Piše: Nikola Gegaj
Civilizacija u kojoj želimo daživimo treba biti izgrađena na temeljima civilizacijskog djelovanja svih članova društva. A jedan od najvažnijih principa zajedničkog života je „Ne ubij”. Crna Gora, iako je stara balkanska i evropska država, obnovljena je 2006. godine. U obnavljanju Crne Gore, između ostalog, imali su veliki uticaj događaji iz devedesetih godina, a naročito dezintegracija Jugoslavije, ratovi i stradanja nevinih ljudi. A tu, genocid vršen u Srebrenici je simbol najvećeg zla. Pa je zbog toga čitav civilizovani svijet osudio počinioce tog zločina i preuzete su i sudske i administrativne mjere da se taj događaj nikad više ne ponovi. Ali, nažalost, svjedoci smo da su iz redova najviših predstavnika aktuelne vlasti u Crnoj Gori otvoreno negirali genocid u Srebrenici.
Vladimir Leposavić, koji je neka vrsta predstavnika te grupe ljudi, konačno je razriješen dužnosti ministra i zamislite da je isti u Vladi Crne Gore bio zadužen za resore pravde i ljudskih i manjinskih prava. Skupština usvajanjem Rezolucije o Srebrenici, i to dvotrećinski, svima je dala nadu da Crna Gora neće kliziti ka mraku, nego će nastaviti put ka evropskim integracijama.
DRŽAVNIČKI IDENTITET
Ali nama je sad jasno da nije mali broj ljudi koji dijele mišljenje sa Vladimirom Leposavićem i političkom grupacijom koja ga podržava. Dakle, imamo dosta da radimo sa građanima za formiranje njihovog državničkog identiteta i nacionalnosti na bazi civilizacijskih principa. Da bismo govorili o državnom identitetu, potrebno je, prije svega, da shvatimo šta je to demokratska pravna država. Iz političkog iskustva znam da modema država ima demokratsko uređenje, što znači da je ista politički centralizovana organizacija koja predstavlja sve njene građane, koja obavezno suvereno vlada na zakonit način određenom teritorijom i koja garantuje svim svojim građanima pravo na život, slobodu i ličnu imovinu. Dakle, sve to vidim i iz ugla svjesnog građanina.
Treba napomenuti da su stubovi jedne prave demokratije: sloboda organizovanja i govora, ravnopravno učestvovanje građana u vršenje vlasti, slobodni izbori za poslanike i odbornike, te poštovanje svih ljudski i manjinskih prava. Sve ovo stvara osnove za zajedništvo, uspješnu proizvodnju i prosperitet svih njenih građana. Da bi se postigli svi ti ciljevi, država registruje sve što se nalazi na njenoj teritoriji i to radi kako zbog uspješnog upravljanja, tako i zbog očuvanja javnog reda i mira. Naša država Crna Gora, osim milenijuma državnosti, koji počinje vladavinom Svetog Vladimira Dukljanskog, potiče iz Knjaževine Cme Gore, koja je bila nastrani pobjednika Prvog svjetskog rata i u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije kao jedna njena Republika, koja je plod antifašističkog opredjeljenja naroda i narodnosti Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata.
Pobjedu nad fašizmom smo podijelili sa drugim evropskim državama kojima težimo da se priključimo u obliku punopravne članice Evropske unije. Godine 2006. smo voljom većine građana obnovili punu nezavisnost države i stvorili kapacitet da se ista, kao suverena i ravnopravna država, uključi u međunarodne odnose s drugim državama i da postaje članica svih međunarodnih organizacija. Što smatram da je veliki uspjeh Cme Gore u vremenu kada je vodila koalicija DPSa i njenih političkih saveznika, gdje su uvijek bili uključeni predstavnici svih manjina.
SANIRATI PROPUSTE
Kako su postignuti pozitivni rezultati koji su bilježili trend rasta, uprkos određenim krizama na međunarodnom nivou? To je sve postignuto politikom mira, zajedništva svih građana, koji za specifikum Crne Gore dolaze iz različitih nacija, vjera i kultura, uključivanja svih pozitivnih snaga u politički život, poštovanjem svih zakona i međunarodnih sporazuma i standarda. Na takav način smo otvorili sva poglavlja u pregovaračkom procesu za učlanjivanje u EU, a tu smo neprikosnoveno najbliže tom cilju od ostalih država Zapadnog Balkana. U ekonomskom smislu smo razočarali sve dušebrižnike koji suželjeli da postanemo regija tuđe države da bi nas ista hranila. Crna Gora je kontinuirano išla naprijed i danas ima najveću prosječnu platu na Zapadnom Balkanu. I u drugim resorima je za ovaj četrnaestogodišnji period bilježen vidljiv napredak.
Promjenom vlasti na posljednjim izborima Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Da li će se nastaviti napredak? Ili ćemo se vratiti nazad? Šarolika koalicija od oko nespojivih 25 stranaka i pokreta, a pod potpunom kontrolom Srpske pravoslavne crkve, izgleda da nije uopšte sposobna da sačuva trend rasta. Svakog dana vidimo nedržavničko, protivzakonito, teokratsko, bahato, diktatorsko i haotično djelovanje nosilaca državničkih funkcija koji kao da su u nekoj trci da dokazuju ko je više nedostojan funkcija koje pokriva. Da se pojedinačno i podrobno bavimo tim stvarima je uzaludan posao.
Naš zadatak u ovim uslovima je da svim građanima Crne Gore vratimo na izborima njihovu državu vladavine prava, a koja je građanska, multinacionalna, multivjerska i multikulturalna. Kada kažem „mi”, podrazumijevam sve političke snage, uključujući i građanski sektor, a koji su za nezavisnu Crnu Goru i evroatlantske integracije. Vrijeme je više da se svim snagama bavimo jačanjem državnog identiteta građana Crne Gore, počevši od osnovnog obrazovanja pa nadalje. Ostajem u nadi da ćemo ubrzo sanirati sve propuste koje smo imali u našim redovima i da doprinesemo da ovakvu današnju situaciju okrenemo nabolje za dobrobit svih građana Crne Gore i naših međunarodnih saveznika.
(Autor je član Glavnog odbora DPS Cme Gore)