Za reformu izbornih zakona ne treba čekati da izbori dođu, poručeno je na panelu Integritet institucija za sprovođenje izbora održanom u sklopu konferencije koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Učesnici panela su ukazali i da je političkim elitama uvijek nešto važnije od izbornog zakonodavstva.
“Sadašnja situacija u Ustavnom sudu, gdje trenutno sjedi pet od sedam sudija, mogla bi dovesti do problema ukoliko taj sud bude morao odlučivati o pitanjima vezanim za izbore, nikšićke, ili bilo koje druge”, saopšteno je na panelu.
Predsjednik Državne izborne komisije DIK Aleksa Ivanović kazao je da ne treba čekati izbore da se neke stvare mijenjaju.
“Nije legitimno čak ni u izbornoj godini mijenjati a ne dok se sprovode izbori”, rekao je Ivanović, dodajući da javnost ima pravo da vidi kako DIK donosi odluke.
Profesor Đorđije Blažić ističe da ovo nije pitanje izbornog sistema u mjeri u kojoj se daje na značaju, već pitanje mnogo krupnije od izbornog sistema.
“Ovo je pitanje postojanja ili nepostojanja države Crne Gore. Ako ćemo da pričamo o državi, onda ćemo o državi da pričamo samo kada ima legitimne državne institucije. Imamo li mi državne
institucije? Nemamo, počnite od parlamenta pa nadalje. Problem izbornog sistema nije samo model izbornog sistema, nego mnogo krupniji problem”, kazao je Blažić.
Prema njegovim riječima, moraju postojati odvojeni državni od lokalnih izbornih organa.
“Nama je DIK partijski organ, nama su birački odbori partijski. Pa gje mi živimo? U partijskoj državi. Ne zanima me koja je partija u pitanju, uopšte, ali me interesuju institucije. DIK je državni organ, a onda imate pravni biser, DIK ima svojstvo pravnog lica. Ja sam jednom pitao – čime trguje DIK? To je uvod u pravo, ne mogu organi imati status pravnog lica”, naglasio je Blažić.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ocijenio je da su političke elite demonstrirale da im je uvijek nešto važnije od izbornog zakonodavstva. Poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da za reforme izbornih zakona, vlasti i opoziciji najmanji zajednički sadržalac moraju biti evropski kriterijumi.
“Vidjeli smo da nova većina ne mari za to. Nisam siguran da se pokazuje i sa jedne i sa druge strane politička i društvena spremnost da napravimo dogovor. Nema ko sa kim nije posvađan, kako mislimo da na taj način postignemo dogovor?”, kazao je Rakočević, dodajući da DIK treba da bude profesionalna, a ne partijska institucija.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode CEGAS Boris Marić, ocijenio je da je je DIK, odbijanjem da verifikuje mandat poslanici URA Suadi Zoronjić, zbog čega je opozicija osporavala usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a predsjednik Milo Đukanović ih kasnije vratio parlamentu na ponovno glasanje, izašla iz nadležnosti.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je da ovom sazivu parlamenta imamo manji procenat žena nego u prošlom .
“To da svaka četvrta osoba na izbornoj listi bude žena nije dovoljno da se dostigne ta kritična masa od 30 odsto žena u parlamentu. Pola stanovništva čine žene, a procenat žena na mjestima odlučivanja ne odgovara procentu žena u stanovništvu i zato ne možemo govoriti da je ovo demokratsko društvo”, zaključila je Raičević.