Piše: Janina Hrebičkova, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori
Svijet obilježava prvu godišnjicu agresije Rusije na Ukrajinu. Devedesetih godina prošlog vijeka, kao novinar i zaposlena u OSN-u, bila sam svjedok genocidne politike Miloševićevih režimskih struktura i njegove nacionalističke agresije na narode koji teže slobodi i nezavisnosti, zbog čega duboko razumijem i podržavam demokratski svijet u podršci Ukrajini u borbi sa ruskim agresorom i demonstriracijom naše solidarnosti sa Ukrajinom. Time dokazujemo da svi dijelimo osnovne vrijednosti čovječanstva.
Češka odaje počast hrabrosti svih Ukrajinaca i njihovog rukovodstva, koji štite cijelu Evropu od ruskog agresora. Otkako je počela ruska okupacija, stotine hiljada Ukrajinaca je palo ili bilo ubijeno braneći slobodu, milioni Ukrajinaca morali su da postanu izbjeglice. Samo u Češkoj primili smo njih skoro petsto hiljada, uglavnom žena sa djecom. Izbjeglice brzo postaju aktivan dio našeg društva, a već njih 100.000 danas radi u Češkoj, niko ne mora da brine da ćemo im pomagati na račun čeških državljana. Devedesetih godina bila sam ponosna što smo, u saradnji sa češkom vladom i najvećom češkom nevladinom organizacijom „People in Need“, OSN i drugim češkim i međunarodnim partnerima, uspjeli obezbijediti nove domove u Češkoj za više od 25.000 izbjeglica iz zemalja regiona Zapadnog Balkana. Na isti način na koji ste pružili pomoć za više od 100 hiljada izbjeglica sa Kosova, i vi u Crnoj Gori.
Ponosna sam na sadašnju vladu i građane Republike Češke i na sve češke organizacije koje daju sve od sebe da pomognu ukrajinskom narodu u njihovoj patnji, kako bi im pomogli da prežive posledice terora, straha, gubitka svojih najmilijih a često i domova. Ponosna sam na činjenicu, da je Češka od 90-ih izgradila čitav sistem zaštite izbjeglica, kada od pružanja osnovne pomoći kao što su hrana, smještaj i ljekovi, danas izbjeglice sistemski integriše u cijelokupan socijalni i zdravstveni sistem, pruža kurseve češkog jezika, mogućnosti studiranja i zaposlenja. Za ljude koji izgube sve – tj. dom, slobodu, stabilnost, sigurnost, posao i voljene – ruka pomoći, razumijevanje i ljudska podrška i saosjećaj su od velike vrijednosti.
Naš glavni cilj danas je da obezbijedimo djelotvorniju i efikasnije koordinisanu pomoć Ukrajini. Fokusirani smo na vojnu, ekonomsku, humanitarnu i razvojnu pomoć. Ukrajini je potrebno da nastavimo sa snadbijevanjem vojne opreme uz pomoć koje može da istisne agresora sa svoje teritorije. Ovo je prvi i najosnovniji uslov za okončanje rata. Ukrajini moramo da garantujemo ekonomsku stabilnost i dugoročnu finansijsku perspektivu. Evropska unija odobrila je paket makrofinansijske pomoći. Da bi se održalo normalno funkcionisanje zemlje, neophodno je da ukrajinska vlada ima dovoljno novca.
Da bi Ukrajina preživjela zimu, fokusiramo se i na humanitarnu pomoć. Češka isporučuje jedinice za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije, generatore za bolnice i vodovodna preduzeća, grejne elemente za ličnu upotrebu. Što se tiče „krova nad glavom“ i medicinske pomoći, mi isporučujemo potpuno opremljene, toplotno-izolovane kontejnere za smeštaj, mobilne jedinice intenzivne njege i finansijsku pomoć ukrajinskom Ministarstvu zdravlja. Takođe isporučujemo pontonske mostove, opremu za transport, poljoprivredu ili obrazovanje. Od početka sukoba, češka Vlada je ukupno oslobodila skoro milijardu čeških kruna (oko 40 miliona €) za pomoć Ukrajini.
Efektivnost naše podrške zavisi od funkcionalne koordinacije – kako između zapadnih donatora, tako i između Zapada i ukrajinskih aktera. Republika Češka prilikom pružanja pomoći, uspješno kombinuje mogućnosti nacionalnih struktura, evropskih organizacija i privatnih kompanija.
Tokom našeg predsedavanja Savjetom Evropske unije, doprinijeli smo i stvaranju jedinstvenog pristupa unutar Evropske unije, kako bismo obezbijedili hitnu humanitarnu pomoć i mogli da odgovorimo na potrebe ratnih izbjeglica. Zahvaljujući tome, Evropa je mogla da iskoristi kapacitete donatora, odnosno pojedinih država, evropskih institucija i raznih partnera koji su pomogli realizaciju pomoći.
Svi mi danas u Evropi, se suočavamo sa raznim problemima – trenutno je važno da istrajemo u svojim naporima. Ne zaboravimo da je naš svijet uzdrman, ali jedan dio ukrajinskog se potpuno urušio i Ukrajinci se bore za njegovu obnovu.
Ruske imperijalne ambicije moraju biti zaustavljene, samo tako ćemo održati i moći nastaviti graditi međunarodni sistem zasnovan na pravilima, u kojem nema mijesta ni za kakve agresore. Ukrajina se odupire agresiji. Ruski agresor osporava pravo Ukrajine na postojanje i faktički vodi kolonijalni rat. Ne smijemo dozvoliti drugima da uzimaju primjer iz ruske politike i dovode u pitanje postojanje drugih naroda, jezika i identiteta.
Agresor pokušava da destabilizuje naš život, pa zato svi osjećamo ekonomske efekte, energetsku i prehrambenu krizu, nesigurnost zbog hibridnih i dezinformacionih operacija. Moralni imperativ za sve nas je da se suprotstavimo agresoru i jasno imenujemo ko je agresor, a ko žrtva.
Za mirovne pregovore mora nastati pravi trenutak – moramo se politički čvrsto i vojno tvrdo suprotstaviti Rusiji. Oprezni pristup nikome nije dobar – produžava ubijanje u Ukrajini (Ukrajinaca i Rusa, vojnika i civila). Naš politički jasan i vojno odlučan pristup jača autoritet i ulogu EU i NATO u svijetu i doprinijeće da se ruska agresija što prije okonča.
Naša efikasna pomoć Ukrajini nije samo moralno ispravna, već je neophodna i sa stanovišta našeg pragmatičnog bezbijednosnog interesa. Što više pomažemo Ukrajini, to će se prije rat okončati, sa svim posledicama koje nosi po živote naših stanovnika – sa socijalno-ekonomskim stradanjima, strahom, polarizacijom i većom krhkošću demokratije. Ukrajina se ne bori samo za svoj opstanak, već svaki dan daje žrtvu i konkretne mrtve za nas.
Rusija svojim glavnim neprijateljem ne smatra Ukrajinu, već Zapad – nas, EU, NATO. Ruski napad na nas jeste i biće direktno proporcionalan ruskim mogućnostima i kapacitetima. Češka je jedan od najvećih dobavljača vojne pomoći Ukrajini. Radi se o materijalu iz vojnih skladišta i češke odbrambene industrije. Isporučeni materijal je uvijek na spisku aktuelnih urgentnih potreba oružanih snaga Ukrajine. Cilj Češke je, da donacije budu nadoknađene što je više moguće iz Evropskog fonda za mir. Češka takođe finansijski doprinosi kupovini tzv. nesmrtonostne pomoći, koju koordinira NATO. Radi se uglavnom o gorivu, provizornim skloništima ili električnim generatorima. Češka se pridružila neizvršnoj vojnoj misiji EU za Ukrajinu. Ukupna ambicija Češke je da na svojoj teritoriji obuči oko 4.000 vojnika do kraja 2023.
Češka cijeni hrabrost, energiju i neumoljivu aktivnost snažnog ukrajinskog građanskog društva. Civilno društvo smatramo ključem za transformaciju cijele zemlje i važnim partnerom. Već duže vrijeme finansijski podržavamo ukrajinske organizacije za ljudska prava i nezavisne medije. Zahvaljujući bliskom kontaktu sa ukrajinskim aktivistima, imali smo i još uvek imamo dobar pregled o sistematskom kršenju ljudskih prava na okupiranim teritorijama Ukrajine, uključujući i Krim. Politički zatvorenici Kremlja za nas imaju konkretna lica, čija imena češka diplomatija pominje na relevantnim međunarodnim skupovima u okviru OSN, OEBS-a ili Savjeta Evrope.
Češka se aktivno, i kao jedan od inicijatora, na relevantnim forumima, zalaže za odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, Odbor ministara Savjeta Evrope odlučio je 16. marta 2022. o isključenju Rusije iz Savjeta Evrope. Češka diplomatija je takođe odigrala značajnu ulogu u ovom istorijskom koraku. U okviru OSN-a Češka je bila u užoj grupi inicijatora suspenzije prava na članstvo Rusije u Savjetu za ljudska prava. Češka će i nadalje aktivno podržavati kredibilan proces pridruživanja Ukrajine u EU, kao odraz njene moralne i vrijednosne orijentacije. Osnova za dalji napredak ka EU biće uvođenje potrebnih reformi, posebno u oblasti vladavine prava, od strane Ukrajine.
Podržavamo istragu ratnih zločina počinjenih u Ukrajini i kažnjavanje počinilaca. Pozivamo na formiranje specijalnog međunarodnog suda, koji bi se bavio zločinom agresije koji su počinili predstavnici Ruske Federacije u Ukrajini. Ruska borbena taktika protiv Ukrajine, prema dostupnim informacijama, uključuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Sama okupacija suverene zemlje predstavlja kršenje vodećih principa Ujedinjenih nacija. Ne smijemo dozvoliti nekažnjivost, moramo obezbijediti pravdu ne samo radi žrtava, već i radi zdravog budućeg razvoja naših društava. Pravno najsigurniji način je osnivanje posebnog tribunala.
Pokušavamo da ograničimo globalne efekte rata i da se aktivno suprotstavimo ruskoj dezinformacionoj kampanji kod nas i u regionu Zapadnog Balkana. Inicijativa „Grain from Ukraine“ (Zrno iz Ukrajine) pokrenuta jesenas, u čijoj realizaciji učestvuje većina zemalja EU, uključujući Češku (10 miliona kruna – oko 400 hiljada €), je još jedan primjer kako je moguće uspješno se suprotstaviti ruskim dezinformacionim kampanjama i objašnjavati naš stav partnerima u Africi, Latinskoj Americi, Aziji i na Bliskom istoku.
Od početka ruske agresije, Češka podržava najoštrije moguće sankcije. Tokom češkog predsjedavanja Savjetom EU, odobrena su 3 paketa sankcija Rusiji. Češka je odigrala ključnu ulogu u njihovom angažmanu. Na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova (tzv. Gimnich) u Pragu, tokom češkog predsjedavanja Savjetom EU, dogovoreno je da se prekine sa viznim olakšicama sa Rusijom. Kao rezultat toga, turistička putovanja iz Rusije u Evropu su znatno smanjena.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke je u saradnji sa drugim resorima pripremilo program rekonstrukcije Ukrajine. Ovaj program će omogućiti značajno uključivanje čeških kompanija, neprofitnih organizacija i javnog i akademskog sektora u stabilizaciju i obnovu Ukrajine. Do 2025. godine, 500 miliona kruna (oko 20 miliona €) godišnje, biće dodeljeno ovom programu. Češka će učestvovati u programima koje finansiraju EU i drugi veliki donatori.
Činjenica da podržavamo Ukrajinu u njenoj pravednoj borbi protiv Rusije je u češkom nacionalnom interesu. Baš kao što je to bilo 90-ih, kada su Češka, Evropa i demokratski svijet pružali podršku izbjeglicama iz zemalja regiona Zapadnog Balkana, žrtvama Miloševićevog režima i njegovoj nacionalističkoj genocidnoj politici.