Iz koalicije ZBCG učestale su najave da će pokrenuti inicijativu za izmjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika. Iz Nove i DNP-a instistiraju da je riječ o dopuni, a ne promjeni Ustava, što se u dijelu javnosti tumači kao njihova namjera da izbjegnu proceduru koja je predviđena za izmjenu najvšeg pravnog akta.
”Ne vidim kako se može izbjeći procedura predviđena za promjenu Ustava”, kaže za Antenu M pravnik Miloš Vukčević.
On navodi da se, bez obzira da li je u pitanju dopuna ili izmjena, radi o promjeni Ustava.
”Dakle, svaki predlog za pormjenu Ustava se može usvojiti ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika. Zato što je ovdje u pitanju incijativa za promjenu člana 13., koji se tiče službenog jezika, za njegovo usvajanje je, uz kvalifikovanu većinu u parlamentu, potrebno i da za na referendumu glasa 60 odsto, odnosno tri petine od upisanih birača, za predloženo rješenje”, objašanjava Vukčević.
On ne vidi način da se, van te procedure, može izuvršiti bilo dopuna bilo izmjena Ustava.
”Ne vidim prostora za bilo kakavo drugačije tumačenje, niti da se dopuna Ustava može tumačiti tako da ona ne predstavlja promjenu najvgišeg pravnog akta, niti postoji način da se izbjegne referendum kada je u pitanju promjena člana 13. koji govori o jeziku”, kaže Vukčević.