Centar za građansko obrazovanje (CGO), nakon analize izbornih programa, konstatuje da se većina učesnika parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih u nedjelju, 11. juna, u svojim izbornim programima nije određivala oko pozicije civilnog društva u Crnoj Gori.
“Preciznije, od 15 izbornih listi i 14 analiziranih programa (jedna lista nije imala pisani program), svega pet je u tim dokumentima imalo dijelove koji se odnose na civilno društvo. To se primarno odnosi na one političke subjekte koji raspolažu sa manjim brojem mandata ili uopšte nijesu preskočili izborni prag, a i u tim programima procenat koji ovo pitanje zauzima od 0.10 (Pokret za promjene) do 2.6 odsto (Albanski forum), dok su između liste pokreta Preokret (0.3 odsto), “Mi možemo” (0.6 odsto) i Bošnjačka stranka (1.3 odsto)”, kazao je Nikola Obradović, asistent na projektima.
Pitanje civilnog društa najviše je pažnje dobilo u izbornom programu Albanskog foruma.
“U njemu se ističe da NVO igraju važnu ulogu u umjetničkom, kulturnom, društvenom i političkom životu, te da će, cijeneći doprinos civilnog društva u javnom životu Crne Gore, u gradovima u kojima djeluju, davati podršku angažovanju NVO koje je u interesu opšteg dobra”, ističe Obradović.
U izbornom programu Bošnjačke stranke stoji da su civilni sektor i NVO pokretači mnogih akcija i pitanja, korektiv i partner u demokratskom razvoju društva, kao i da njihovi predstavnici treba da budu sastavni dio svih procesa.
“Kroz izborni program, BS obećava i da će se zalagati za jačanje civilnog sektora, te da će davati podršku projektima NVO u svim sferama društva”, dodaje Obradović.
Izborna lista Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru navodi da će u Tehnološkom parku, čija je izgradnja pri kraju, inicirati formiranje tehnološkog inkubatora koji bi trebao omogućiti start up za razvijanje novog tipa preduzeća u mnogim oblastima.
“Pomenuti park vide i kao mjesto kontinurane edukacije za organe lokalne samouprave, privrednike i NVO sektor”, ističe Obradović.
Iz pokreta Preokret, u dijelu prioriteta koji se odnose na javnu upravi i unutrašnje poslove, poručuju da je potrebno osnažiti saradnju sa NVO sektorom, uraditi sve na njihovom osamostaljivanju i olakšati im administrativne zahtjeve ka nadležnim institucijama.
Pokret za promjene (PZP) je u svom izbornom programu podvukao da civilni sektor treba učiniti partnerom na svim nivoima odlučivanja.
CGO ukazuje na trend sve opasnijeg pristupa poličara prema kritički orijentisanom NVO sektoru, koji nerijetko na različite načine (in)direktno upućuju prijetnje NVO u nedostatku argumenata za kritiku kojoj su izloženi.
“U tom kontekstu, sudeći po izbornim programima, ne čini se da će biti promjena na bolje jer oni koji su trenutno ušli u Skupštinu, osim Albanskog foruma i Bošnjačke stranke, u najmanju ruku ignorišu NVO sektor. Naglašena je bila obaveza onih koji u posljednjem periodu imaju svađalački ili prijeteći ton prema NVO sektoru da promijene taj nedemokratski pristup”, navodi Obradović.
CGO ukazuje da izostanak saradnje NVO sektora i donosilaca odluka ograničava mogućnosti društva u adekvatnom suočavanju sa aktuelnim izazovima i dolaženju do konstruktivnih i održivih rješenja.
Podsjećaju i da je aprilski CG Puls, koji CGO sprovedi u saradnji sa agencijom Damar, pokazao da su NVO na vrhu ljestvice povjerenja građana i građanki, a političke partije na dnu iste ljestvice.
“Kontinuirani pad povjerenja u političke partije je jedan od svojih izraza dobio i u do sad nezabilježeno niskoj izlaznosti na nedavno održanim izborima, a vjerujemo da ni donosiocima odluka, koji žele da se prepoznaju kao demokratski, ništa dobro ne donosi nedemokratski odnos prema NVO sektoru”, navodi Obradović.