Na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu održano je konsultativno saslušanje povodom izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, na koje su učestvovali ministar pravde Marko Kovač i predstavnici više institucija i organizacija.
Na konsultativno saslušanje pozvani su predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprječavanje korupcije i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Poziv je upućen i direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanji Ćalović Marković, zastupnici Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentini Pavličić, generalnom sekretaru Vlade Borisu Mariću, kao i nezavisnim ekspertima, predstavnicima Udruženja pravnika, Ministarstva finansija, Akcije za ljudska prava.
Nakon sedam sati rasprave povodom izmjena zakona, iznijeto je više kritika na predloženo rješenje, ukazano je na ignorisanje preporuka Evropske komisije, kao i na potrebu da se zakon revidira kroz inkluzivni proces konsultacija. Kovač je ostao pri stavu da su predložili najbolje moguće rješenje. Poslanici vlasti najavili su da će na sjutrašnjoj sjednici Skupštine nakon usvajanja dnevnog reda predložiti pauzu kako bi se obavile dodatne konsultacije i postojeće izmjene zakona poboljšane.
Predsjednik Odbora Momo Koprivica rekao je na sjednici Odbora u ponedeljak da je cilj saslušanja da svi učesnici steknu više informacija o Predlogu zakona.
Ministar Marko Kovač kazao je da je novina to što je predloženim zakonom propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada EUR, ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Navodi da se time ne krši pravo na uživanje imovine.
U fokusu finansijske istrage nije, navodi Kovač, počinilac već imovina.
”Kada se imovia oduzme mi se fokusiramo na porijeklo te imovine odnosno utvrđivanje da li je stečena na zakonit način. Postupci će shodno ovom Zakonu biti znatno jednostavniji”, kaže Kovač.
Šoškić: Trebaju nam brzi postupci
Specijalni državni tužilas Miloš Šoškić smatra da su nam potrebni brzi postupci i efikasan i efektivan zakon koji će rezultirati oduzimanjem imovine stečene kriminalom i korupcijom.
”Postojeći zakon nije efikasan jer propisuje rokove dvije godine nakon pravosnažnosti presude za podnošenje zahtjeva za oduzimanje imovine, a samim tim nije ni efektivan” rekao je Šoškić.
On je istakao da je značajno utvrditi odgovornost za sprovođenje finansijskih istraga i postupaka.
Govoreći o odbredbi zakona da se imovinska korist može oduzeti ako je stečena u periodu 10 godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela, kazao je da je ta norma u sukobu sa drugom odredbom u kojoj se navodi da “državni tužilac zaključuju finansijsku istraga kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razriješeno za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi, a najkasnije potvrđivanjem optužnog akta”.
“To znači da ako imamo osobu koju je izvršilo krivično djelo, istraga traje šest mjeseci, potvrđivanje optužnog akta dva mjeseca, mi smo u tom roku dužni da zaključimo finansijsku istragu. A šta ćemo sa imovinom ako se stekne u roku od 10 godina ili u toku trajanja glavnog pretresa”, upitao je Šoškić.
On je uputio šta će raditi ako nema potvrđivanja optužnog akta.
“Koji je to rok da u kojem je državni tužilac dužan da zaključi finansijsku istragu”, rekao je Šoškić, između ostalog.
On je naveo i da je za krivično djelo zloupotreba službenog položaja propisana kazna od šest mjeseci do pet godina, ali da se za isto ne propisuje naredba za sprovođenje istrage.
“Šta ćemo sa javnim funkcionerom koji je izvršio to krivično djelo, nemamo naredbu, a on očigledno ima imovinu čija vrijednost prelazi 50.000 eura. Tu nam situaciju predlagač nije riješio”, naveo je Šoškić.
Zabrinutost EK
Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković kazala je da nije sporna namjera da Crna Gora mora da donese ovakav zakon.
”Prvo jer smatramo da svakom ko je nezakonito stekao imovinu, ona mu se mora uzeti i vratiti i državi. Drugo, moramo poslati jasnu poruku svima, a pogotovo onima koji se bave kriminalnim radnjama, da im se kriminal nikako ne isplati. Međutim, imali smo priliku od najpozvanijih organizacija da čujemo da je ovdje problem u sistemskoj primjeni zakona. Dakle, nije problem u namjeri, već kako ćemo ga zaista primijeniti”, rekla je Vuksanović Stanković.
Ona je podsjetila na zabrinutost EK zbog donošenja zakona na ovaj način.
”Takođe, pojedini poslanici većine su zakon podveli pod politički marketing upravo od strane onih učesnica Vlade koji na današnji dan ne mogu da pređu izborni cenzus, a kao što vidimo prespavaće i predsjedničke izbore”, istakla je Vuksanović Stanković.
Pravni instituti ovog zakona, kako kaže, nijesu definisani na tačan način.
”Ovdje je skandalozno da miješate institute krivičnog i gražanskog zakonodavstva, da ne znate šta je imalac. Znamo da je najviše kriminala bilo devedesetih godina, a ovaj zakon se uopšte ne tiče tog perioda. Vi dajete Zaštitniku nadležnosti koje mu ne pripadaju”, rekla je Vuksanović Stanković.
Delić: Sudije će primjenjivati zakon kao i svaki drugi
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ana Delić, koja je bila član Radne grupe, kazala je da se najveće izmejne zakona tiču parničnog postupka.
”Ovo je za nas novina, ali što se tiče primjene, što se tiče nas sudija – mi ćemo ga primjenjivati kao i svaki drugi, ako bude usvojen”, rekla je Dečić.
Marić: Zakon bitan da bi zaživio koncept pravde
Generalni sekretar Vlade Boris Marić kazao je da je jedan ovakav zakon neophodan crnogorskom pravom sistemu, prije svega istražnim organima i pravosudnim institucijama “da bi zaživio koncept pravde.”
”Znam da su ova rješenja izazov za crnogorske institucije, ali volja će biti pretežna u onome što će biti finalni rezultati. Bila ova, ili neka druga normativna rješenja – ona jesu važna, ali posebno je važno na koji naćčin će crnogorsko društvo artikulisati dalji razvoj institucija”, rekao je Marić.
On je istakao da će zakon iamti vrlo opreznu primjenu u korpusu poštovanja ljudskih prava i sloboda i ustavnosti.
”Radi se o osjetljivom pitanju i mehanizmima koji mogu biti zloupotrijebljeni u jednom dijelu. Vjerovatno će se morati razvijati određeni civilni, kontrolni mehanizmi primjene jednog ovakvog zakonskog rješenja čak i ako bude u nekom smislu odlično, to ne znači da će u potpunosti biti pravedno”, rekao je Marić.
Marković: Utvrđuje se imovinska korist stečena izvršenjem konkretnog krivičnog djela
Ekspert Savjeta Evrope i pravni stručnjak Milorad Marković kazao je da prošireno oduzimanje imovinske koristi moramo odvojiti od krivičnog postupka.
”Mi ovdje ne govorimo o krivičnom postupku. Zakon o krivičnom postupku u članu 1 govori da je to Zakon koji stvara uslove da niko nevin ne bude osuđen, ili da se učinioci krivičnih djela u parničnom postupku osude za ona krivična djela i izrekne krivična sankcija. Dakle, Zakon o krivičnom postupku ne predviđa mogućnost da presipituje imovinu, osim ako ona nije direktno vezana za izvršenje krivičnih djela i Zakon o krivičnom postupku, dakle utvrđuje se imovinska korist koja je stečena izvršenjem konkretnog krivičnog djela”, rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih ograničavajućih faktora jeste član 147 Ustava koji eksplicitno zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona.
”Daje samo izuzetak da se zakoni mogu rektroaktivno primjenjivati samo u određenim odredbama i samo ako postoji javni interes da se te odredbe primjenjuju retroaktivno. To znači da ukoliko bi uvodili potpuno novi sistem i donosili novi zakon to bi značilo da bi ga mogli primjenjivati pro futuro ne retroaktivno, jer Ustav to ograničava. Jedino rješenje za promjenu modela koji bi bio funksionalan, efikasan je izmejnama i dopunama važećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi”, objasnio je Marković.
On tvrdi da su eksperti Evropske komisije sam model ocijenili pozitivno i da su stavljene određene rezerve.
”Rezerve su stavljene i na procesna prava, odnosno pravo nesmetanog uživanja imovine. Ovaj model može imati problem u implementaciji u tom apsketu. Ono što je bio prigovor, rezerva, ili bojazan je implementacija. Moramo biti svjesni da primjena zakona podrazumijeva i ljudske i sve druge kapacitete, naročito državnog tužilaštva koji treba da primjenjuje ovaj zakon” naglasio je Marković.
Vuksanović Stanković: Zašto nije bilo javne rasprave
Poslanica Draginja Vuksanović Stanković je naglasila da nije sporna namjera da Crna Gora mora donijeti ovakav zakon.
“Svakom ko je nezakonito stekao imovinu ona se mora oduzeti i vratiti državi. Jasnu poruku poslati svima, naročito javnim funkcionerima, da se kriminal ne isplati. Čuli smo da je problem u sistemskoj primjeni zakona. Od Pisonero smo čuli zabrinutost zbog donošenja ovog zakona na ovaj način. Znamo da je najviše kriminala bilo devedesetih godina, a ovaj zakon se uopšte ne tiče tog perioda. Pravni instituti ovog zakona nijesu tačno definisani. Definišete da je imalac učinilac, što je neznanje o pravnim institutima. Moramo imati zakon koji će biti primjenjiv. Vi dajete Zaštitniku nadležnosti koje mu ne pripadaju. Otvaraju se važna pitanja. Zašto nije bilo javne rasprave. Moj utisak je da ovim zakonom se štite javni funkcioneri koji su kriminalci i korumpirani”, poručila je ona.
Ona je poručila da moraju sjesti zajedno da donesu efikasan zakon i efektivan, a da one koji su sticali nezakonito imovinu privedu pravdi.
“Pojedini poslanici većine su zakon podveli pod politički marketing upravo od strane onih učesnica Vlade koji na današnji dan ne mogu da pređu izborni cenzs, a prespavaće i predsjedničke izbore”, kazala je ona.
Boris Savić, predsjednik podgoričkog Višeg suda je istakao da je riječ o izuzetno važnom zakonu.
“Izražavam određenu skepsu prema određenskim zakonskim rješenjima”, naveo je on.
Pavličić: Oduzimali manžetne, telefone i satove
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić je kazala da mi nemamo ni efikasne ni efektivne postupke pred sudovima.
“Crna Gora od 2009. godine od ZKP-a poznaje oduzimanje imovine. Nijedan postupak, a bila sam sudija i sudila značajne koruptivne predmete nije porkenut postupak o oduzimanju imovine. 2015. godine donijeli smo zakon. Kako sam informisana, do 2023. imamo 12 pravosnažnih presuda, od čega smo oduzimali manžetne, telefone i satove. Osim u tri, odnosno četiri predmeta gdje smo imali pravosnažnu presudu na osnovu sporazuma o priznanju krivice. Je li to efikasan i efektivan postupak? Nije”, kazala je ona.
Ćirović: Uskladiti zakone
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović kazala je da nijesu prepoznati kao neko ko je učestvovao u prijedlogu izmjena ovog zakona.
– Kada smo konačno dobili priliku da damo mišljenje na izmjene, imali smo sve dileme na koje su ukazali tuđilac, sudija i tu smo da saslušamo sve što se kaže i preuzmemo što nas zakonom sleduje. Potrebno je uskladiti zakone, da bi ove izmjene bile primjenjive – rekla je Ćirović.
Ona smatra da, ukoliko bude temeljne finansijske istrage, nema razloga da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ne napiše kvalitetnu tužbu, sa svim neophodnim dokazima i da uspije u tom sudskom sporu.
– Ali je potrebno uskladiti zakone da bi u tom procesnom smislu do kraja doveli postupak i dobili usvajajuću tužbu – poručila je Ćirović.
Ćalović-Marković: MP uporno daje neistinite informacije
Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je da je više puta ukazivala na konfuziju koja se pravi između krivičnog i parničnog postupka i probleme koji mogu izazvati, kako po pitanju procesuiranja predmeta, kao i u komunikaciji zaštitnika i tužilaštva
– Međutim, još veći problem su ogromnadiskreciona ovlašćenja koja ste ostavili u zakonu koja omogućavaju tužiocima da odlučuje da li će i u kojim slučajevima iskoristiti zakon, a zatim zaštitniku omogućavaju dodatno da odluči da li će, iako je tužilaštvo procijenilo da postoje osnovi da se procesuira neko sa sumnjom za nezakonito bogaćenje, ponovo pokrenuti postupak. To sve treba da uradi u roku od 60 dana, ili će ta lica biti abolirana – rekla je Ćalović Marković.
Ona je rekla da je potrebno uvesti novi postupak oduzimanja imovina, ali napominje da to mora biti potpuno kompatibilan postupak sa već postojećim oduzimanjem imovine u krivičnom zakonodavstvu.
– Nijedna druga država ne poznaje sistem u kojem u potpunosti ukidate oduzimanje imovine u krivičnom postupku i ostavljate ga isključivo da se radi u parnici. Mi dolazimo u apsurdnu situaciju, čak i ako je u krivičnom postupku utvrđeno da je imovina stečena zahvaljujući izvršenju krivičnih djela, da vi dalje morate da vodite parnicu, dupli postupak. Šta ako imamo različite ishode u dva postupka? Najviše me brine – kad bismo imali dobru namjeru od Ministarstva pravde, našao bi se način da se određeni problemi riješe. Ali Ministarstvo pravde uporno daje netačne i neistinite informacije i hoće da nas ubijedi da ministar pravde bolje od predstavnika EK zna hoće li države članice EU sarađivati sa nama, ako usvojimo jedinstveni sistem oduzimanja imovine na svijetu za koji nikad nijesu čuli – rekla je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, ministar pravde objašnjava da EK nije rekla da će postojati problemi u međunarodnoj saradnji, ali nju to, kako kaže, ne iznenađuje.
– Čovjek koji bi predložio zakon kojim se aboliraju svi koji bi sticali imovinu 90-ih, nema problema da nas ni na ovaj način dovodi u zabludu. Stvarno me iznenadila gospođa Pavličić, pa se nadam da će u Strazburu drugačije da se postavlja. Ona je pročitala da je Evropska komisija rekla da hidbridni režim građanskog i krivičnog zakonodavstva nije neophodno problematičan, ali je propustila da kaže da iza toga stoji zarez, a ne tačka. Iza zareza je sve suprotno onome što je kazano. Tamo piše da hibridni režim nije neophodno problematičan, ali mora da ima proceduralne zaštite upisane u praksi Evropskog suda za ljudska prava i uzme u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. Procjena eksperata ukazuje na ozbiljne rizike u toku implemetacione faze. Kažu nemojte da ga usvajate, vratite ga na javnu raspravu, uskladite sa međunarodnim standardima, jer u suprotnom neće biti moguća međunarodna saradnja. A ja vam tvrdim da je 99 odsto, nezakonito stečene imovine na ime firmi iz inostransta, zato je ta saradnja ključna – rekla je Ćalović Marković.
Prema njenim rječima, od svih mogućih rješenja za oduzimanje imovine, Vlada Crne Gore je odabrala najgori mogući.
– Onaj koji su pripremali Duško Marković i Zoran Pažin. Kao da nije ni došlo do smjene vlasti kada je u pitanju politička volja da se nezakonito stečena imovina oduzme – rekla je Ćalović Marković.
Kovač: Miješate babe i žabe
Kovač je u odgovoru Ćalović Marković rekao da se u ovom slučaju “miješaju babe i žabe”.
– Kad se tiče diskrecionih rješenja, prezentuje se javnosti kao da zaštitnik u roku od 60 dana treba da podnese tužbu. Takva rješenja imamo sijaset u sadašnjem pravnom sistemu. Imamo rokove za tužbe i žalbe, kako na parnične, tako i u krivične postupke. Ovo nije ništa novo i nije intencija da se nekome omogući da zloupotrebljava jer će taj odgovarati na kraju, već je intencija da se podstaknu organi na brzo rukovođenje i djelovanje – rekao je Kovač.
Ministar se osvrnuo na tumačenje mišlja EK na ovaj prijedlog zakona.
– Niste išli u dubinu, niti ste bili puni kritika kada je bio u pitanju Zakon o upravnom sporu. Nijeste vodili javnu kampanju protiv njega jer ste podnijeli više od 2.500 tužbi i tražili usmene rasprave kako bi od građana, zbog besmislenih sporova, uzeli preko miliona eura – rekao je Kovač.
Postavlja se, kako navodi, javno pitanje da li se ovdje priča sa pozicije NVO sektora ili političke partije.
– Imputiranje da neko želi da sakrije imovinu 90-ih. Vi ste u kontradikciji sa onim što ste rekli. Ako bi tretirali imovinu 90-ih godina mi bi išli kontra svih stavova evropskih eksperata, koji pozivaju na pravnu sigurnost i ukazuju na anomalije pravnog sistema 90-ih – dodao je Kovač.
Ćalović Marković: MANS bio tužilaštvo u prethodnih 20 godina
Ćalović Marković je odgovorila da su ministri prioritet upravni sporovi koje MANS vodi po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama zato što ova državna uprava skrivaju podatke od njih.
– Svaki taj službenik koji krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama pravi posao sudijama Osnovnog suda i snosiće odgovornost i protiv njega će biti pokrenut disciplimski postupak, a Kovač se pita što MANS vodi te postupke. Da ih nismo vodili, ni ono što je dosuđeno Svetozaru Maroviću ne bi bilo dosuđeno. Umjesto da kažete službenicima da daju MANS-u što traže, vama je problem što idemo na sud kad podatke proglašavate tajni. To Vam je veći problem, no koliku je imovinu Milo Đukanović iznio iz Crne Gore – rekla je Ćalović Marković.
Ona je istakla da se nada da u Skupštini nema većine koja će usvojiti ovakav Prijedlog zakona o oduzimanju imovine.
– Da želite da vratite imovinu u državni budžet, vi bi tražili put, a umjesto toga vi tražite način da zaštitite lica koja su nezakonito stekli imovinu – poručila je Ćalović Marković.
Pravnik Veselin Radulović je predložio da se Prijedlog zakona povuče, ili ako dođe sjutra na plenum da se ne usvoji.
Mugoša: Treba da uvažimo mišljenje EK, proći krug inkluzivnih konsultacija
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da je mišljenje Evropske komisije bitno, ne kao nametanje rješenja.
– Ali, ako hoćemo da budemo dio evropske porodice zemalja, onda treba da uvažavamo ta mišljenja. Ako nećemo, onda to treba da kažemo. Mi moramo da budemo dio tih standarda – rekao je Mugoša.
On je podsjetio na posljednju informaciju iz EK da je ovaj prijedlog potrebno dalje usklađivati sa pravnim tekovinama, standardima i definicijima EU.
– Mi smo svi ovdje, čini mi se, za to da dođemo do tog snažnog, dosljednog i efikasnog pravnog alata kad je u pitanju nelegalno stečena imovina. Ovo nije zakon ni protiv bivšeg, ni sadašnjeg režima već svih koji imaju potencijalno nelegalno stečenu imovinu kroz bavljenje kriminalnom djelatnošću – istakao je Mugoša.
Procedura u izradi Prijedloga zakona o oduzimanju imovine, kako kaže, nije bila transparentna. Predložio je da se zastane i održe inkluzivne konsultacije.
– Sve ovo što se danas otvorilo trebalo je prije pokrenuti, a dan prije plenuama eventualno neke krajnje nedoumice pokušamo da riješimo. Moramo imati još jedan korak do konačnog rješenja. Saglasan sam, nema vremena za čekanje. Ali to je mjesec – dva, da se održi postupak inkluzivnih konsultacija – naglasio je Mugoša.
Bošnjak: Ima ih mnogo sa rukama u pekmezu do lakata
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da je niko nije ubijedio da ne može da se donese poseban zakon.
– Mislim da može da se donese i to sigurno nije rješenje koje ne postoji nigdje. nećemo dozvoliti da “jahači tranzicije” iz 90-ih koji su se nametnuli kao nova elita ne budu tretirani ovim zakonom – rekla je Bošnjak.
Treba, navodi ona, prvo treba odratiti veting svih ovih koji će se baviti ovim Zakonom.
– Ima ih mnogo sa rukama u pekmezu do lakata – rekla je Bošnjak.
Bulatović: Ako treba mijenjati i Ustav
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović kazao je da je čitavoj Crnoj Gori jasno da je tom političkom savezu bilo zabranjeno da bude u Vladi kako bi brže predložili ove zakone.
– I ja sam za evropske integracije, ali nisam za dominaciju administracije po mjeri njihovog nacionalnog ili drugog interesa na štetu ove države. Treba da nađemo modus da probamo da napravimo drugi, treći korak da ne bi ovo bilo uzaludno – istakao je Bulatović.
On je istakao da je DF je za donošenje zakona, ali smatra da se danas ne treba izjašnjavati o njemu, nego prikupiti sve primjedbe i naći modalitet po kome će preduzimati naredne korake.
– Sjednica Skupštine je zakazana za sjutra, mislim da je ovo kvalitetna rasprava koja može da nas uputi da se ne izjašnjavamo o ovom zakonu, nego da prikupimo sve primjedbe i da vidimo u kom pravcu možemo da idemo. Ako je što dobro od današnje rasprave je da smo utvrdili da ovo nije Zakon o porijeklu imovine – rekao je Bulatović.
On je predložio da se razmotri da li može da se radi specijalni zakon i u kom roku.
– Meni je jedan prijatelj koji je dobar pravnik rekao da u Grčkoj ima dobar model i rekao mi je da će mi dati materijale. To što mi je on prepričao djelovalo mi je dosta solidno za ono što nam je intencija, da onima koji su oplačkali Crnu Goru oduzmemo imovinu – naglasio je Bulatović.
Bulatović ne isključuje i mogućnost promjene Ustava, ako se smatra da je ovo pitanje od nacionalnog interesa.
– Ako je ovo pitanje od nacionalnog interesa, onda to podrazumijeva i promjenu Ustava u odredbama u kojima je to moguće – rekao je Bulatović.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu kazao je da sjednica parlamenta sjutra može početi sjednicu na čijem je dnevnom redu ovaj Prijedlog zakona, bez utvrđenog mišljenja tog skupštinskog tijela.
– Početak sjednice je jedino uslovljen mišljenjem Zakonodavnog odbora. Taj odbor je dao pozitivno mišljenje, tako da se i bez našeg izjašnjavanja može utvrditi dnevni red sjednice Skupštine – objasnio je Koprivica.
Radunović: Teška prohodnost na plenumu za ovakvo zakonsko rješenje
Poslanik DF-a Slaven Radunović predložio je da se formira ad hoc radna grupa koja će otkloniti nedostatke predloženog zakonskog rješenja koje u ovom obliku, sa ovoliko kritika, sumnji i rezervi, teško može dobiti prohodnost na plenumu.
On smatra da sjutra treba, bez mišljenja Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, započeti sjednicu Skupštine na čijem dnevnom redu će biti Prijedlog zakona o oduzimanju imovine, a da se nakon utvrđenog dnevnog reda da pauza kako bi mogla da se okupi radna grupa i djeluje u narednih nekoliko dana.
– Svi imamo želju da se unaprijedi zakon. Imamo poslvničko-tehničku mogućnost da formalno otvorimo sjednicu i da damo pauzu. Pozivam ministra da odgovori da li je Ministarstvo spremno da sa poslanicima, zainteresovanom javnošću probamo kroz ad hoc radnu grupu u tri-četiri radnu grupu i da ostavimo vidimo oko čega ne možemo da se dogovorimo, gdje ljudi vide problem i mogućnost neifikansosti u sprovođenju zakona. Da ostavimo dobre stvari i da glasamo za njih, a ono što smatramo spornim da ostavimo za sljedeći put kad ćemo sistematičnije pristupiti – rekao je Radunović.
On je rekao da ministar nije uvjerio one koji treba da glasaju da je ovo dovoljno dobar zakon.
– A ne želimo da ga vraćamo da djeluje bilo kome da ne želimo da se on nađe u praksi – naveo je Radunović.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu kazao je da sjednica parlamenta sjutra može početi sjednicu na čijem je dnevnom redu ovaj Prijedlog zakona, bez utvrđenog mišljenja tog skupštinskog tijela.
– Početak sjednice je jedino uslovljen mišljenjem Zakonodavnog odbora. Taj odbor je dao pozitivno mišljenje, tako da se i bez našeg izjašnjavanja može utvrditi dnevni red sjednice Skupštine – objasnio je Koprivica.
Mugoša: Zakon vratiti na javnu raspravu kroz povlačenje iz procedure
Poslanik SD-a Boris Mugoša kaže da su svi saglasni da se zastane kako bi se sagledala moguća rješenja.
– Možemo da uradimo na jasan način, a možemo bez ikakve potrebe da izmišljamo ad hoc rješenja koja se svode na to što Prijedlog zakona možemo vratiti na javnu raspravu kroz povlačenje iz procedure, što je po meni, najjednostavniji i najčistiji način – rekao je Mugoša.
Ćalović Marković: Usvajanje zakona, pa njegova popravka – katastrofa
Vanja Ćalović Marković ocijenila je da je katastrofalno rješenje da se usvoji Prijedlog zakona na plenumu, pa da se onda prave radne grupe i akcioni planovi.
– To su DPS-ova rješenja, to smo čuli stotinu puta. Katasrofalno je da usvajamo zakon koji je loš, a koji će se nekima omogućiti da budu abolirani i faktički legalizuju svoju imovinu, pa onda da se taj dokument popravlja za četiri-pet godine. Mi smo spremni da učestvujemo i pomognemo koliko je moguće – rekla je Ćalović.
Predsjednik Odbora Momo Koprivica rekao je da će predložiti da se to skupštinsko tijelo ne izjašnjava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
On je kazao da sjutra nije “sudnji dan” u parlamentu.
– Stav ovog Odbora i različita stručna mišljenja koja smo danas čuli ipak obavezuje Skupštinu da zastane i da se poradi na ovom rješenju – naveo je Koprivica.
Ministar pravde Marko Kovač kazao je da je saglasan sa prijedlogom da se u narednim danima razgovara u cilju unapređenja ovog zakonskog rješenja.
– Sjutra nije sudnji dan. Ministarstvo pravde raspoloženo je i spremno da sasluša sve konstruktivne prijedloge i sugestije u cilju unapređenja ovog zakonskog akta. Naša je namjera da eventualne zasluge ne uzimamo za sebe, niti je to cilj. Svi smo ovdje na istom poslu – poručio je Kovač.
To što su se danas čuli konfrontirani stavova, ističe Kovač, nije ništa neobično.
– Garantujem da ni sjutra, ni bilo kad kad se sretnemo, nećemo imati saglasja oko velikog broja rješenja, pogotovo oko ovako osjetljive materije. Ali mi u određenom momentu moramo presjeći, zauzeti stav i donijeti odluku – rekao je Kovač.
On je rekao da je čuo večeras kritike, ali nije rješenja.
– Vlada je spremna, ne da napravi konsultacije četiri-pet dana radi izmjena zakona, nego da nam date novo zakonsko rješenje potpuno. Ako neko misli da može sve ovo što se čulo da obuhvati i cjelokupne društvene anomalije smjesti u jedno zakonsko rješenje i da soluciju – svaka čast, ali mislim da to nije moguće – istakao je Kovač.
Ćalović Marković je rekla da na kraju sjednice doživljavajustrašnu manipulaciju ministra pravde koji stvari vraća na početak.
– Obraća li se on poslanicima da naprave novi zakon, o čemu se radi? Umjesto da kaže da nije uradio dobar posao, da nije konsultovao nikog odavde, da nije konsultovao organ koji treba da sprovodi taj zakon – ni tužilašto, ni zaštitnika i da smo došli u situaciju da se susrijećemo sa zakonskim tekstom koji je selektivan, u kojem su određene stvari stavljene arbitrarno – kazala je Ćalović Marković.
Ona je rekla da ovakav zakon, ne samo da nije netrasparentno rađen, nego nešto ovako, kako kaže, nije bilo zamislivo ni za vrijeme DPS-a.
Zakonodavni odbor dao zeleno svijetlo
Ranije danas Zakonodavni odbor podržao je izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ocjenjujući da je predloženi akt u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore.
Predloženim zakonom propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura.
Vlada je utvrdila amandmane na Predlog izmjena Zakona kojima je predviđeno da se postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi može pokrenuti nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, kada postoji dovoljan stepen sumnje da je ona stečena kriminalnom djelatnošću.
Zakonodavni odbor ocijenio je, kako je saopšteno, pravno prihvtljivim te amandmane.
Predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djetnošču crnogorski parlament razmatraće sjutra na vanrednoj sjednici.