Intervju prenosimo integralno:
U pčelinjem carstvu za maticu kažu da „sitna, sitna domaćica, pravi veliku pitu“. U uznemirenom balkanskom „kraljevstvu“, mala država od 620.000 duša, Crna Gora, izaziva ogromno geopolitičko interesovanje. Srbija, Rusija, Kina, Turska, EU nastoje da je uzmu u svoje „naručje“ kako bi stekli snažan pristup Jadranu i ključnu „kapiju“ na Zapadnom Balkanu na putu ka centralnoevropskim tržištima.
Grčki F16 nadgledaju njen vazdušni prostor u saradnji sa Italijom u ime NATO-a, a više od 80 odsto stanovništva Crne Gore želi da njena budućnost bude evropska, rekao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović u intervjuu za „K“, uoči posjete Atini 11. i 12. marta.
O čemu ćete razgovarati sa grčkim rukovodstvom? U kojim oblastima mislite da postoji povećan potencijal za saradnju? I sami imate neke veze sa Grčkom.
” Moja oblast istraživanja usko je vezana za Grčku, a tokom profesionalnog usavršavanja imao sam priliku da dva puta duže boravim u Atini i često posjećujem druga mjesta u vašoj zemlji, tako da osjećam posebnu ljubav i poštovanje prema grčkoj kulturi i civilizaciji. Crna Gora i Grčka su prijateljske zemlje i saveznice, koje dijele temeljne demokratske vrijednosti i strateške pravce razvoja. Njegujemo bliske odnose i sadržajnu saradnju, dodatno osnaženu kroz podršku Grčke našem članstvu u Evropskoj uniji. Moja posjeta će biti prilika da potvrdimo posvećenost daljem razvoju što bližih odnosa naše dvije zemlje, ali i da razgovaramo o širenju oblasti saradnje i daljem jačanju naših postojećih kontakata. Sa tim u vezi, prvenstveno mislim na saradnju u oblastima obrazovanja, kulture, ekonomije i turizma.
U čemu je problem pa vam Brisel još uvijek nije otvorio vrata i kako cijenite podršku Grčke?
” Crna Gora je zemlja kandidat koja je najviše napredovala u pregovorima. Iako se može činiti da cijeli proces predugo traje, važno je da imamo na umu da se i sama Evropska unija u periodu od 2010. godine, od kada je Crna Gora zemlja kandidat, suočavala sa brojnim izazovima, od ekonomsko-finansijskih, preko zdravstvene krize (COVID) do posljednjih prijetnji stabilnosti i miru Evrope i šireg regiona. U svim ovim okolnostima uspjeli smo da otvorimo sva pregovaračka poglavlja i da privremeno zatvorimo tri. U međuvremenu, došlo je i do promjene metodologije pristupnih pregovora i pooštravanja pravila i procedura. Sve to, uz promjene na unutrašnjem planu u Crnoj Gori, uticalo je na samu dinamiku procesa, ali ipak, rekao bih da smo na dobrom putu.Nova Vlada je, za samo 100 dana, napravila značajne iskorake, što prepoznaju i naši partneri u EU. Odlučni smo da istim tempom nastavimo sa reformama, sa ciljem da postanemo prva naredna članica Evropske unije. U tom procesu, Grčka, kao kolijevka Solunske deklaracije, zauzima posebno mjesto. Pored kontunirane ekspertske i političke podrške koju nam pruža, veoma cijenimo djelovanje u okviru grupe zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Ostajete li geopolitički čvrsto orijentisani na Zapad, uprkos političkoj fluidnosti koja se s vremena na vrijeme primjećuje?
Crna Gora je članica NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja se u potpunosti usaglašava sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Pored toga, prioriteti naše vanjske politike su jačanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i snaženje učešća u multilateralnim forumima. Dakle, naše pozicije i vanjskopolitička orjentacija su jasni, a posvećenost ostvarenju postavljenih ciljeva je potvrđena rezultatima veću prvim mjesecima rada aktuelne vlade.
Da li ste zabrinuti što je vaša zemlja okružena žarištima etničkih tenzija, kao što su Kosovo i Bosna i Hercegovina? Da li mislite da predstavljaju opasnost za razbuktavanje sukoba na Zapadnom Balkanu?
Vjerujem da u regionu, koji je nažalost kroz istoriju prolazio ratna razaranja i konflikte, ima dovoljno državničke i političke mudrosti koja će zemlje voditi putem razvoja i jačanja političke kulture, dijaloga i međusobnog uvažavanja. Činjenica da dijelimo evropsku perspektivu predstavlja značajnu prednost, ali i priliku za Zapadni Balkan, a evropska budućnost je siguran put ka uspostavljanju trajne stabilnosti i prosperiteta ovog regiona. Upravo to treba da bude zajednički imenilac koji će usmjeravati dalji razvoj svake od zemalja pojedinačno, ali i okvir za rješavanje svih vrsta sporova. Vjerujem da apsolutno nikome na Zapadnom Balkanu nije u interesu bilo kakvo zaoštravanje odnosa ili produbljivanje podjela.