Zastoj u izboru čelnika Vrhovnog suda utiče i na sam rad, funkcionisanje i zadatke Sudskog savjeta, tijela čija je ustavna uloga nizom „prethodnih poteza“ obesmišljena i marginalizovana, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer.
Ona smatra da funkcionalnost, ali i jačanje same pozicije i uloge pravosuđa, ne samo u izboru čelnika Vrhovnog suda, već i u drugim sudskim instancama, treba regulisati zakonskim izmjenama, uvesti elemente koji garantuju da se prilikom izbora nosilaca funkcija čuje i adekvatan glas sudstva i sudija, ali i ispoštuju ustavna rješenja.
Podsjeća da je u više navrata ukazivala predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na nedostatke važećih rješenja Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojima se uređuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda.
“Tačno je da se ovim rješenjima uloga Sudskog savjeta ne svodi na „biranje“ već faktički na davanje saglasnosti na prijedlog Opšte sjednice Vrhovnog suda. Na taj način se dovodi u pitanje i narušavanje nadležnosti Sudskog savjeta koje su definisane Ustavom, koji u članu 128 predviđa da Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda”, ocjenjuje ona.
Prema njenim riječima, da su rješenja loša pokazalo se i prilikom posljednjeg javnog oglasa, na kojem su se prijavila tri kandidata, od kojih su dva ispunjavala zakonom propisane uslove.
“Naime, prema važećim rješenjima, nakon prijavljivanja kandidata, slijede tri faze do izbora predsjednika. Sudski savjet najprije sačinjava listu kandidata koju dostavlja Opštoj sjednici Vrhovnog suda, nakon toga Opšta sjednica Vrhovnog suda obavlja razgovor sa kandidatima i utvrđuje prijedlog samo jednog kandidata, sa kojim u posljednjoj fazi Sudski savjet obavlja intervju”, navodi Simović-Zvicer.