Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu agenciji Beta kazao je da ga ni mitropolit Amfilohije niti bilo ko drugi nije pobijedio na ovim izborima i da crnogorsku nezavisnost ima ko da brani.
”Ne bilo nas ako nismo u stanju da odbranimo crnogorsku nezavisnost”
Đukanović kaže da ga mitropolit Amfilohije niti bilo ko drugi ga nije pobijedio na ovim izborima iako je “čuo takve komentare od onih ljudi ništa ne rade za 30 godina nego priželjkuju njegov poraz”.
“Ne treba fatalistički zaključiti da je sada vrijeme da samo na zgarištu ustanovljavamo nečiju odgovornost. Nema zgarišta. Pa ne bilo nas ako nismo u stanju da odbranimo crnogorsku nezavisnost. Ne bilo nas. A ima nas. Ima 40 poslanika u crnogorskom parlamentu koji su nepokolebljivo odlučni da to brane. Ne bilo nas ako nismo u stanju da sa tom snagom nastavimo put ka evropskom sistemu vrijednosti. Ne treba očajavati nego treba realno gledati na stvari. Život je prepun uspona i padova. Nije problem pasti. Problem je ne ustati”, rekao je Đukanović.
Na pitanje zašto nije otišao na sahranu mitroplita Amfilohija, sa kojim je decenijama imao komplikovane odnose ali i susrete, on je rekao da je smatrao da je “primjeren odnos” da pošalje telegram SPC, njenom sveštenstvu i vjernicima.
“Nisam bio objektivno spriječen, nego je to bila moja procjena mjere odnosa prema tom činu” kazao je Djukanović u intervjuu agenciji Beta.
Nulta tolerancija za rušitelje nezavisnosti, gradjanskog i multietničkog društva
Crnogorski predsjednik odbacio je ocjene da je nova vlada Crne Gore ”prva demokratska vlada” kao neargumentovane i dodao da je njihov cilj da ”potkrijepe namjeru da se udje u neku vrstu revanšizma prema prethodnoj vlasti”.
”Oni koji danas slave oslobodjenje priželjkuju da se Crna Gora vrati u ono stanje ropstva, državne i nacionalne obezličenosti kako je živjela od 1918. do 1941. godine”, rekao je Djukanović u intervjuu agenciji Beta.
Ocjena da je nova Vlada Crne Gore prva demokratska vlada čula se tokom rasprave u parlamentu i od novog ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića.
”Riječ je o mlađem čovjeku kojem bi se takav previd mogao i oprostiti. Danas u crnogorskom parlamentu ima dosta ljudi koji su bili članovi prethodnih vlada ili u administraciji koja je opsluživala rad prethodnih vlada, nakon uvođenja višestranačja. Riječ je o potpuno neargumentovanoj, neutemeljenoj ocjeni i ocjeni koja bi trebalo da potkrijepi namjeru da se uđe u neku vrstu revanšizma prema prethodnoj vlasti i aparatu koji je opsluživao tu vlast sa iskonstruisanom tvrdnjom da smo imali prve demokratske izbore ili kako smo čuli mandatara da ćemo ih tek imati kada ih pripremi ova vlada”, rekao je Djukanović.
Đukanović je rekao i da mu je drago što postoje ljudi koji su iskreno zabrinuti ”sa stanovišta nacionalne ogovornosti” za budućnost Crne Gore i koji prepoznaju ”opasnost od daljeg proklizavanja” ka društvu koje će biti sve više teokratsko a sve manje sekularno.
”Vjerujem da će te ljude to navesti na veću odgovornot kada je u pitanju izborni proces”, rekao je on.
Na pitanje kako bi u praksi mogla da izgleda kohabitacija vlasti i da li poznaje nekog od novih ministara, Đukanović je rekao da neke poznaje toliko površno da se ne bi mogao usuditi da kaže da ih poznaje, ali da će biti prilike da se tokom kohabitacije upoznaju.
”Vjerujem da će kohabitacija izgledati kao i tranzicija vlasti nakon 30. avgusta. Dobar dio domaće i međunarodne javnosti je sumnjičio demokratski kapacitet crnogorskog društva iznoseći tvrdnje da se ovdje ne može dogoditi mirni transfer vlasti. Vjerujem da smo pokazali da su te sumnje bile bezrazložne. Sada ulazimo u fazu kohabitacije vlasti i nemam nikakve problem sa takvim funkcionisanjem. I do sada sam svoj posao obavljao u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, tako će biti u narednom periodu”, rekao je on.
Prema Đukanovićevim riječima, kohabitacija podrazumijeva političke različitosti u funkcionisanju vlasti.
”Sa ponosom nosim te različitosti koje sam i do sada predstavljao i koje ću još još jače zastupati u najboljem uvjerenju da Crna Gora mora nastaviti ovom strateškom magistralom kojom se kretala”, rekao je on.
Đukanović je odbacio medijske navode da u njegovoj Demokratskoj partiji socijalista postoje meka i tvrda struja po pitanju reforme stranke nakon izbora.
”Nema u DPS-u ni meke, ni tvrde struje, niti ima sukoba po tom osnovu. Ono što je logično za život u svakoj zajednici, ima različitih pogleda na određena pitanja pa i pitanju organizacije i efekata vanrednog Kongresa”, kazao je on i dodao da ima različitih viđenja, različitih projekcija, različitih očekivanja.
”Biračka javnost nas nije kaznila zbog naših odluka, već zbog nekih deformiteta koje je uočila u našem ponašanju. Dakle, ako je to tačno onda je jasno i šta treba činiti na Kongresu i kako treba povlačiti poteze koji će nas najbrže voditi ka rehabilitaciji povjerenja”, kazao je on.
Sa Vučićem nemam komunikaciju ni poslovni odnos
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je da sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nema komunikaciju niti poslovni odnos i odbacio ocjene da ga je Evropska unija (EU) ”pustila niz vodu”.
Đukanović je u intervjuu za Betu rekao da mu se srpski predsjednik Aleksandar Vučić nije javio niti tražio sastanak sa njim kada je bio na sahrani mitropolita Amfilohija u Podgorici i dodao da na Vučićevu posjetu Crnoj Gori gleda kao na privatnu.
”I ja kada odem u privatnu posjetu u Beograd ne javljam se nikome od mojih kolega u državnoj vlasti u Srbiji”, kazao je on.
Đukanović je rekao da nakon izbora 30. avgusta nije imao komunikaciju sa srpskim predsjednikom.
”U prethodnom periodu sam imao komunikaciju koja je podrazumijevajuća za ljude koji obavljaju funkcije šefova država susjednih država”, rekao je on.
Povodom Vučićeve izjave da je ”užasnut antisrpskom kampanjom u Crnoj Gori”, Đukanović je kazao da takve tvrdnje gotovo ne zaslužuju komentar.
”Pogledajte preglede srpske štampe uključujući i izvještaje analitičkih centara koji su se bavili medijskom scenom regiona i vidjećete da su registrovali nekoliko desetina hiljada tekstova sa unisonom, neprijateljskom porukom prema Crnoj Gori, sa neskrivenom potrebom miješanja ne samo u medijski već u unutrašnjopolitički život, tako da u tom smislu govoriti o antisrpskoj kampanji u Crnoj Gori smatram da je bespredmetno”, kazao je Đukanović.
Komentarišući ocjene pojedinih analitičara da je Vučić svojom posjetom ustvari ”označio teritoriju i pokazao ko je gazda u Crnoj Gori”, Đukanović je rekao da ne razmišlja na taj način.
Nema gazde nad Crnom Gorom
”Gazde nad Crnom Gorom nema i neće ga biti. Crnoj Gori ne treba gazda, ni iz Crne Gore, ni iz okruženja. Crna Gora je suverena država koja je svoju suverenost obezbijedila u jednom mukotrpnom procesu borbe za svoj identitet koji joj je bio brutalno otet u procesima nakon Prvog svjetskog rata”, kazao je Đukanović.
On je poručio da ako negdje postoji takva ideja u ”okruženju ili na nekim udaljenim adresama na nju je pametno zaboraviti”.
Đukanović je ponovio da sa Vučićem nema poslovne odnose.
”To je apsolutna besmislica ko god da je izgovorio. Nemam nikakvih skrivenih poslova ni u Crnoj Gori, ni u inostranstvu, ponajmanje u Srbiji”, rekao je on i dodao da je to jedna od obmana koja se plasira od njegovih političkih protivnika.
Dodao je da se ne sjeća ni jedne zajedničke fotografije sa nekim biznismenom koja bi mogla da potkrijepi neke takve sumnje.
Na dodatno pitanje šta je sa zajedničkom fotografijom sa Mohamedom Dahlanom, Đukanović je rekao da Dahlan nije biznismen već čovjek iz svijeta bezbjednosti.
”On je veoma respektabilna osoba iz svijeta bezbjednosti prije svega na Bliskom i Srednjem istoku, čovjek koji je prepoznat i na široj globalnoj bezbjedonosnoj mapi, čovjek koji ima izuzetno prijateljske odnose prema nekadašnjoj Jugoslaviji, pa i Srbiji i Crnoj Gori, čovjek koji je ovdje vrlo često boravio kao turista ali i kao prijatelj jednog broja ljudi koji žive na ovim prostorima. I to je sve, tu nema nikakve priče o biznisu”, rekao je on.
On je odbacio ocjene da ga je međunarodna zajednica ”pustila niz vodu”.
”Da bi neko nekoga pustio niz vodu trebalo je da mu prethodno pomaže da mu glava bude iznad vode. Niti Crnoj Gori, niti meni lično niko nikada nije pomagao da držimo glavu iznad vode. Naprotiv. Sjetimo se samo referenduma. Jeste li prepoznali nekoga, iz sada nama partnerske međunarodne zajednice, tada da nam pruža podršku. Ne”, rekao je Đukanović.
Kako je dodao, niko ne može da ga pusti niz vodu jer je ”čitavo vrijeme držao do svog integriteta, samostalno i odgovorno odlučivao o pitanjima koja se tiču crnogorskih interesa”.
”Mogu da kažem da sam u nekoliko takvih situacija kada nisam imao razumijevanje međunarodne zajednice, kasnije se ispostavilo, pravilno odlučio””, rekao je on.
EU nema detaljni uvid u situaciju na Zapadnom Balkanu
Govoreći o izjavi komesara za proširenje Olivera Varhejija da je Crna Gora trebalo da povuče odluku o protjerivanju srpskog ambasadora Vladimira Božovića, Đukanović je ocijenio da nije bilo mjesta za njegovu takvu reakciju niti želi da je analizira.
”Već očekujem od naših evropskih partnera da u svakom trenutku imaju jasan i detaljan uvid po pitanju svih problema u našem regionu. Zapadni Balkan je dio Evrope. EU je lokomotiva čitave Evrope. Nemoguće je komentarisati situaciju na Zapadnom Balkanu bez svakočasovnog detaljnog uvida u stanje stvari. Ja se plašim da u ovom trenutku taj uvid EU nema i da ne prepoznaje izvjesne refleksije procesa koji se događaju unutar same EU a koji se ovih dana manifestuju i u nemogućnosti da se usvoji evropski budžet. E, to se mora prepoznavati ukoliko se želi igrati uloga svetionika”, kazao je on.
Kako je dodao, Zapadni Balkan je zona odgovornosti EU i ako se ona ne bude bavila Zapadnim Balkanom baviće se drugi sa svojim političkim uticajem.
”Ako nemaju vremena onda je prirodno i odgovorno obratiti se ljudima na Zapadnom Balkanu u koje imaju povjerenja da se dobiju odgovori na ta pitanja. Reagovati bez svega toga sa nekim preporukama koje su neprimjenjive nije najbolje za sam autoritet EU”, rekao je Đukanović.
Amfilohije na početku nije odbacio ideju da crkva bude samo Pravoslavna
Đukanović je izjavio i da Demokratska partija socijalista (DPS) snosi dio odgovornosti za jačanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori ali da se to nije događalo slučajno već je imalo svoju predistoriju.
U intervjuu agenciji Beta Djukanović je rekao da se Srbija vratila politici iz 90-ih da “tobože štiteći pravo ugroženih Srba u regionu zapravo ugrožava suverenitet susjednih država” u čemu “značajnu ulogu ima SPC”.
Na pitanje da li DPS snosi dio odgovornosti za ovakvo jačanje SPC Đukanović je kazao da je “nemoguće izuzeti se od odgovornosti za ovakav kuršlus koji se događao uoči i nakon izbora”.
Đukanović je rekao da je sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem odmah nakon referenduma o nezavisnosti 2006. razgovarao o tome da se crkva u Crnoj Gori zove Pravoslavna, bez nacionalnog predznaka, i da “ta ideja na startu nije bila odbačena”.
U tom smislu, ukazao je Djukanović, nakon referenduma 2006. formiran je Episkopski savjet koji je SPC u Crnoj Gori dao određenu autonomiju što se “smatralo kao odličan korak”.
“Odmah nakon nezavisnosti, tokom razgovora sa Amfilohijem u prisustvu jednog zajedničkog prijatelja, predložio sam mu da treba razmišljati o tome da pravoslavna crkva u Crnoj Gori dobije takvo ime da bismo je oslobodili nacionalnog predznaka odnosno predznaka tih srpsko-crnogorskih podjela”, kazao je on.
Kako dodaje, dali su izvjesno vrijeme “jednoj takvoj potencijalnoj evoluciji”.
“Ta ideja tada nije odbijena. Ona nije od samog starta odbačena kao ideja. Taj proces komunikacije između SPC i države u jednom periodu nakon nezavisnosti je tekao dosta primjereno. Međutim, dalji razvoj političkih dogadjaja u Srbiji, regionu i na globalnoj sceni je doveo do zaoštravanja koja su se ispoljila prije svega zbog obnove velikodržavnih ideja”, kazao je Đukanović.
On je rekao da se u “zadnjih godinu, dvije, Srbija vratila svojoj politici iz 90-ih da tobože štiteći pravo ugroženih Srba u regionu zapravo ugrožava suverenitet susjednih država i na taj način nedvosmisleno ali prividno kamuflirano najavljuje svoju ideju obnove velike Srbije” kao i da u tome “značajnu ulogu ima SPC”.
Đukanović je rekao da nema nikakvu sumnju da će Zakon o slobodi vjeroispovesti biti prije ili kasnije dio pravnog pokreta Crne Gore, ali i dodao da ga je trebalo ranije usvojiti.
Zakon je usvojen prošle godine u decembru i predviđao je da se imovina za koju crkva nema dokaza o vlasništvu vrati državi. SPC je zbog toga organizovala litije koju su trajale mjesecima i na kojima je učestvovalo na desetine hiljada ljudi. Nova vlada Crne Gore najavljuje da će prvi korak biti izmjena zakona.
“Da, nije bilo optimalno vrijeme prošle godine u decembru. Učinjenom poslu nema mane, tada je bila procjena da se, iako je kasno, mora ići sa usvjanjem tog zakona, da se ne smije čekati više od pet godina od kada smo krenuli u tu priču , a podsjetiću vas da se u usvajanje tog zakona krenulo 2014. godine. I sve to je doprinijelo stvaranju jedne ovakve atmosfere koja je dovela do ovakvog izbornog ishoda” rekao je on.
Đukanović je rekao da je prepisivanje sporne imovine počelo prije 90-ih godina, ali i da ga je bilo za vrijeme njegove vladavine.
“Živim za dan kada će se ustanoviti kako se to dogodilo, ko je iz crkvenih a ko iz državnih organa odgovoran za to i živim za dan kada će biti privedeni licu pravde”, kazao je on.