Nadležnosti najviših državnih organa, a to su Skupština, predsjednik i Vlada, ne mogu se uređivati zakonima, jer su one već utvrđene Ustavom Crne Gore, upozorio je profesor prava i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
On je u razgovoru za Pobjedu ocijenio kako se izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, koje je nedavno predložio Demokratski front, zalazi u ustavnu normu kojim je regulisano pitanje nadležnosti predsjednika države.
“Po mom sudu, izmjene i dopuna Zakona o predsjedniku, koje se odnose na njegove nenadležnosti, nije moguće uređivati zakonom, jer bi to bila klasična povreda ustavne odredbe sadržane u članu 95 Ustava”, naveo je Mitrić.
On objašnjava kako su upravo tim članom najvišeg pravnog akta definisane nadležnosti predsjednika.
Podsjeća i da su predloženim izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku predviđeni razni rokovi koji su već definisani Ustavom.
“Dakle, ne može se zakonom propisivati ono što je već propisano Ustavom”, naglašava Mitrić i ističe kako je, s obzirom na tu činjenicu, jedina zakonska mogućnost koju imaju predlagači izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku da predlože amandmane na Ustav.
Osim toga, Mitrić upozorava i da se izmjene i dopune Zakona o predsjedniku donose u krajnje nelegalnim i nelegitimnim okolnostima, odnosno u vrijeme kada Crna Gora nema ni Vladu ni Ustavni sud.
“Donose se u vrijeme grubog kršenja člana 2 Ustava koji propisuje da se vlast ne može formirati na način kako je formirana izborom manjinske vlade premijera Dritana Abazovića. Samim tim su i svi potezi koje je povukla ta vlada bili neustavni i po dubini i po širini”, ironično je zaključio Mitrić.
U tom kontekstu, Mitrić naglašava i da su smjena tadašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića, ali i promjena strukture zakonodavnog doma bile apsolutno nelegitimne.
“Od momenta kada je premijerske dužnosti razriješen Zdravko Krivokapić sve je nelegitimno, kao što je nelegitimna promjena strukture Skupštine i smjena predsjednika Skupštine sa tom nelegitimnom većinom koja je promjenjena mimo izbora. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja nije rezultat slobodno izražene volje građana na izborima”, zaključio je Mitrić.
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radulović Pobjedi je rekao da još nije utvrđeno kada će se izmjene i dopuna Zakona o predjedniku naći na dnevnom redu Skupštine, ali i podsjetio da je predloženim izmjenama predviđeno da se poslanici o tom pitanju izjasne po hitnom postupku.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ranije je saopštila da bi izmjene i dopuna Zakona o predsjedniku mogle biti razmatrane na sjednici parlamenta zakazanoj za 1. novembar.
Međutim, dnevnim redom skupštinskog zasijedanja 1. novembra, za sada nije predviđena rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
Pobjednici izbora će teško do dogovora
Komentarišući rezultate minulih lokalnih izbora, na kojima su prevagu ponovo odnijele partije koje su tvorile većinu i nakon 30. avgusta 2020. godine, Mitrić naglašava kako nije siguran da će među njima do dogovora o formiranju vlasti lako doći.
“Poučen skorašnjim događajima vezanim za formiranje Vlade, nijesam siguran da će lako doći do saglasnosti među njima iako im je glavno bilo da sa vlasti skinu DPS. Pogotovo kada bude riječ o gradonačelniku Podgorice, jer ja već vidim komešanje među njima “, kazao je Mitrić.