Ćeman: Prijetnje me neće pomjeriti sa puta istine i pravde

Instruisane provokacije i prijetnje koje prethodnih dana dobijam zbog svog političkog držanja, zalaganja i stremljenja ka očuvanju građanskih vrijednosti Crne Gore, neće me pokolebati, ni pomjeriti sa puta istine i pravde, poručio je danas poslanik Demokrata Albin Ćeman.

“Pojedinačne osude i prijekori koji su sporadično dolazili, čak i iz moje zajednice nakon što sam prošle godine, stao uz svoju braću pravoslavce kada su im bila ugrožena prava na slobodno i bez straha upražnjavanje vjere, nisu me pokolebali u namjeri da budem uz svoju braću onda kada je njima najteže”, naveo je Ćeman.

Kako je dodao, nema tog prijekora koji ga je mogao odvratiti od onog bihorskog duha, kojem je naučen u Petnjici, gdje je procentualno najmanje pravoslavaca u Crnoj Gori, ali, ipak, dovoljno da pokažu da se sa komšijama druge vjere vrlo lako može živjeti u miru i jako dobrim odnosima, da se tokom praznika svih religija uzajamno posjećuje, uprkos brojnim i čestim pokušajima da se propagandom jedni drugima prikažu kao opasnost.

“Taj susret različitosti, taj dodir, to uzajamno poštovanje, ljubav, i prijateljstvo na koje pozivaju i mujezin sa džamije u Petnjici i zvonar sa crkve sv. Trojice u Azanama, to je bihorski duh, ali i duh svih višereligijskih sredina u Crnoj Gori, ali i u cijeloj Crnoj Gori. Jer nas je premalo da bismo se dijelili na ove i one. U Petnjci, dakle, gdje je stanovništvo većinski mislimansko, pokalazali smo odgovornost prema pravoslavnoj svetinji, crkvi sv. Trojice u Azanama, kao što u Nikšiću, tamošnje većinsko pravoslavno stanovništvo među kojima i moj brat, Momo Koprivica, čuvaju Hadži Ismailovu džamiju u centru Nikšića”, navep je Ćeman.

I jedni, i drugi, i treći, naglasio je, imaju odgovornost jer na nju poziva vjera.

“Taj poziv dolazi iz arhajskih dubina nesvjesne mudrosti čovjekove i svi smo dužni da mu se odazovemo, naročito u mirnodopskim vremenima u kakvim je našoj generaciji pripalo da živi, a ne smijemo zaboraviti da se o taj poziv pripadnici islama nisu oglušavali ni u drugačijim vremenima za šta postoji mnoštvo primjera. Čuvajući manastir Ostrog, čuvamo i Husein pašinu džamiju u Pljevljima. To je jedini put uzajamnog poštovanja i toliko spominjanog multikonfesionalnog sklada koji moramo i djelima potvrđivati”, ocijenio je Ćeman.

On je rekao da bi, ukoliko bi drugačije postupao, odstupio i od onoga što je nauk i njegovih predaka i njegove Petnjice.

“Prošlost Petnjice je puna primjera koji svjedoče o potrebi uzajamnog poštovanja koju afirmišemo podrškom pravoslavnoj braći u odbrani svetinja. Naime, jedna od znamenitijih ličnosti Petnjice je svakako Galjan Kršić. On je u prvoj polovini 20.vijeka bio predsjednik petnjičke opštine. Poznata je anegdota o njegovom odlasku sa grupom uglednih bihorskih muslimana kod kralja Nikole, pješice, od Petnjice do Cetinja. Kada su stigli, kralj ih je ugostio i započeli su razgovor. Kralj je svima podijelio po cigaretu. Galjan Kršić je svoju cigaretu stavio za uho, a ostali su zapalili. Kralj je to vidio i upitao ga “Što ne zapališ moju cigaretu”? na šta mu je Galjan odgovorio: “Žao mi je da je zapalim, želim da je ponesem u svoj Bihor i da pokažem ljudima da je to peškeš odnosno dar od kralja”. Taj gest Galjana se kralju Nikoli jako svidio, pa je odlučio da ga časti čitavu kutiju”, naveo je Ćeman.

Poslanik Demokrata kaže da podsjeća na taj primjer uzajamnog poštovanja između dvoje ljudi različitih vjera, kao primjer kako su naši preci postupali, a čime su nas obavezali da i mi činimo, umjesto da zamećemo kavge.

“Želim da budući Galjani Kršići budu uvažavani, stoga se opredjeljujem da prema pravoslavnim vjernicima imam onakav odnos poštovanja kakav je prema kralju Nikoli imao Galjan Kršić”, naglasio je.

Kako je istakao, na žalost onih koji bi htjeli da svađaju, uvijek je više primjera koji učvršćuju neraskidive veze i prijateljstvo.

“Još na svakog ko bi bacio kamen na džamiju, ima po neki pravoslavni vladika koji bi se našao da taj kamen primi na sebe, još na svakog ko bi se zaletio da otme iz oltara ima poneki Dženan Kolić koji je spremniji da istrpi bilo koju kritiku i uvredu nego da dozvoli da ga posvađaju sa pravoslavnom braćom, još na svakog ko bi iscrtao uvredljive komentare na račun muslimana ima poneki Mićo Šoškić da takve grafite prekreči, još na svakog ko bi krenuo da ruši pravoslavnu svetinju, ima poneki Iso Mahmutović koji bi sa prezrenjem odbio da to učini. Tome nas uče i islam i hrišćanstvo. Tome nas uče naše majke i očevi. Za to su ginuli naši preci, toliko dugujemo našim potomcima”, poručio je Ćeman.

Ukazao je i da, koliko god da trpi, biće uvijek spreman da stane u zaštitu ugrožene braće.

“Pri tome, imam u vidu i nauk moje vjere da je božiji poslanik Muhamed salaAllahu alejhi veselem poslat iz milosti prema svima, a ne samo muslimanima. I u Kur’anu piše da nas je Stvoritelj stvorio različitim da bismo se upoznavali, pomagali i voljeli, a ne da bismo se svađali. Ukoliko bih se svađao sa mojim bratom pravoslavne vjere samo zato što je on pravoslavne vjere a ja musliman, ja ne bih bio dobar musliman”, dodao je Ćeman.

Prema njegovim riječima, zakon koji danas mijenjaju prijetio je da natruni sklad koji je bez njega postojao u Crnoj Gori.

“Držim da je svemu što prijeti međuetničkom i međukonfesionalnom skladu, svaki čovjek, bio musliman, katolik, pravoslavac, bio vjerujući ili nevjerujuči dužan da se usprotivi. Ne treba trošiti mnogo riječi da bi se dokazalo da je zakon u verziji koja je ranije bila izglasana prijetio tom skladu. Taj zakon je onespokojio moju braću pravoslavne Crnogorce i Srbe, a ako Crnogorci i Srbi nisu spokojni u Crnoj Gori, kako spokoja u njoj može biti i za mene”, upitao je.

Rekao je da ne može biti spokojan ako nisu spokojni pravoslavni Crnogorci i Srbi, jer su upravo pravoslavni Crnogorci i Srbi, a ne niko izvan Crne Gore, stali u zaštitu Islamske zajednice kada je njena imovina napadnuta u Pljevljima i zna da bi stali u svakoj drugoj prilici.

“To je Crna Gora za koju se borim i za koju se, sasvim sam siguran, ne borim sam, već je iz dana u dan sve više onih koji znaju da se jedino za takvu Crnu Goru ima smisla boriti. Ako me zbog takvog mog stava neko vidi kao izdajnika, ili ima bilo kakav otpor prema meni, žao mi je, ali sam uvjeren da će shvatiti koliko je važno biti čovjek kad je najteže, a jedino se kada je najteže čovjek i može biti”, naveo je Ćeman.

Novim izmjenama i dopunama, ukazao je, zakon po prvi put prepoznaje institut vakufa, što će svakako biti značajno u očuvanju i restituciji vakufskih dobara koja se osim u vjerske koriste i u vaspitno-obrazovne, humanitarne, socijalne, zdravstvene, ekonomske i nadasve filantropske svrhe, odnosno one svrhe koje im je odredio osnivač tj. vakif.

“Izmjene i dopune ovog zakona omogućavaju vjernicima i licima pravo na izbor hrane u skladu sa vjerskim načelima ukoliko se nalaze u bolnici, menzi ili nekoj drugoj državnoj ustanovi. Danas, mijenjamo zakon da bismo ponovo uspostavili poljuljanu harmoniju među građanima Crne Gore. Danas Crnu Goru, državu multietničkog i multikonfesionalnog sklada vraćamo njoj kakva je oduvijek bila i za kakvu jedino znamo. Mijenjamo ono što je spornu za većinu da bismo se okupili oko onoga što je prihvatljivo svima. Danas odbacujemo svađe, a prihvatamo prijateljstvo.Danas ne rušimo institucije, nego izgrađujemo najuzvišeniju i najsvetiju instituciju u Crnoj Gori, a to je ljubav i uzajamno poštovanje među svim njenim građanima, a ljubav svih njih zajedno prema Crnoj Gori, našem jedinom domu”, zaključio je Ćeman.