Nedavna ekspicitna upozorenja Evropske unije da bi pristupni pregovori sa Crnom Gorom mogli biti prekinuti, u slučaju nastavka institucionalne i političke krize, trebalo bi shvatiti vrlo ozbiljno, jer strpljenje EU neće biti beskonačno, ocijenila je u utorak nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore Gordana Đurović i naglasila “niko ne može da kaže da ih nije čuo”.
Đurović, u razgovoru za Glas Amerike, navodi je EU vrlo jasno i decidno upozorila Crnu Goru na moguće poslljedice u slučaju da ne deblokira Ustavni sud.
Đurović, takođe, ukazuje i da, formalno pravno, Evropska komisija ne mora da pokazuje “toliko dobre volje da Crnoj Gori daje još vremena da ojača i popuni osnovne demokratske institucije, već može i samostalno da uđe u procedure prekida ili zamrzavanja pregovora, kao i zamrzavanja sredstava pretpristupne podrške”.
Na spisku onoga što bi Crna Gora mogla da izgubi je, navodi Đurović, i vizna libralizacija.
“Ako cijena bude vizna liberalizacija onda ćemo platiti svi mi sa vrlo otežanim putovanjem iz Crne Gore”, upozorava ona.
Đurović kaže da je EU pokazala volju i zabrinutost za ono što se dešava u Crnoj Gori, te da ”očekuje da Evropska komisija ima još malo strpljenja”, ali ukazuje da, budući da su već raspisani predsjednički izbori u Crnoj Gori za 19. mart, “strpljenje evropskih partnera najviše može da bude do okončanja postupka izbora sudija Ustavnog suda, što bi s obzirom na trenutnu dinamiku moglo da potraje do februara”.
“Tako da je polovina februara možda neki kredit, kupljeno povjerenje na bazi stare slave, deset godina pregovora i svega što je Crnu Goru učinilo da je partner međunarodne zajednice, da je neko ko, ipak, ispunjava ključne obaveze na putu integracija”, navodi Đurović i upozorava da je Crna Gora sada u situaciji da joj prijeti blokada.
“Da smo vrlo jasno i kratko uslovljeni da je prvo neophodno deblokirati Ustavni sud, pa onda sve ostalo. Ako nema toga nema pregovora. Ne može biti kraće i ne može biti jednostavnije i ne može niko da kaže da nije čuo”, kazala je Đurović za Glas Amerike.
Parlamentarna većina i opozicija u Crnoj Gori saglasni su sa porukama i ocjenama relevantnih međunarodnih adresa o neophodnosti dogovora o deblokadi Ustavnog suda. Pitanje je, međutim, da li su i koliko spremni da odgovore zadatku i ispune očekivanja evropskih i zapadnih partnera.
Đurović u vezi sa tim smatra da bi, u cilju usaglašavanja o predlozima za sudije Ustavnog suda, “predstavnici političkih partija trebalo da se sastanu prije nego što njihovi predstavnici na skupštinskom Odboru saopšte mišljenje o tome”.
“Ako bi ponovo jedan od poslanika izašao nakon sjednice Ustavnog odbora i saopštio da je većina nametnula svoja četiri kandidata to bi bio novi fijasko”, navodi Đurović i naglašava da “ukoliko ne bude da je 41 veće od dvije trećine onda imamo šansu“ .
Đurović podsjeća da će ministri vanjskih poslova 23. januara u Briselu razgovarati o mogućim mjerama koje EU može preduzeti ukoliko Crna Gora ne izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda, navodi da je sljedeći sastanak Savjeta ministara evropskih poslova oko 10. februara, a da se “ključne političke odluke donose na redovnoj ili vanrednoj sjednici Evropskog Savjeta, a to je mart”.
Pred Crnom Gorom su i predsjednički izbori koje je predsjednica Skupštine zakazala za 19. mart. “U slučaju da Ustavni sud i do tada ostane u blokadi Crna Gora ušla bi u još dublju političku krizu”, upozorava Đurović.
Ustavni sud Crne Gore u blokadi je od septembra 2022. jer nema kvorum za odlučivanje, budući da od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija. Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina, dvotrećinskom u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.
Pred parlamentarcima je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija tog suda, a na konkurs za izbor prijavilo se 26 kandidata. Skupštinski Odbor je u utorak obavio intervju sa tri kandidata, a nakon okončanja čitavog postupka očekuje se da će izabrati kandidate o kojima će poslanici odlučivati na plenumu.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda, nije moguće zaokružiti nijedan izborni proces, što se pokazalo i nakon nedavnih lokalnih izbora u više crnogorskih opština u kojima, ni nakon nekoliko mjeseci, nije moguće formirati vlast.
Osim toga, bez funkcionalnog Ustavnog suda nije moguće odlučivati ni o ustavnosti usvojenih zakona, poput kontroverznih Izmjena zakona o predsjedniku, ili odluke predsjednika Mila Đukanovića da ne predloži mandatara.