Premijer Dritan Abazović može otići na sastanak inicijative ,,Otvoreni Balkan“ (OB) kao posmatrač, ali niti može, niti smije, preuzeti bilo kakve obaveze u ime države. To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do OB nego do Vlade na čijem je čelu, poručio je u razgovoru za Pobjedu ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Raško Konjević.
Konjević smatra da je ”Otvoreni Balkan” više politički projekat, koji nema za cilj produbljivanje regionalne saradnje već je u funkciji skretanja fokusa sa EU puta i obaveza koje stoje u procesu integracija.
Funkciju ministra odbrane preuzeli ste nakon ministarke Injac, čiji je mandat praćen aferama – od onih u smjenama u OBD do afere sa kadetima i konkursima. Da li ste već imali priliku da se upoznate sa radom Ministarstva i šta ste zatekli u ovom resoru?
KONJEVIĆ: Trudićemo se da unapređujemo rad i rezultate Ministarstva. Ministri dolaze i odlaze, a njihov rad će najbolje cijeniti vrijeme. Moramo čuvati institucije od neprimjerenog političkog uticaja posebno one koje treba da ,,služe“ državi bez obzira na politička opredjeljenja ministara. Ako budemo imali takav pristup najmanje ćemo pogriješiti, a najviše doprinijeti razvoju institucija. Treba da se okrenemo dobrim odlukama, a one loše iz prethodnog perioda same će se ,,pokazati“. Njima neka se bave nadležne institucije.
Zemlje u regionu najavile su ozbiljna ulaganja u vojsku. Za sada prednjači Srbija koja je trenutno jedina evropska zemlja koja nabavlja protivraketni sistem HQ22, ali najavljuje i nabavku borbenih bespilotnih letilica. Šta je, prema Vašem mišljenju, razlog za ovakvu vrstu naoružanja? Demonstracija sile ili nešto drugo…
KONJEVIĆ: Svaka zemlja autonomno odlučuje o svojoj politici odbrane i prioritetima u tom smislu. Crna Gora se opredijelila da bude dio kolektivnog sistema odbrane i bezbjednosti kakav je NATO i to smatramo jednom od najvažnijih strateških odluka donijetih u prethodne dvije decenije. Crna Gora je u tom okviru sigurna i bezbjedna zemlja, a svoj sistem i politiku odbrane definiše u skladu sa standardima NATO-a. O motivima i pristupu drugih zemalja u ovom domenu ne bih davao poseban komentar. Ono što bi svima trebalo da bude jasno je da se sigurnost i stabilnost najbolje obezbjeđuju miroljubivom politikom i demokratskim i prijateljskim odnosom, prije svega prema svojim susjedima, a ne bilo kakvom trkom u naoružavanju ili pokušajem demonstracije sile.
Premijer Dritan Abazović kazao je da za sada nije čuo validan argument da ,,Otvoreni Balkan“ nije dobar za Crnu Goru i potvrdio da će otići u Ohrid na samit Open Balkan. Kako vidite taj potez?
KONJEVIĆ: Premijer Abazović može otići na sastanak inicijative ,,Otvoreni Balkan“ (OB) kao posmatrač, ali niti može, niti smije, preuzeti bilo kakve obaveze u ime države. To bi značilo destabilizaciju Vlade i ne vjerujem da je premijeru više stalo do OB nego do Vlade na čijem je čelu. Uključivanje u bilo kakve regionalne inicijative mora biti plod dijaloga, a zatim prijedloga nadležnog Ministarstva vanjskih poslova. A prije svega mora za cilj imati državne interese Crne Gore. Da bi neka inicijativa imala smisla ona mora biti inkluzivna, moraju je podržavati sve zemlje kojima je namijenjena, a ovdje to nije slučaj. Posebno ona nije u interesu Crne Gore jer naš cilj treba da budu EU integracije i ubrzanje reformi kako bismo što prije dobili završna mjerila i okončali pregovore.
Inicijativa nema podršku naših EU partnera, nema podršku pola regiona, a nije jasan njen cilj s obzirom da već postoje mehanizmi regionalne saradnje, posebno u okviru Berlinskog procesa koji ima punu EU podršku.
Zato je OB više politički projekat koji nema za cilj produbljivanje regionalne saradnje već je u funkciji skretanja fokusa sa EU puta i obaveza koje stoje u procesu integracija. Ova inicijativa se koristi više kao propagandno sredstvo i, utisak je, kao dio kamuflirane anti-EU agende od strane onih koji još nijesu raskrstili da li prihvataju evropski ili Putinov sistem vrijednosti.
Oni koji su sinonim za zatvorena društva i koji su zakatančili demokratiju u sopstvenoj državi ne mogu biti promoteri inicijativa koje navodno afirmišu otvorenost i regionalnu saradnju.
Usiljeno forsiranje OB bespotrebno troši političku i društvenu energiju koju sada treba da usmjerimo na neophodne reforme i deblokadu naših evropskih integracija.
Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za pristupanje NATO. Turska, sa druge strane, tvrdi da neće odobriti članstvo ovih zemalja. Može li to ugroziti jedinstvo Alijanse?
KONJEVIĆ: I NATO i cijeli zapadni svijet su pokazali zavidno jedinstvo i zajedništvo povodom ukupne situacije izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu. Iz ove krize i NATO i EU izlaze jače, i sa mnogo više kohezije i svijesti o savremenim bezbjednosnim i političkim izazovima i, u tom smislu, definisanju zajedničkog odgovora. Ukrajinska tragedija je, vjerujem, sve podsjetila koliko su važna zajednička euroatlantska dostignuća i vrijednosti, ali i koliko je važno imati svijest o tome da ne postoje vremena i okolnosti koje vam omogućavaju komfor da se ne morate boriti za prave vrijednosti.
Vidjećemo kakav će biti epilog zahtjeva Finske i Švedske i kakav će biti odgovor svih članica Alijanse. Crna Gora iskazuje punu podršku NATO ambicijama ove dvije zemlje i već sam kazao da i Vlada i Skupština treba da učine sve što je do njih da Crna Gora što prije obavi svoj dio procedure oko njihovog članstva, nakon eventualno pozitivne ocjene svih članica, što očekujem. Nije dobro i ne doprinosi zajedništvu, ni NATO ni EU, kada zemlje članice koriste neko otvoreno međusobno pitanje sa zemljom kandidatom da je blokira. Sjetimo se samo koliko je Sjeverna Makedonija imala štete u EU integracijama zbog spora sa Grčkom, a sada sa Bugarskom. Nadam se da će Turska imati u vidu šire i dugoročne zajedničke interese.
Rat u Ukrajini traje već tri mjeseca, a ruska agresija ne jenjava. Jeste li očekivali da bi rat mogao ovoliko potrajati, plaši li Vas dalji razvoj događaja i mislite li da bi ovaj rat mogao imati implikacije na Balkan?
KONJEVIĆ: Uvijek kada imate nestabilnost u relativno bliskom okruženju to naravno da ima svoje moguće implikacije i na naš region, koji je uvijek bio geopolitički trusno područje. Ruski uticaj u regionu, pa tako i u Crnoj Gori je prisutan, i on se manifestuje veoma često u raznim vidovima opstrukcija evropske i evroatlantske perspektive, kao i demokratskog razvoja zemalja regiona. Mislim da je ovo što se dešava oko Ukrajine do kraja otvorilo oči našim zapadnim saveznicima i kada je riječ o ključnim uzrocima nestabilnosti na Zapadnom Balkanu, glavnim akterima, politikama i idejama koje naš region konstantno žele da vuku unazad.
Fokus EU i NATO partnera će nesumnjivo biti veći i to je dobra vijest za sve progresivne snage i za budućnost regiona koja mora biti demokratska. Naravno da je to loša vijest za sve koji promovišu nacionalizme i velikodržavne ideje a koji su, u jednom trenutku, možda pomislili da je opet došlo vrijeme za njihove opasne ideje, destabilizaciju i konflikte. Iskreno vjerujem, i Crna Gora se snažno zalaže za to da rat u Ukrajini i patnje tamošnjeg naroda što prije prestanu i da se sa rata pređe na mirna i diplomatska i pravična rješenja.
Da li imate u planu kadrovske promjene u Ministarstvu, imajući u vidu da je Vaša prethodnica promijenila čitavu garnituru državnih sekretara, načelnika GŠ…?
KONJEVIĆ: Da. Ali ne zato što je neko u prethodnom periodu pravio promjene, nego što nakon sagledavanja stanja promjene su u nekim segmentima neophodne. Neke su već napravljene. Važno je da promjene budu na bolje u korist institucije i njenog daljeg razvoja. Državni sekretari su političke funkcije, ostala mjesta treba da budu mjera znanja za pojedine oblasti, iskustva i profesionalnog pristupa.
Vlada čiji ste potpredsjednik uživa podršku (svega) 46 poslanika u parlamentu. Da li bi to moglo biti problematično kada na red dođu zakoni za koje je potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu? Koga vidite kao realnije partnere – DF i njegove djelove ili Demokrate?
KONJEVIĆ: SDP je više puta tražio, i za mandata prethodne i Vlade od prije 30. avgusta, da se uđe u ozbiljan politički dijalog oko rješavanja imenovanja u pravosuđu. Nažalost, na te naše pozive nije bilo odgovora zbog čega smo izgubili nekoliko godina kada je riječ o pregovorima sa EU. Vjerujemo da su neke lekcije naučene i da Crna Gora postaje svjesna da ne smije više gubiti vrijeme zbog neodgovornosti svojih političkih elita.
Odlazak kleronacionalističke Vlade kojoj su EU integracije bile potpuno van fokusa otvara prostor da konačno krenemo u rješavanje krupnih izazova na EU putu. SDP je, kao i uvijek, spreman da u tom procesu bude konstruktivan partner i značajno doprinese dogovoru a time i deblokadi procesa bržem kretanju ka EU. Svi koji žele da kroz rješavanje ovih pitanja doprinesu najboljim rješenjima i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji, što se nas tiče, dobrodošli su.
Najavili ste usvajanje zakona o Vladi. Možete li precizirati šta će biti u tom zakonu? Koje će biti obaveze ministara prema Skupštini kako se ne bi ponovila situacija sa prethodnom vladom – izglasano nepovjerenje koje ne obavezuje premijera i ministre?
KONJEVIĆ: Crna Gora konačno treba da usvoji jedan ovakav sistemski akt. Očekujem da već ove sedmice na Vladi započnemo taj proces. To je stvar elementarne odgovornosti ove vlade kako bismo smanjili prostor za eventualne zloupotrebe ili preveliku diskreciju u odlučivanju i postupanju. Radi se o ozbiljnom zakonu i sigurno će javnost imati uvid u dinamiku njegove izrade pa i samu sadržinu. Naravno, zakon o Vladi mora poštovati ono što daje Ustav kao okvir, u dijelu pitanja razrješenja Vlade i članova Vlade. U svakom slučaju, biće to važan korak naprijed u smislu transparentnosti, uređenosti sistema i na kraju vladavine prava.
Sve vjerske zajednice biće jednake pred zakonom
Premijer je iskazao spremnost za potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC. Smatrate li da bi ugovor trebalo ratifikovati u Skupštini?
KONJEVIĆ: Nije riječ o temeljnom ugovoru, već regulisanju ugovornih odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore.
CPC i SPC jedine nemaju takav ugovor sa državom i ukoliko postoji interes država može da uđe, ali na potpuno transparentan način, u regulisanje tih odnosa. Sve radnje bivše vlade oko ovog pitanja koje nijesu urađene na javan i zakonit način ne obavezuju novu Vladu i ovdje sva procedura mora da ide potpuno regularnim i zakonskim putem, po procedurama po kojima Vlada funkcioniše.
Mi smo predvidjeli da se za ova pitanja na Vladi definiše odlučivanje kvalifikovanom većinom. Bilo bi veoma loše po Vladu, njenu stabilnost, a time i evropski i demokratski put Crne Gore da ova pitanja rješavamo unilateralno i bez najšireg političkog konsenzusa. Crna Gora ne smije zbog interesa jedne vjerske zajednice da izgubi iz fokusa svoje ključne političke i državne prioritete. Sve vjerske zajednice biće jednake pred zakonom, nijedna u Crnoj Gori neće biti privilegovana i iznad pravnog sistema – to je ono što svima mora biti jasno. Ovdje se ne radi o međunarodnom ugovoru da bi se o njemu sprovodio postupak ratifikacije u parlamentu.