Odgovornost za stagniranje u procesu pristupanja EU je na političkim elitama koje su odgađanjem neophodnih reformi zemlju uvele u političku i institucionalnu krizu, kazao je za Gradsku RTV specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.
Formiranje nove vlade zavisi od političke zrelosti donosilaca odluka, kaže Picula i dodaje da bi povezivanje stranaka oko evropske agende moglo ubrzati pregovore.
Prošle godine na putu ka EU nijesu napredovale samo Crna Gora i Srbija, naglašava Picula.
Razlog stagnacije, konstatovane u najnovijem Izvještaju evropskog parlamenta za Crnu Goru, kako kaže, nijesu građani, ali ni promjene u odnosu Evropske unije prema našoj zemlji već političke elite i njihovo stalno oklijevanje da sprovedu potrebne reforme.
„Točna formulacija govori o visokim političkim napetostima i podjelama koje su spriječile postizanje konsenzusa o ključnim nacionalnim interesima. I nedostatak međustranačkog dijaloga usporio je napredak na reformama koje su važne za pristupni proces. Posljedica? Posljedica je ulazak u duboku političku i institucionalnu krizu što je još ozbiljnije, a sve je to dovelo do propuštanja prilike da se iskoristi obnova interesa za politiku proširenja nakon ruskog napada na Ukrajinu do kojeg je došlo tokom prošle godine”, kazao je Picula.
Evropa očekuje brzo formiranje proevropske Vlade, ali, kako ističe, nije na Evropskom parlamentu ni bilo kojoj drugoj instituciji izvan Crne Gore da odluči hoće li se i kako ta očekivanja ostvariti.
“Ja polazim od činjenice da gotovo sve parlamentarne stranke deklarativno podržavaju put Crne Gore prema članstvu u EU i vjerujem da bi neko prevladavanje tih stranačkih animoziteta, kada se radi naravno o reformama povezanim sa EU agendom, pomoglo u ubrzavanju tih pregovora. Naravno, i tu dolazimo do ključne konstatacije, to ovisi o političkoj zrelosti onih koji donose odluku”, navodi Picula.
U Izvještaju je notirana i zabrinutost EU zbog uplitanja stranih sila, posebno Rusije, u unutrašnja pitanja Crne Gore. Picula podsjeća da je tog uticaja bilo i ranije.
“I nema sumnje kako su te ambicije samo jačale tokom poslednjih godina. Moj je dojam da je dio cnogorskih političara i stranaka na vlasti u najmanju ruku bio benevalentan prema tom uplitanju”, objašnjava Picula.
Osjetan je, kaže, napredak u borbi protiv kriminala i korupcije, ali se mora raditi na jačanju pravosuđa kako bi se povećala njegova efikasnost.
“Ja mislim da jedno efikasno pravosuđe je najbolji imunološki sustav za kažnjavanje, ali i prevenciju kriminala, pogotovu onog organiziranog, koji nije ni malo bezopasan, pogotovo ako postoji njegov pritisak na politiku. Crna Gora je, kao što ste signalizirali u pitanju, ipak napredovala u prepoznavanju i sankcioniranju tog zla. Ali, ni kriminalci ne stoje na mjestu. Evo vidimo da pokušavaju doslovno potkopati temelje pravne države i pravosuđa”, naglašava specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta.
Mnoge članice EU, podsjeća Picula, imale su uspone i padove tokom pregovora o pristupanju. Crna Gora je, kako ističe, odmakla najdalje od svih kandidata i zaključuje da, ukoliko dođe do promjena, nema razloga da se ne bude optimistično u pogledu mogućnosti da naša država zatvori pristupne pregovore do 2030. godine.