U predizbornoj kampanji za vanredne parlamentarne izbore žene su bile minimalno zastupljene, navela je izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP), Maja Raičević.
“Sama kampanja nije dala veću vidljivost ženama zbog čega su malo više pošteđene etiketiranja, govora mržnje i diskriminatornih opaski kojima smo svjedočili u prethodnom periodu i u prethodnoj kampanji”, ukazala je Raičević.
Ona je rekla da su mnoge žene u politici i u javnom životu uopšte bile izložene, kako je ocijenila, nedopustivom govoru mržnje, a da se eskalacija dogodila 2020. godine.
“Rekla bih da se ta kampanja nastavlja i protiv civilnog sektora i žena u civilnom sektoru, jer su one u ovom trenutku i najaktivnije kada su u pitanju neke goruće teme”, navela je Raičević.
Ona je kazala da je Centar za ženska prava sproveo analizu rodne komponente izbornog procesa.
“Pratili smo strukturu rangiranja izbornih listi i rangiranja žena na njima, kao i sadržaj izbornih programa. Razočaravajuće je da se žene nalaze na trećem i četvrtom mjestu, najčešće na četvrtom mjestu izbornih lista. To je, podsjećam, zakonski minimum. Da nemamo kvote, ne bi imali ni ovaj procenat žena u politici. I dalje svjedočimo marginalizaciji žena na svim poljima, pa i kada je u pitanju politika”, ukazala je Raičević.
Ocijenila je i da potrebe žena nijesu artikulisane kroz izborne programe, da se muškarci nerado odriču moći, kao i da su žene naučene da se ne bore previše za svoje pozicije.
Raičević je istakla da država mora, putem podsticajnih mjera, da obezbijedi uslove da bi se žene pravile politikom.