Izbori su neminovnost od koje se ne može pobjeći usvajanjem Predloga zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji predstavlja kvazi politički eksperiment, opasnu novinu koja se pokušava dovesti u kontekst sa nekim ranijim iskustvom, saopštila je Nataša Pešić, savjetnica za saradnju sa državnim organima predsjednika Crne Gore reagujući na saopštenje kabineta predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
“Naime, izmjene i dopune Zakona iz 2006. godine definisane su održavanjem Referenduma o državno pravnom statusu Crne Gore s ciljem da se stvore najoptimalniji uslovi za njegovo sprovođenje. Zbog značaja pitanja o kojem se odlučivalo, ne može se izvoditi analogija sa bilo kojim drugim procesom, uključujući i izbore na lokalnom nivou. Dodatno, tada je o tom pitanju postojao najširi konsenzus, kojeg danas nema. Zbog pragmatičnosti, ovo pitanje se nije riješilo kroz izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika dvotrećinskom, već kvalifikovanom većinom kroz dopune Zakona o lokalnoj samoupravi. Dopune Zakona iz 2006. godine su stvarni i pravni presedan u jednoj vrlo specifičnoj situaciji. Bilo kakva analogija može se vezati samo za neko referendumsko pitanje”, navodi Pešić.
Aktuelni Predlog dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi za razliku od dopuna iz 2006. godine nije presedan nego, kako kaže, matrica ponašanja zakonodavne vlasti koje joj daje nedemokratsko diskreciono ovlašćenje da, kad god nekoj većini (koja nije dvotrećinska) unutar nje to padne na pamet, prekraja kalendar lokalnih izbora u skladu sa svojim potrebama.
“Donošenje ovog zakona postaje ishodište političkih zloupotreba u odnosu na lokalne samouprave i stvaranje pravne i političke nesigurnosti kod onih iz čije volje proističe legitimitet vlasti koju biraju. Ovo postaje vid diktature Skupštine u odnosu na Ustavom definisan način organizacije izbora i ostvarivanje izbornog prava.
Pozivajući se na pravni osnov Odluke o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat iz 2020. godine autori pravnog kvazimoda oličenog u Predlogu dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi, još jednom su pokušali da izvrše manipulaciju, pitajući za pravni osnov odlaganja izbora u Tivtu. Pravni osnov ove Odluke bio je i ostao nesporan, a to je član 95 tačka 10 Ustava Crne Gore, član 13 stav 1, 3 i 4 Zakona o izboru odbornika i poslanika i član 36 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi”, pojašnjava Pešić.
Nesporno je, dodaje, i obrazloženje navedene Odluke u kome se navodi jasan javni interes, a to je da je cijeneći postojeću epidemiološku situaciju u Crnoj Gori i Naredbu za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog corona virusa, koje je saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti donijelo Ministarstvo zdravlja na predlog Instituta za javno zdravlje, odlučeno da će se izbori za izbor odbornika u Skupštinu opštine Tivat održati u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprječavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprječavanje prenošenja virusa COVID-19.
“Aktuelnim dopunama Zakona ne definiše se situacija koja nastaje i onemogućava sprovođenje izbora, poput vanredne situacije, koja je upravo definisana u dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi iz 2020. godine. Sve ovo znači da nazovi Predlog dopuna Zakona predstavlja izuzetak u odnosu na član 37 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se precizno definišu vanredno stanje ili vanredna situacija u kojima se izbori odlažu, odnosno produžava mandat lokalne samouprave.
Paradoksalno je da obrazloženje Predloga dopuna zakona u objašnjenju osnovnih pravnih instituta konstatuje da se ovim aktom stvaraju normativne pretpostavke da Predsjednik države donese odluku o istovremenom raspisivanju redovnih izbora iako su u tri opštine, izbori već raspisani, iako je Odluka o raspisivanju izbora u SO Mojkovac, Petnjica i Skupštine Prijestonice Cetinje dio pravnog poretka Crne Gore. Umjesto jasnog zakonskog određenja situacije u kojoj može doći do produženja mandata odnosno pomjeranja datuma lokalnih izbora imamo neograničeno diskreciono ovlašćenje Skupštine, da bez bilo kakvog povoda i javnog interesa produžava, trajanje mandata SO. Ovakvim zakonskim određenjem jasno se ogoljava politička namjera predlagača da onemogući izbore u ove tri lokalne samouprave”, navodi Pešić.
Poštovanje pravnog poretka države Crne Gore je, ističe, obaveza Predsjednika Crne Gore, a ona u konkretnom znači da u tačno propisanim rokovima, raspiše izbore.
“Ne postoji zakonska pretpostavka na temelju koje bi izvan tih rokova Predsjednik raspisao izbore. Da se radi o ozbiljnoj pravnoj priči taj mehanizam bi morao biti prepoznat u samom Predlogu zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi. Ni tim se nije bavio predlagač ovog nesuvislog zakonskog predloga.
Pored evidentog povratnog dejstva Predloga dopuna Zakona, njegovog obrazloženja nema. Predlog zakona bi se morao jasno odrediti na njegovo povratno dejstvo. To što pojašnjenja nema ni u naznakama u dostavljenom Predlogu i njegovom obrazloženju razumljivo je, jer nema ni racionalnog razloga za donošenje ovakvih dopuna Zakona”, kaže Pešić.
Nadalje, dodaje, Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, a kao razlozi za donošenje Zakona po hitnom postupku navode se okolnosti i činjenice da su raspisani izbori u SO Mojkovac i Petnjica i Skupštini Prijestonice Cetinje.
“Ponavljam, suštinski razlog za donošenje ovog zakona je bježanje od izbora i izbornih rezultata i to je njegovim tekstom potpuno ogoljeno.
U konačnom, predlagač se grčevito poziva na preporuke EK ali bez pribavljanja mišljenja, iako se radi o predlogu zakonskog teksta iz oblasti ljudskih prava, koji se usaglašava sa pravnim tekovinma EU i potvrđenim međunarodnim konvencijama. Na temelju preporuka iz istog izvještaja koji ukazuje na potrebu inkluzivnog dijaloga svih subjekata u sklopu reforme izbornog zakonodavstva zakazuje se sjednica Skupštine, koju mjesecima niko ne može sastaviti, ali se ne zakazuje Odbor za reformu izbornog zakonodavstva na kojem bi se ovo pitanje moralo dogovoriti u „okviru inkluzivnog dijaloga na temelju evropskih demokratskih vrijednosti“ prije bilo kakvog razmatranja u Skupštini Crne Gore. To će valjda biti urađeno naknadno, zajedno sa pribavljenim mišljenjem EK, kad stigne opomena sa te adrese.
I na kraju, preciznosti radi, nije tačno da je Predsjednik zvao DF u koaliciju, nego je pozvao sve političke predstavnike Srba, uključujući i SNP u kojem je tada bio sadašnji predsjednik Parlamenta. Kako su u međuvremenu „profesionalni Srbi“ bili akteri različitih događaja: od nasilnog osvajanja Parlamenta 2015, preko anti-NATO kampanje, državnog udara 2016, nepriznavanja genocida u Srebrenici, omalovažavanja žrtava i još mnoštva “sitnica”, ne čudi što su veze između DF i Demokrata u međuvremenu ojačale, rezultirajući prirodnim partnerstvom”, zaključuje Pešić.