
”Ja sam vas upoznao 2023. godine. Vi ste bila službenica ministarstva Ekonomskog razvoja, nadležni ministar može da da ocjenu tog rada, ja ne mogu, ali vi nemate nikakve veze sa programom Evropa sad 1, niti Evropa sad 2 niti bilo kakvim drugim programom”, rekao joj je Spajić.
On nije dodatno odgovarao na njeno pitanje, već je uputio na odgovor koji je dao poslaniku Abazoviću.
Apsolutni prioritet je da do 2030. godine kompletiramo putnu infrastrukturu
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pita Spajića šta Vlada planira da uradi u narednom periodu kako bi se iskoristili razvojni potencijali, dinamizirao razvoj i stvorili bolji uslovi za život i privređivanje na sjeveru Crne Gore, sa akcentom na opštine u kojima žive Bošnjaci, kao što su Rožaje, Flav, Gusinje, Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Pljevlja.
Spajić je kazao da je poražavajući podatak da je u 13 od 25 crnogorskih opština dominantno na Sjeveru evidentirano značajno manje stanovnika nego 2011. godine.
“To nije samo rezultat loših uslova života, već i posljedica izgubljene nade i vjere u bolju budućnost iz političkih pamfleta. Ovo je, između ostalog, jedan od razloga zašto je bilo važno da održimo Popis stanovništva i dobijemo podatke koji će adekvatnije usmjeriti razvojne politike”, navodi Spajić.
Kako je naglasio, apsolutni prioritet je da do 2030. godine kompletiramo putnu infrastrukturu.
“Prvi korak u tom pravcu je nastavak izgradnje auto-puta, a kako sam najavio, plan je da na dionici od Mateševa do Andrijevice radove počnemo već u septembru, za šta je u 2024. godini planirano 90 miliona eura. Dalja izgradnja putne infrastrukture značiće povezivanje sa ostalim regionalnim centrima: Prištinom, Skopljem i dalje Grčkom, a na drugoj strani preko Pljevalja sa Sarajevom i završetkom projekta autoputa preko Boljara sa Beogradom”, navodi Spajić.
Takođe, za lokalnu infrastrukturu planiran je iznos od oko 33 miliona eura gdje su dominantno projekti vezani za asfaltiranje i adaptaciju seoskih puteva i prigradskih naselja čime se želi pospješiti ruralni razvoj.
“Naš odnos prema sjeveru jasno je iskazan i u brojkama kroz budžet za narednu godinu. Naime, planirano je da 179 miliona eura od ukupno 240 miliona Kapitalnog budžeta bude usmjereno na projekte u sjevernom regionu. Treba imati u vidu i činjenicu da će izgradnja druge dionice autoputa, čija je procijenjena vrijednost 605 miliona eura, ali i završetak drugih velikih saobraćajnih projekata prepoznatih predloženim Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, poput izgradnje i rekonstrukcije dionica Lubnice-Jezerina, Kolašin-Mojkovac, Lepenac-Berane, Barski most-Dobrakovo, Plav–Bogićevica, Rožaje-Špiljani, Biševo-Vuča, Petnjica-Bioča, Pljevlja-Metaljka, Vrulja-Miljakovići i tunela Lokve doprinijeti značajno boljem povezivanju sjevernog regiona sa centralnim i južnim regionom, ali posebno sa našim susjedima”, kazao je Spajić.
Takođe, Vlada je predložila Skupštini izmjene regulatornog okvira za finansiranje lokalne samouprave zahvaljujući kojima će se za oko dodatnih 10 miliona eura povećati izdavajanja za opštine na sjeveru.
“Dozvolite mi da podsjetim i da će se mjere predviđene u oblasti penzijske reforme i povećanje minimalne penzije za oko 74 hiljade naših sugrađana, ali i predstojeće aktivnosti na uvećanju minimalne zarade, značajno odraziti na kvalitet života naših sugrađana širom zemlje, pa i na sjeveru”, kazao je Spajić.
Vlada će, kaže Spajić, preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 2024. godinu definisati program mjera namjenjenih za poljoprivredu i ruralni razvoj u iznosu od preko 80 milion eura (nacionalnih i EU sredstava).
“Kroz tri glavna seta mjera: direktna plaćanja u poljoprivredi, mjere zajedničke organizacije tržišta i investicione mjere ruralnog razvoja, nastavićemo sa podrškom koje će se sprovoditi u cilju jačanja dohotka poljoprivrednog proizvođača, modernizacije proizvodnje, jačanja samoodrživosti snabdijevanja hranom, uvođenje inovacija i standarda kvaliteta u proizvodnju, te stvaranja uslova za pokretanje poslovanja u oblasti poljoprivrede i ruralnog turizma. Neizostavan segment podrške predstavljaju i izdvajanja za lokalnu infrastrukturu, te ulaganja u stvaranje uslova za pokretanje i razvoj seoskog turizma”, kazao je Spajić.
Takođe, u planu je da se počev od 2025. godine definišu područja sa posebnim ograničenjima u poslovanju, pa će poljoprivrednici sjevernih regija biti dodatno subvencionisani kroz sistem direktnih plaćanja.
“Informacije radi, u narednom periodu planiramo i sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština dominantno sa sjevera. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima”, kazao je Spajić.
U cilju jačanja savjetodavnih službi koje predstavljaju servis za crnogorske poljoprivredne proizvođače, ističe da se Vlada, pored postojećih centara na sjeveru – u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima, odlučila na otvaranje odjeljenja u Rožajama i Plavu, kako bi ove servise učinili pristupačnijima korisnicima iz ovih opština.
“Takođe, važno je napomenuti da se regionalne Kuće poljoprivrede otvaraju u Beranama i Pljevljima, čime ćemo dobiti administrativne centre u funkciji poljoprivrede objedinjene na jednom mjestu. Dakle, na ovaj način prepoznata je puna komplementarnost i konzistentnost odabranih mjera koje će se sprovoditi kroz Agrobudžet i IPARD program, što potvrđuje jasnu opredjeljenost Vlade Crne Gore da sprovodi strateške ciljeve u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja i ujedno sprovodi usaglašavanje poljoprivredne politike sa EU agendom”, kazao je Spajić.
Sve prethodno navedeno, tvrdi Spajić, potvrđuje čvrstu opredijeljenost Vlade da stvori neophodne uslove za ubrzani razvoj i ostvarivanje svih potencijala opština sa sjevera Crne Gore, zaustavljanje negativnog trenda odliva stanovništa i postavljanje osnove za nove investicije i zapošljavanja.
“Bez pretenzije da izlistavamo sva obećanja i planove – želim vrlo jasno da poručim Vama i svim građanima na sjeveru Crne Gore da će 44. Vlada posvećeno i predano raditi na jačanju kvaliteta života svakog pojedinca. Taj pristup ovoga puta mora biti sistemski – kako bi dao rezultate na duže staže. Siguran sam da ćemo u dijalogu kakav je iskazan tokom prethodna mjeseca, a na temelju koga smo uspjeli da pokrenemo brojne procese poput Popisa stanovništva, domaćinstva i stanova i napravimo značajne iskorake na planu evropske integracije Crne Gore – uspjeti da zajednički dođemo do rješenja koja će značiti bolju i razvijeniju Crnu Goru za sve naše građanke i građane”, poručio je Spajić.
Ja ovome mangupu nošta ne vjerujem.
Zato, što me u ništa nije uvjerio.
Neka se javi ko je shvatio i uvjerio se !
Kako ste sproveli srBski svet sad 1 tako bi da sprovedete i srBski svet sad 2..E nece moci