Povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih osoba – Centar za građansko obrazovanje (CGO) odaje poštovanje svim žrtvama prisilnog nestanka i podsjeća na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.
“Poštovanje ljudskih prava uključuje i ustanovljenje istine o sudbinama hiljada ljudi koji su nestali tokom oružanih sukoba”, kazala je Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava u ovoj NVO.
Prošle su gotovo tri decenije od oružanih sukoba na području bivše SFRJ u kojima je i Crna Gora imala svoju ulogu.
“Nažalost, taj period je protekao bez adekvatnog suočavanja s nasljeđem masovnih kršenja ljudskih prava, a što za posledicu ima sve rastuću napetost u društvu, izostanak pomirenja, ali i rast nepovjerenja u institucije sistema. Prema podacima Grupe za nestale osobe, koja je multilateralni mehanizam za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, na prostoru bivše Jugoslavije se 11364 lica i dalje vodi kao nestalo. Po podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Crnoj Gori se i dalje 51 osoba vodi kao nestala, od čega se na Kosovu traga za 39 lica, u Bosni i Hercegovini za devet i u Hrvatskoj za tri lica. Ova brojka se nije promijenila u proteklih godinu dana, odnosno nije evidentiran nikakav napredak u unaprijeđenju mehanizama koji mogu da dovedu do pronalaska ovih nestalih lica”, navodi Milaš.
Kako je dodala, dosadašnja neefikasnost u potrazi za nestalim osobama odraz je nedostatka političke volje da se ovo pitanje stavi među prioritete koja svoju posljedicu ima i u opštoj neinformisanosti šire javnosti.
U prilog ovoj tvrdnji, ističe ona, ide i podatak, koji je CGO dobio u okviru istraživanja objavljenog u publikaciji “Tranziciona pravda kroz vizuru građana i građanki Crne Gore”, a koji pokazuje da oko 70 odsto ispitanika/ca ne zna da procijeni koliko se građana i građanki Crne Gore vode i dalje kao nestala lica tokom ratova 90ih, a svega 13 odsto ima približno znanje navodeći da je u pitanju preko 60 lica.
“Da bi se adekvatno adresiralo pitanje nestalih neophodno je što hitnije sprovesti nekoliko ključnih akcija. To uključuje inteziviranje rada na utvrđivanju činjenica o svim stradalima i identifikaciji svih grobnica i mjesta stradanja na teritoriji svake od zemalja, dodjela statusa civilnih žrtava rata članovima porodica nestalih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ, donošenje zakon o nestalima, poboljšanje postojećeg zakonodavnog okvira u pravcu unaprijeđenja statusa porodica nestalih lica, ali i kriminalizovanje prisilnog nestanka kao zasebnog krivičnog djela”, kazala je Milaš.
CGO apeluje na Vladu Crne Gore i nadležne institucije da se aktivno posvete djelotvornom rješavanju problema nestalih osoba i da to izričito rade s ciljem očuvanja trajnog mira i promovisanja saradnje i pomirenja.
“Država ima odgovornost da aktivno istražuje sudbine nestalih, obezbijedi efikasne mehanizme za traženje i identifikaciju posmrtnih ostataka te osigura da odgovorni za nestanak budu privedeni pravdi. Ovo nije samo ljudska obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama, već i ključni korak ka izgradnji povjerenja u društvu, spriječavanju budućih konflikata i stvaranju temelja za trajno pomirenje”, navodi Milaš.
Međunarodni dan nestalih osoba ustanovljen je 30. avgusta 1981. godine, a sa ciljem da podsjeća na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.