Đenero: Početak velike krize državnosti u Crnoj Gori

Politički analitičar Davor Đenero komentarisao je izbore u Crnoj Gori za portal Direktno, naglašavajući da su ovi rezultati bili očekivani s obzirom na stanje crnogorskog društva.

– Bilo je potpuno očekivano nakon prvog kruga izbora da se u Crnoj Gori političko tijelo podijelilo tako da je samo 40 odsto birača danas na suverenističkoj strani, a čak 60 odsto na strani velikosrpske koncepcije – kazao je on.

Prema Đenerovim riječima, ovo predstavlja početak velike krize državnosti u Crnoj Gori, koja je, smatra, počela s parlamentarnim izborima u avgustu 2020, “no nije bila tako opasna kao sada”.

Politički stručnjak dodaje da će s Milatovićem na vlasti doći do promjena u političkoj atmosferi u zemlji. Kako navodi, Milatović pripada političkoj opciji koja zagovara “velikosrpsku koncepciju”, što će dovesti do zaoštravanja procesa dominacije Srpske pravoslavne crkve i medija iz Beograda na crnogorskom političkom reljefu.

Očekuju se i promjene u Zakonu o državljanstvu te širenje biračke baze na osobe koje su porijeklom iz Crne Gore, a žive u Republici Srbiji, navodi.

– Sada se čini da je suverenizam u Crnoj Gori za dugo vrijeme potisnut. Zaoštriće se procesi koji su počeli već ranije. S jedne strane, počinje razdoblje potpuno otvorene dominacije Srpske pravoslavne crkve u crnogorskom društvu i klerikalizacija tog društva. Milatović pripada političkoj opciji koja je formirana najprije pod uticajem Rista Radovića, a snažno je podržava i Joanikije Mićović – kaže Đenero.

Prema njegovim riječima, valja očekivati i završetak tog pritiska koji je započeo, a usmjeren je, kako kaže, na uvlačenje Crne Gore u vrlo opasan hegemonistički projekt Otvorenog Balkana, koji će dovesti do dodatnog porasta ekonomskog uticaja Srbije u Crnoj Gori.

Evropska unija sve mirno gleda?
Đenero takođe upozorava da se ovi procesi odvijaju mimo interesa Europske unije, koja nije prepoznala opasnosti koje proizlaze iz događanja u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, EU poklanja veliku nadu u mogućnost da se režim srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Beogradu distancira od režima ruskog čelnika Vladimira Putina, kao i u mogućnost rješavanja pitanja Kosova, zbog čega, smatra Đenero, Evropska unija “toleriše ove vrlo rizične procese u Crnoj Gori.

– To otvara pitanje što bi se moglo dogoditi ako Vučić izigra dosadašnje dogovore. Crna Gora više nema onaj potencijal odbrane svoga suvereniteta koji je imala prije ovih izbora – upozorava sagovornik portala Direktno.hr.

Đenero smatra da će ovakvi rezultati dovesti do toga da na budućim parlamentarnim izborima prevladaju opcije koje su sklone Beogradu i opciji “srpskog sveta” u Crnoj Gori.

– U novim okolnostima su Milatović, Milojko Spajić i taj Pokret Europa sad oni koji obavljaju poslove i interese za režim u Beogradu. Više usluge Dritana Abazovića nisu potrebne, dolazi do očite promjene u političkoj areni. Na ovim izborima nije gubitnik samo Đukanović nego je gubitnik i Andrija Mandić, koji više nije ključni igrač Beograda u Crnoj Gori. Na ovim izborima je de facto gubitnik i Dritan Abazović, a potpuno je iz političke arene nestala Socijalistička narodna partija, nekadašnja stranka Momira Bulatovića. Dogodile su se dosta velike političke promjene, a najveći pobjednik izbora je Crkva Srbije, koja je dobila klerikalnog predsjednika Crne Gore iz svog inkubatora i pod svojom kontrolom – smatra GĐnero.

Crna Gora pod novom vlašću – Komplikovanije vrijeme za Hrvatsku?
Politički analitičar dao je svoje mišljenje i o tome kako će nova vlast u Crnoj Gori uticati na Hrvatsku i okolne zemlje. Đenero kaže da je ovo izrazito nepovoljan ishod za Hrvatsku, kao i za Hrvate u Crnoj Gori. Adrijan Vuksanović i Hrvatska građanska inicijativa su bili čvrsto uz suverenistički politički koncept u Crnoj Gori, ali sada je došlo vrijeme u kojem Crnu Goru kontrolišu oni koji nisu lojalni crnogorskoj državi, smatra Đenero.

Ističe i da će nakon ovih izbora geopolitička pozicija Dubrovnika i dubrovačke regije biti znatno teža i komplikovanija s “Trebinjem na sjeveru, a “srpskim svetom” na jugoistoku. Osim toga, Đenero ukazuje na pitanje nastavka projekta Transjadranskog gasovoda, koji je, smatra, za Hrvatsku važan, a za Bosnu i Hercegovinu vitalan.

– Taj projekt stoji zato što mu vlada Crne Gore nije pristupila, a on je izrazito važan za izvlačenje Bosne i Hercegovine iz ruskih energetskih kliješta. Geopolitički ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati, ali Crna Gora u svakom slučaju s ovom vlašću neće biti država tako jasnog evroatlantskog identiteta kao što je bila u vrijeme Đukanovićevih administracije – zaključuje Đenero.