Nakon što su političke partije postigle visok stepen saglasnosti oko četiri kandidata, za 27. februar je zakazana sjednica parlamenta čija je jedina tačka – izbor sudija Ustavnog suda.
Izbor sudija Ustavnog suda koji moraju dobiti dvotrećinsku većinu parlamentaraca, što znači da za kandidate moraju glasati i partije vlasti i opozicije, dovešće do deblokade najviše sudske institucije koja je mjesecima nefunkiconalna jer od sedam ima svega troje sudija.
Usaglašavanju političkih partija oko kandidata prethodio je jak međunarodni pritisak s obzirom da je nefunkcionisanje ovog suda dovelo do institucionalne krize.
Advokat Veselin Radulović ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa, da je usaglašavanje partija oko kandidata, prvenstveno rezultat međunarodnog pritiska i partijskih procjena o mogućoj političkoj šteti ukoliko sudije ne budu izabrane:
“Imamo četiri kandidata, za troje je postignut visok stepen saglasnosti, a njihove stručne reference nisu sporne.”
Komentarišući ocjene da se izbor kandidata posljedica političke trgovine Radulović kaže da je i u prethodnom periodu Ustavni sud bio pod hipotekom političkog uticaja:
“Teško je očekivati da se to promijeni preko noći ali je navažnije da će biti odblokiran. Želim da vjerujem da će sudije raditi profesionalno i isključivo u skladu sa Ustavom”, rekao je advokat Radulović.
Nevladina organizacija MANS je konstatovala “da se izbor sveo na nacionalno i partijsko prebrojavanje”.
Politika umiješana u izbor sudija Ustavnog suda
Među četvoro kandidata o kojima će se u konačnom izjašnjavati parlament, prošla je kandidatkinja koja je priznala da je član opozicione Demokratske partije socijalista.
Tokom intervjua u parlamentu, svi kandidati su se izjasnili o nacionalnoj pripadnosti. Jedan od kandidata je iz redova albanske nacionalne manjine.
A parlamentarna Bošnjačka stranka je izrazila nezadovoljstvo jer nije prošao ni jedan kandidat koji se izjašnjava kao Bošnjak.
“I ova sudska instanca će ostati bez Bošnjaka, još jedna je u nizu loših poruka koje parlamentarna većina šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka”, navela je Bošnjačka stranka u saopštenju.
Odgovarajući na pitanje da li evidentno kadrovi političkih partija ili nacionalnih zajednica koji su predloženi mogu uticati na integritet suda, advokat Radulović kaže da to ne mora biti slučaj, jer smo i ranije imali profesionalne sudije koji su nekada bili partijski funkiconeri.
Tokom trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista, sudije Ustavnog suda su najčešće bile bliske tadašnjoj vladajućoj većini.
Kandidati za sudije Ustavnog suda
Snežana Armenko je deset godina bila sudija Osnovnog suda u Podgorici a nakon toga zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Bila je prva sutkinja iz Crne Gore koja je upućena u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu na stručno usavršavanje.
Dragana Đuranović je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a sa funkcije je smijenjena nakon promjene vlasti 2021. godine uz obrazloženje da je “neprofesionalno obavljala ovu funkciju što je opterećivalo budžet”. U parlamentu je potvrdila da je član Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića ali, kako je kazala ukoliko bude izabrana za sudiju “zamrznula bi članstvo”.
Momirka Tešić sutkinja je Osnovnog suda u Kotoru. Nakon što je presudila u slučaju pomorske nesreće u Budvi 2020. godine, u kojoj je stradala tridesetjednogodišnja Maja Šljivančanin, osudivši maloljetnog M. S. koji je upravljao jahtom na 120 sati društveno-korisnog rada. Viši sud je usvojio zahtjev porodice preminule, da sutkinja Tešić bude izuzeta iz ponovljenog suđenja.
Faruk Resulbegović je u ulcinjsko Osnovno tužilaštvo izabran 2015. godine. On se izjasnio kao Albanac, a za četvrtog kandidata je izabran kao predstavnik manjinskih naroda. Njegov najpoznatiji slučaj je procesuiranje čelnika opštine Ulcinj iz DPS-a zbog sumnje u partijsko zapošljavanje. Za sada nema garancija da će DPS podržati njegovu kandidaturu.
U Zakonu o Ustavnom sudu piše da su “prilikom predlaganja kandidata predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti”.
Pritisak međunarodne zajednice
Kako sudije Ustavnog suda nisu izabrane u prethodnih pet ciklusa zbog nemogućnosti dogovora političkih partija, na odlučivanje čeka preko 3.000 predmeta i žalbi.
Među njima su i žalbe podnijete nakon lokalnih izbora u oktobru prošle godine, zbog čega je onemogućenno preuzimanje vlasti u Podgorici i Pljevljima od strane pobjednika izbora.
Takođe, Ustavni sud bi trebalo da se odredi i prema spornim amandmanima na Zakon o predsjedniku čime je, parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom, preuzela ustavne ingerencije predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za predlaganje mandatara za sastav nove Vlade.
Međunarodna zajednica pozdravila je utvrđivanje liste kandidata za sudije Ustavnog suda.
Šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik pozvao Skupštinu da sazove plenarnu sjednicu kao pitanje političke hitnosti, kako bi se taj proces završio.
“Ovo je korak u pravom smjeru. Potpuno funkcionalan Ustavni sud ključ je za put evropski put Crne Gore”, kazala je ministarska vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Fajon je bila u delegaciji Evropske komisije koja je krajem prošle godine izvršila snažan pritisak na crnogorske političke partije da izaberu sudije Ustavnog suda.
Tada je između ostalog zaprijećeno zamrzavanjem pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.