Prema privremenim rezultatima parlamentarnih izbora koje je u ponedjeljak objavila Državna izborna komisija, u budućem sazivu Skupštine Crne Gore, biće samo 17 žena, odnosno 21 odsto, saopštili su iz NVO Centar za ženska prava i NVO Spektra.
Ovaj podatak su, kažu, dobili uvidom u pozicije koje žene zauzimaju na potvrđenim izbornim listama koje su ostvarile parlamentarni status.
“Poređenja radi, broj žena je 2016. godine iznosio 19 ili 23 odsto, a 2020. godine 18 odnosno 22 odsto. Ovo je najniži procenat žena od uvođenja sistema kvota kojim je propisano da u grupi od četiri kandidata na izbornoj listi, jedan mora biti manje zastupljenog pola”, istakli su u saopštenju.
Nakon više od 10 godina, trendovi kojima svjedočimo, smatraju u ovim NVO, iznevjerili su i njihova najoptimističnija očekivanja.
“Čak i ukoliko se određeni kandidati sa lista budu birali u izvršnu vlast ili podnosili ostavke na poslaničke funkcije, mala je vjerovatnoća da će se inicijalni procenti žena na poslaničkim klupama značajnije promijeniti”, ukazali su u saopštenju.
Iz NVO Centar za ženska prava i NVO Spektra pitaju “šta ovo znači za buduće politike?
“Istraživanja koje godinama sprovodi OECD dokazuju jasnu povezanost izmedju političkog učešća žena i razvoja sektora prosvjete i zdravstva, dok na globalnom nivou procenat žena na pozicijama donošenja odluka direktno utiče na procenat ulaganja u socijalnu infrastrukturu stanovništva”, naglašavaju u saopštenju.
Ako ove činjenice, kako su naveli, uporede sa budućim sazivom zakonodavne, a posljedično i izvršne vlasti, očekuju nas, ocjenjuju, politike koje neće u dovoljnoj mjeri:
“Shvatati problem porodičnog nasilja i štetu koju nanosi djeci, ali će “sistemski rješavati problem vršnjačkog nasilja”; Osigurati socijalnu pravdu za sve, ali zato eto novih populističkih, pronatalitetskih mjera i stanova za povlaštene; Vidjeti da je vrijednost neplaćenog kućnog rada 15 odsto BDP-a, ali će “ekonomski oporaviti zemlju”; Prepoznati to što OSI i transrodne žene ne mogu da pristupe zdravstvu i elementarnoj terapiji, priznati ni negativna iskustva porodilja u bolnicama, ali će se nadmetati za štafetu branitelja ”porodice, nacije, tradicije””, ističu u saopštenju.
Dalje navode, da nas očekuju politike koje neće u dovoljnoj mjeri priznati siromaštvo svakog trećeg djeteta i jednoroditeljskih porodica – koje, dodaju, dominantno čine majke i djeca, i drugih obespravljenih grupa, ali će rješavati stvar dječijim dodatkom od 40 eura i cijenom vrtića od najavljenih 50.
“Zaštititi trudne žene na radu, ali će džentlmenski dijeliti novac za novorodjenčad, skoro kao da je njihov; Sanirati vlagu po zidovima i rupe po podovima škola, ali ćemo slušati kako je “ulaganje u obrazovanje najbolja investicija za razvoj zemlje”; Razmišljati o broju djece u prostorijama za produženi boravak, tamo gdje ih ima, ali će nastaviti da “traže optimalna rješenja”; Planirati prostor za potrebe svih stanovnika, ali će zato obezbijediti “održivi razvoj”; Razumjeti da je pitanje bezbjednosti i mirovnih procesa, pitanje koje se tiče žena i ranjivih grupa”, naveli su iz tih NVO.
U konačnom u NVO Cenatr za ženska prava i NVO Spektra smatraju da bi morali uraditi mnogo toga da vrate povjerenje u institucije i sistem, ali je “veća mogućnost da će se prigodno poslužiti floskulom da “treba pustiti državne organe da rade svoj posao””.
Dozvoljaju sebi, kažu, da pomisle da je i mala izlaznost na izborima opomena za otuđenje politika od čovjeka, a posebno od žena (jer vjerujemo da je i žena čovjek), a “ne znak evropeizacije društva kako nam političari tumače”.
“Centar za ženska prava i Spektra, čiji je optimizam u “iznosu” od 25 odsto žena na poslaničkim klupama, još jednom opomenut stvarnošću, nastavljaju da prate procese i skreću pažnju na sve političke aktere koji će pregovarati o budućoj vlasti, da budu svjesni posljedica zatvorenih, isključujućih, jednoobraznih i “napamet” politika po mjeri hetero-muškaraca i da ne dozvole da navedene teme, ključne za razvoj i blagostanje crnogorskog društva, ostanu izvan radara buduće vlasti. Posebno je važno da se ne nastavi trend dodatne marginalizacije i isključivanja žena iz pregovora o sastavu nove Vlade i sa pozicija gdje se donose odluke. Vlada koju želimo je rodno izbalansirana i time i NAŠA, ili nije ničija.
Umjesto zaključka, u ovom trenutku se čini važnijim ponovo podsjetiti da u poštenoj predstavničkoj demokratiji žene, kao polovina biračkog tijela, imaju pravo i na polovinu mjesta, manje od toga nije demokratija”, poručuju u saopštenju.