Gošća današnje Drugačije radio veze bila je dr Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka UCG. Govorila je o hiperprodukciji optužbi za “izdaju volje naroda”, uporedila koliko te optužbe imanju osnova na primjeru manjinske vlade i konstituisanja vlasti na Cetinju, analizirala razloge zbog kojih se sa toliko strasti komentarišu političke odluke GP URA i SDP…
– U politikologiji ‘volja naroda’ ne postoji kao koncept. Postoji koncept izbornog obećanja i očekivanja onih koji glasaju za političke subjekte. Oni koji pričaju o volji naroda pogrešno pretpostavljaju da postoji monolitnost, jednoobraznost te volje građana i koju, kad je ‘izdaju’ politički subjekti, dožive neku sankciju, tako što ih politički rival prozove, izađe na ulicu… Postoje, međutim, predizborna obećanja, u pisanoj ili simboličkoj formi data biračima i sankcija za ta iznevjerena obećanja sljeduje na narednim izborima”.
Rascjep u crnogorskom društvu je realnost, a osnov je odnos prema državnosti CG
Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića, po njenoj ocjeni, nije bila samo anticrnogorska, već je prijetila da napravi žarište na ovom prostoru. Komar, radi potpunog razumijevanja aktuelnih dešavanja, napominje da u crnogorskom društvu postoji stvarni rascjep, u čijoj je osnovi odnos prema državnosti.
– Malo je neprecizno koristiti odrednicu crnogorski blok. Mislim da ga treba zvati suverenističkim ili državotvornim blokom. On nastaje na jednom društvenom rascjepu koji u Crnoj Gori determiniše političku scenu već duže vrijeme i zbog toga on prevazilazi nacionalne odrednice. O tom bloku treba razmišljati na dva nivoa. Prvi je nivo političkih subjekata koji ga čine, a drugi je nivo birača. Prethodno moram napomenuti da svako moderno društvo počiva na nekom rascjepu i bez njega nema politike. U nekima je to rascjep na desnicu i ljevicu, u nekima na ideologiji konzervativizma i liberalizma, negdje po jezičkom pitanju… U našem društvu je taj rascjep na odnovu odnosa prema državnosti Crne Gore. I taj rascjep ima svoje dugo trajanje, koje se ne vezuje za 90-te, već seže i prije pluralizma. Taj rascjep je stvaran, vidljiv, empirijski dokaziv. Svako istraživanje pokazuje njegovo postojanje”.
Dr Komar, s tim u vezi, napominje da je “volativnost” (promjena stranke za koju se glasa) birača u Crnoj Gori relativno visoka, ali da se dešava unutar blokova. Partije unurtar blokova, dodaje ona, imaju mogućnost da uzimaju glasove jedne drugima ili da sarađuju. Ovo što se sada dešava loše se odražava “na pitanje povjerenja između političkih partija” unutar crnogorskog bloka, ali “to ne znači da povjerenje i dalje ne postoji na nivou birača”, smatra Olivera Komar.
“Flaster” Vlada prijeki lijek kojim niko nije zadovoljan
Govoreći o najavi formiranja nove Vlade, Komar kaže da, kakva god bila – tehnička, manjinska… ona je suštinski neka vrsta “flaster” Vlade. Zato nova vlada treba da posluži da se zaustavi jedan proces koji je počeo da se odvija nevjerovatnom brzinom, koji čak ni oni najparanoičniji nijesu mogli da očekuju da će tako brzo da eskalira.
“Postalo zabrinjavajuće ne samo za nas nego i šire”, kaže Komar i dodaje:
“Ja tu ‘flaster’ Vladu vidim kao neki prijeki lijek, kojim niko nije baš zadovoljan, ali kojem nema alternative. Alternativa bi jedino mogli da budu izbori sjutra, međutim, ja se bojim kako bi oni izgledali i na šta bi izašli u ovom trenutku”.
Govoreći o najavljenim protestima DF-a, ona kaže da “ne opravdava destabilizaciju kompletnog procesa ili rušenja Ustava na državnom nivou”.
URA je obje vrste svojih birača dovela do osjećaja iznevjerenih očekivanja
Komar je komentarisala optužbe na račun URE da je “izdala izbornu volju građana”.
“Možemo da kažemo da su u GP URA u nekom manjem prekršaju. Ono što mogu da kažem u njihovu odbranu jeste da su oni bili vrlo eksplicitni pred izbore, i morali ste da budete vrlo naivni povodom toga šta možete da očekujete od njih i šta će da urade nakon izbora”, kazala je Komar.
Dodaje da se URA trudila jedno vrijeme da ostvari ključno predizborno obećanje da neće sarađivati sa DPS i da Vlada koju su formirali sa DF-om i ostalima profunkcioniše. No, nakon što nije profunkcionisala, u GP URA su “povukli ručnu” i konstatovali da tako dalje ne ide.
Na podsjećanje da je URA godinu i po držala obećanje da ne sarađuje sa “DPS i satelitima”, ali da je, istovremeno, suprotno svojim proklamovanim programskim principima, bila u koaliciji sa klerošovinistima, i pitanje kako prepoznati motiv zbog kojega je neko glasao taj politički subjekat, Komar odgovra:
– To je jako teško utvrditi. Cijela jedna nauka bavi se time i zove se psefologija. Ljudi vrlo često ne znaju zbog čega su glasali za nekoga. Glasaju iz najrazličitijih pobuda, kojih su svjesni ili nesvjesni. To može da bude program-najčešće nije, može da bude neka vrsta osjećaja bliskosti, može da bude lider, može da bude harizma, kontekst… URA se dvaput našla u problemu. Njeno izborno obećanje s jedne strane bilo je: evropske vrijednosti, evropske integracije itd. a, s druge strane, po mom mišljenju nespojivo sa prvim, bila je koalicija sa strankama koje istinski ne baštine te vrijednosti. Obećavajući i jedno i drugo GP je dvije vrste svojih birača dovela u situaciju da se osjećaju iznevjerenim”.
Ljudi se osjećaju iznevjereno jer misle da SDP nije ispoštovala obećanja i vrijednosti
Gošća DRV je govorila i o dešavanjima na Cetinju, gdje je SDP odlučila da stupi u koaliciju sa Starom gardom, ali i da napravi politički aranžman sa Demokratama i URA-om. Kaže da je taj slučaj sličan sa onim na državnom nivou, samo što je potez SDP “malo eksplicitniji”.
Komar podsjeća da je SDP počela svoju kampanju na Belvederu kao simbolički akt komunikacije sa građanima. Time je htjela da pokaže kako baštini određene vrijednosti i svjetonazor koji se povezuje sa tim događajem. Napominje i da su nosioci funkcija u SDP bili jasni i precizni u izbornoj kampanji kad su saopštavali šta je za njih prihvatljivo, a šta nije. Na osnovu svega toga građani su formirali određena očekivanja od SDP.
“Imate sad priču da li je neko glasao (SDP) zbog lokalnih stvari ili nekih širih interesa. Prema istraživanjima javnog mnjenja, ljudi se, nažalost, i na lokalom nivou opredjeljuju na osnovu stvari koje se dešavaju na državnom nivou. Ovdje nije priča o kvalitetu ljudi koji su bili na listama ili o komunalnim problemima, već je došlo do komunikacije koja je bila u smjeru – ovo su naše vrijednosti i mi stojimo iza toga. Građani se sada, zahvaljujući toj komunikaciji koja nije pretvorena u djela, osjećaju iznevjerenim, odnosno ne misle da je SDP ispoštovala nešto što je bilo njihovo obećanje, neverbalno ili verbalno dato”, kaže Komar.
Komar kaže da su, za razliku od birača, političke stranke pragmatične i da nije ništa neobično da pokušavaju da prigrabe što više koristi, odnosno funkcija za sebe. Nije, međutim, uvjerena da je potez SDP na Cetinju dobro odvagan upravo iz ugla partijskih interesa.
– Kad stavite sve na sto u ovoj situaciji, na osnovu svega što možemo da čujemo povodom ovoga na Cetinju, ja uopšte nijesam sigurna da je SDP povukla racionalan potez… Ni za samu partiju, ni za nešto šire, za neki blok, o kojem možda možemo da pričamo”, kaže profesorica FPN i naglašava da se emocijama vezanim uz Belveder ne može poigravati, kao što se ne smije prenebregnuti da izbori na Cetinju imaju specifičnu težinu i da slijede drugi važni izbori, prije svih u Podgorici.
Kaznu ili nagradu za to daće građani na izborima, zaključuje ona.