Petak, 21 Januara, 2022
Rubrika:

IA: Neophodni odlučniji koraci u reformi javne uprave

U Institutu Alternativa smatraju da bez odgovora na ove izazove nema zapošljavanja na osnovu zasluga i profesionalizacije javne uprave, ''koja za sada stoji samo kao deklarativni izraz bez sadržine u Nacrtu strategije''

Postoji veliki raskorak između onoga što su prepoznati problemi politizacije i neprimjerenih uticaja na zapošljavanje u javnoj upravi i izostanka prioriteta i aktivnosti u Nacrtu strategije za reformu javne uprave utom pogledu, naglašeno je u komentarima koje je, u okviru javne rasprave, Institut alternativa dostavio na Nacrt strategije za reformu javne uprave za period 2022 – 2026. godine.

”Zbog toga smo predložili da se u okviru cilja „profesionalizacija javne uprave“ jasno prepoznaju pokazatelji, poput izmjene i primjene unaprijeđenog zakonskog okvira, koji bi trebalo da uključiukidanje diskrecionog prava prilikom izbora državnih i lokalnih službenika, unaprijeđenu provjeru sposobnostii transparentnije izvještavanje o rezultatima, naročito sa usmenih intervjua, koje sada u potpunosti izostaje”, kazali su oni.

Dodaju da se takođe zalažu i za proširivanje opsega unaprijeđenih pravila iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima na agencije i druga nezavisna regulatorna tijela, i javne ustanove za koje se u postupku zakonskih izmjena ne utvrdi da usljed specifičnosti zahtijevaju da budu predmet posebnog zakona.

U Institutu Alternativa smatraju da bez odgovora na ove izazove nema zapošljavanja na osnovu zasluga i profesionalizacije javne uprave, “koja za sada stoji samo kao deklarativni izraz bez sadržine u Nacrtu strategije”.

Kada je riječ o optimizaciji javne uprave, stava su da je bez jasnih finansijskih pokazatelja, koji bi trasirali smanjenje brojnih izdataka za bruto zarade, ugovore o djelu i ostala lična primanja, racionalizacija troškova, kao jedan od neizostavnih elemenata optimizacije, izostaje kao strateški cilj.

Naročito, napominju, u analizi koja prati plan „Evropa, sad“, ukazuje se da se troškovi u okviru ukupnog fonda bruto zarada povećavaju po osnovu zarada zaposlenih koji ostvaruju pravo na minimalnu neto zaradu od 250 eura do visine minimalne neto zarade od 450 eura.

”Koliki je broj zaposlenih koji sada prima iznos manji od 450 eura u javnom sektoru, i kako će se redistribucija neto i bruto iznosa zarada za ostale kategorije zaposlenih odraziti na ukupne izdatke? Ovi podaci treba jasno da budu predstavljeni u odnosu na polazne osnove i ciljane vrijednosti, kako bi se finansijski efekat i samog programaEvropa, sadali i međuzavisnih mjera iz reforme javne uprave mogao pratiti”, navedeno je u komentarima.

Prema njihovim riječima, nacrtom se predviđa fazna izrada funkcionalnih analiza svih činilaca javne uprave, što bi bio prvi takav poduhvat u pokušaju da se optimizuje javna uprava, te smatraju da je svakako nužan.

Međutim, dodaju da je neophodno kao pokazatelj uvrstiti i smanjenje broja zaposlenih u najbrojnim organima u skladu sa preporukama funkcionalnih analiza. U suprotnom, kažu, funkcionalne analize mogu biti skup poduhvat od procijenjenih pola miliona eura koji neće dovesti do očekivanih rezultata.

Ističu i da se fiskalnom strategijom predviđa program sporazumnog prekida radnog odnosa uz otpremninu kao plod funkcionalnih analiza javno pravnih organa, a kako su kazali, ova mjera nije uključena u Nacrt strategije za reformu javne uprave.

”U komentarima smo ukazali i na skromne ambicije u pogledu pokazatelja koji se, između ostalog, odnose na smanjenje trajanja upravnih sporova, zadovoljstvo upravnim uslugama, opštinskih dugova, i troškove na prinudnu naplatu sudskih sporova”, navode oni i dodaju smatraju da brojne analize i obuke, koje su našle mjesto u Nacrtu, je trebalo da prethode definisanju strateških ciljeva, aktivnosti i pokazatelja, ili da budu dugoročno osmišljena podrška primjeni strategije, a ne njen primarni, integralni dio.

Najnovije

Stanić: Zamislite kako je Injac patila decenijama dok je bila glasač DPS-a i aktivista...

Prtparol Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić reagovao je nakon saopštenja ministarke odbrane Olivere Injac u kojem daje podršku Vladi Zdravka Krivokapića i u...

Digitalni forenzički centar: Govor mržnje- ustaljeni vid komunikacije?

Složena društveno-politička situacija i usljed toga povećan saobraćaj u online prostoru u Crnoj Gori doprinijele su porastu govora mržnje na različitim platformama, koji je...

Đukanović: Region kolijevka kulture, nove generacije sve više prepoznaju važnost saradnje

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je delegaciju kulturno – edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“, koju je predvodila Sanja Putica, ambasadorka Projekta. Kako je saopšteno...

Kilde pobjednik spusta u Kicbilu

Norvežanin Aleksander Amot Kilde pobjednik je sedmog spusta sezone koji je za Svjetski kup alpskih skijaša vožen danas u Kicbilu. Kilde je do šeste pobjede...

Strože kazne za govor mržnje

Učesnici današnje debate „ Za mržnju nemamo kad – kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje...

Najčitanije

Povezano

Evropa bliža ratu nego ikad prije u poslednjih 30 godina?

Evropa je u bliža ratu nego ikada prije u poslednjih 30 godina, upozorio je poljski ministar spoljnih poslova Zbignjev Rau tokom treće runde diplomatskih...

Da li se zadužujemo zbog programa Evropa sad

Vlada treba da saopšti da li je zaduženje od 500 miliona neophodno da bi se sproveo program Evropa Sad, smatra Marko Sošić iz Instituta...

Obustavljene isporuke ruskog gasa: Cijena u Evropi viša nego ikad

Cijene električne energije su se širom Evrope popele na alarmantne nivoe uslijed uspona troškova za kupovinu prirodnog gasa i obustavljanja njegovog fizičkog protoka ka...

Terzić: Preko socijalnog kartona znaćemo kome treba pomoć

Prvi preduslov za reformu sistema socijalne i dječje zaštite je socijalni karton svih građana, ocijenio je sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Ivan Terzić,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve