Neophodno je da se udruže sve proevropske snage i mimo uskih partijskih interesa predlože i usvoje potrebna zakonska rješenja u skladu sa preporukama EU, izvrše određena imenovanja u pravosuđu, i stvore preduslove koji bi omogućili bolje, perspektivno i manje podijeljeno okruženje za mirniji, stabilniji i prosperitetniji život svih građana Crne Gore – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker.
Poručuje da odnos između države i vjerskih zajednica ne bi trebalo da se politizuje i naglašava da bi svakom pojedincu trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje.
Posljednji Izvještaj Evropske komisije je najgori do sada i konstatovao je usporavanje reformi u gotovo svim oblastima. Uprkos tome, aktuelnoj Vladi su evropske integracije prioritet, iako su tek nakon objavljivanja Izvještaja postavljeni šefovi za pregovaračka poglavlja i nismo ni bili u stanju da pregovaramo. Kako komentarišete očigledni nedostatak političke volje vladajuće većine da Crna Gora napreduje ka EU?
Svaki izvještaj Evropske komisije o napretku države kandidata na putu u EU predstavlja pregled dostignuća u proteklom jednogodišnjem periodu i kao takav može da predstavlja smjernice i mapu puta po kojoj bi svaka pojedinačna vlada trebala u narednom periodu napraviti značajnije iskorake da bi se što više približila i usvojila pravne tekovine EU.
Koliko vidimo Vlada je prihvatila posljednji Izvještaj i već napravila jedan korak imenovanjem šefova pregovaračkih timova po klasterima. Sljedeći koraci zahtijevaju jaku Vladu i snažne institucije kako bi se napravili još veći i konkretniji pomaci. U tom smislu potrebno je što prije riješiti ovu, moglo bi se reći, krizu Vlade i dogovoriti se za izlaz iz situacije koja utiče i na napredovanje Crne Gore na putu u EU.
Vidimo da je u Izvještaju EK veliki naglasak stavljen na dalju reformu pravosuđa, na uspostavljanje vladavine prava i na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je prepoznat i određeni napredak. Svi znamo da upravo napredak Crne Gore na tim područjima utiče na napredak u svim ostalim oblastima, odnosno poglavljima.
Da bi Crna Gora što brže napredovala na putu u EU neophodno je prvo započeti sa sveobuhvatnim, inkluzivnim i konstruktivnim političkim dijalogom koji bi doveo do postizanja širokog konsenzusa i kompromisa oko ključnih pitanja za budućnost Crne Gore i njenih građana. Zato je potrebno da se udruže sve proevropske snage i mimo uskih partijskih interesa predlože i usvoje potrebna zakonska rješenja u skladu sa preporukama EU, izvrše određena imenovanja u pravosuđu, i stvore preduslove koji bi omogućili bolje, perspektivno i manje podijeljeno okruženje za mirniji, stabilniji i prosperitetniji život svih građana Crne Gore.
Vjerujem da će politički lideri u Crnoj Gori u narednom periodu uspostaviti uslove u kojima će Crna Gora moći značajno zakoračati u korjenit reformski proces koji će doprinijeti napretku u pregovaračkom procesu i puno boljem izvještaju Evropske komisije za narednu godinu. Aktivnosti treba da se usmjere u konkretizaciju i sprovođenje postavljenih planova aktivnosti.
Kako vidite odnose Crne Gore i Slovenije? U kojim oblastima saradnja mora biti bolja?
Crna Gora i Slovenija razvijaju zaista otvorene i prijateljske odnose sa svestranom i intenzivnom saradnjom u svim oblastima što potvrđuju mnogobrojni politički i stručni susreti predstavnika jedne i druge zemlje koji se nastavljaju i u ovo vrijeme otežano sa kovid-19 situacijom.
Saradnja bi se mogla još više intenzivirati na privrednom području zato planiramo u što skorije vrijeme realizovati zasjedanje Mješovite komisije za privrednu saradnju između dvije zemlje na kojoj bi mogli što konkretnije opredijeliti na koje segmente privredne saradnje bi se fokusirali u narednom periodu. Neke od grana su sigurno digitalizacija, zaštita životne sredine, energetika, poljoprivreda i proizvodnja hrane. Na području digitalizacije smo vjerujem napravili dodatne pomake i sa nedavnom posjetom ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić Sloveniji, gdje je imala broje uspješne susrete za relevantnim slovenačkim sagovornicima iz oblasti koje pokriva.
Aktuelna crnogorska Vlada je izabrana u Manastiru Ostrog i bukvalno je vodi Srpska crkva. Ta crkva će novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti dobiti veliki broj manastira i imovine širom Crne Gore. S druge strane, vjernici Crnogorske pravoslavne crkve nemaju gdje da praktikuju vjeru u državi u kojoj žive. Da li je moguće da ovakva diskriminacija prolazi bez reakcije Evropske unije?
U državama koje imaju u ustavu opredijeljeno da su vjerske zajednice odvojene od države kao što to npr. imaju Slovenija i Crna Gora trebale bi sve strane, država i vjerske zajednice, u potpunosti da poštuju takvo ustavno opredjeljenje i sa tim i pravni poredak zemlje. Po tom istom ustavnom principu su sve vjerske zajednice jednake i njima je garantovano pravo slobode u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Odnos između države i vjerskih zajednica zato ne bi trebao da se politizuje, a svakom pojedincu bi trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje.
Srpska crkva i zvanični Beograd su uspjeli da ubijede naše evropske partnere da je Srpska crkva diskriminisana u Crnoj Gori. Sada se jasno vidi da je Crna Gora jedna od meta ,,srpskog sveta“ koji ponovo vraća region u devedesete. Zašto međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim hegemonističkim planovima Srbije?
Vidimo da se je u posljednjih nekoliko mjeseci angažman međunarodne zajednice u regionu Zapadnog Balkana intenzivirao, čemu svjedoče posjete mnogobrojnih zvaničnika i predstavnika Evropske unije i pojedinih velikih država kao na primjer SAD i Njemačke, i zato ne bi mogli reći da neko zatvara oči pred trenutnim dešavanjima u regionu, već je međunarodna zajednica čak pojačala svoj angažman u cilju smirivanja određenih tenzija.
Vjerujem da niko, a pogotovo stanovništvo ove regije, ne želi da se ponove devedesete, kada su se dešavali ratovi, kada su ljudi umirali, kada su bili raseljavani, kada smo imali izbjeglice i kada je ekonomska situacija bila značajno oslabljena i pogoršana.
Međunarodna zajednica želi da svojim doprinosom preusmjeri djelovanje država, vlada i političara kako bi se region okrenuo reformama, koje bi najprije poboljšale ekonomsko i socijalno stanje stanovništva zbog čega bi, vjerujem, nacionalističke retorike izgubile svoju snagu.
U ovom trenutku je jako važno da se situacija dodatno smiri a tom cilju će doprinijeti potpuno međusobno uvažavanje između država regiona i poštovanje njihove potpune nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta.
Vakcinacija jedini izlaz iz pandemije
Kako komentarišete katastrofalnu situaciju sa širenjem korona virusa u Crnoj Gori. Oni koji donese mjere ih ne poštuju, premijer je i dalje nevakcinisan, a proces imunizacije ide presporo. Kampanje za vakcinaciju gotovo i da nema, a nadležni tvrde da je situacija pod kontrolom? Kako se, po Vašem mišljenju, ova Vlada bori protiv kovida?
Nadali smo se da će se situacija s korona virusom ove godine poboljšati ali su izgleda novi sojevi virusa doprinijeli da se situacija u mnogim zemljama, pa tako i u Sloveniji i u Crnoj Gori, pogoršala. Da bi se situacija poboljšala moramo svi najprije najviše uraditi sami, a to je poštovanje i primjena osnovnih mjera za suzbijanje korona virusa, koje su prihvatile naše vlade i preporuka koje su dale različite zdravstvene organizacije, ljekari, naučnici iz cjeloga svijeta.
U ovom trenutku postoji rješenje koje doprinosi smanjenju posljedica koje prouzrokuje kovid-19, a to je vakcinacija. Smatram da bi svi trebali poštovati preporuke onih koji najviše znaju o toj bolesti i koji su nam ponudili rješenje u obliku imunizacije kako bi sačuvali zdravlje i živote nas samih i naših najbližih.
Politika proširenja je visoko na agendi EU
Da li politika proširenja, uzevši u obzir sve unutrašnje probleme sa kojima se EU suočava, kao i nedovoljne napore kandidata za članstvo da dovrše reforme, uopšte ima više smisla?
Nedavni Samit EU-Zapadni Balkan, koji se održao početkom oktobra u Sloveniji pod okriljem slovenačkog predsjedavanja Savjetu EU, još jednom je dao jasan odgovor da je politika proširenja još uvijek visoko na agendi kako EU i njenih institucija tako i svih država članica. Samit je potvrdio i opredijeljenost država regiona za članstvo u EU. Svi znamo da je politika proširenja jedna od uspješnijih zajedničkih politika EU. Da je proširenje jako aktuelno dokazuju i nedavne posjete zvaničnika EU u regionu, a isto to se potvrđuje i tokom posjeta zvaničnika država ovog regiona Briselu.
A da bi ta politika bila i dalje uspješna potreban je jak angažman svih strana u tom procesu. Potreban je prvenstveno napor država kandidata i potencijalnih kandidata da naprave jače iskorake u usvajanju i implementaciji pravne tekovine EU i u reformskim procesima od kojih će najviše koristi imati upravo građani ovog regiona.
Evropska unija je namijenila i značajna finansijska sredstva (skoro 30 milijardi eura) kroz Ekonomski investicijski plan za ekonomski i infrastrukturni razvoj regiona čime je dala do znanja, da joj je ekonomski i socijalni prosperitet građana ovog dijela Evrope veoma bitan jer bi se time smanjio i ekonomski jaz između članica EU i država regiona. U tom kontekstu važno je naglasiti da se realizacijom takvih aktivnosti postiže ekonomsko-društveni napredak koji ima direktne učinke za svakodnevni život svih građana.
Slovenija se do sada pokazala i dokazala kao jak zagovornik politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a organizacijom Samita i nekim konkretnim prijedlozima na tom samitu još jednom se potvrdilo da je članstvo svih država Zapadnog Balkana strateški važno i za EU.
Na kraju ne smije se zaboraviti ni što je bit evropske integracije i kakav je bio napredak u Evropi postignut na tim temeljima. U tom smislu, svaka zemlja regiona treba na proces proširenja da gleda kao na sveobuhvatno unapređenje društva, koje je, kako je već istaknuto, svakako u obostranu korist EU i zemalja Zapadnog Balkana.