Povodom nactra Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću koji je Vlada nedavno usvojila i predala ga u skupštinsku proseduru, u javnosti su se mogli čuti stavovi da predstavnici sudstva nisu dostavljali primjedbe, odnosno da sudije nisu dale doprinos stručnoj raspravi prilikom izrade pomenutog Zakona. Vrhovni sud je, ističu, imao kritički stav na Zakon o oduzimanju imovine
Podsjećaju da su predstavnici sudstva učestvovali u Radnoj grupi za izradu ovog Zakona i dali svoj aktivni doprinos.
Naglašavaju i da je Vrhovni sud Crne Gore krajem novembra ove godine organizovao okrugli sto “Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u kontekstu zaštite prava na imovinu” na kojem su usvojeni zaključci koji korespondiraju sa mišljenjem Evropske komisije, a koja je ukazala na ozbiljne rizike i izazove u fazi implementacije propisa ukoliko zakon bude usvojen u ovoj verziji.
Sudije su tom prlikom, između ostalog, istakle snažnu rezervu po pitanju predloženog načina djelotvornosti i efikasnosti postupka.
Ukazale su, između ostalog na činjenicu, da je dosadašnja praksa pokazala da nadležni državni organi nisu u dovoljnoj mjeri primjenjivali odredbe tog Zakona, i sugerisale da se predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje je u bjekstvu.
Sudije su upozorile i na preplitanje krivičnog i građanskog postupka, ocijenivši da predviđeni dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona, te da je otvoreno pitanje djelotvorne pravne pomoći u građanskom postupku.
“Djelotvorno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je zasnovano na evropskim standardima i najboljim praksama, predstavlja snažan mehanizam u borbi protiv svih oblika kriminaliteta. U dosadašnjoj sudskoj praksi, ostvaren je napredak u pogledu bilansa rezultata u predmetima trajnog i privremenog oduzimanja imovinske koristi, koji je potrebno dalje unapređivati”, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Sudije su obaviještene o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i istakle su snažnu rezervu prema pitanjima djelotvornosti i efikasnosti postupka koji bi bio na predviđeni način revidiran.
“Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelanošću, koji je na snazi, predstavlja solidan osnov da se imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću trajno oduzme od osuđenog lica, ali da u praksi nadležnih državnih organa nije došlo do primjene odredbi tog zakona, odnosno instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi, u dovoljnoj mjeri”, ističe Vrhovni sud.
Zatim su ukazali.
“Postojeće odredbe Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću treba izmijeniti i dopuniti na način da se: 1) predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje se nalazi u bjekstvu, ili kada postoje okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje; 2) izmijene uslovi za pokretanje finansijske istrage u pogledu nižeg stepena sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću; 3) uskladi katalog krivičnih djela iz čl. 2 ovog zakona sa Direktivom EU”, navodi se u saopštenju.
Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, dodaje Vrhovni sud, predviđa proceduru u okviru krivičnog postupka do potvrđivanja optužnice za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a nakon toga nadležnost suda u parničnom postupku.
“Cijenimo da ovakav dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona. S tim u vezi, naročito se otvaraju pitanja primjene Zakona o parničnom postupku, Zakona o međunarodnom privatnom pravu i operativne i djelotvorne pravne pomoći, koja je više izražena u krivičnim, nego u građanskim stvarima. Vrhovni sud Crne Gore nastaviće intenzivno da prati dalji proces izmjena i dopuna postojećeg Zakona, imajući u vidu da je ovo pitanje od izuzetnog značaja za vladavinu prava i zaštitu i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda”, zaključuje se u saopštenju.