Brisel protiv ‘resetovanja’ pravosuđa u Crnoj Gori

Crnoj Gori u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom prioritet treba da bude ispunjavanje mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, a ne potpuno “resetovanje” reformi u pravosuđu, koje bi izazvalo dodatna odlaganja u napretku.

Ovo su poručili iz Evropske komisije (EK), nakon što je crnogorska Vlada predložila reformu pravosuđa, koja obuhvata i Predlog zakona o vetingu.

Veting je proces, koji podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom i procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija. Povod za to bilo je hapšenje nekoliko čelnika crnogorskog pravosuđa.

Usvajanje Zakona o vetingu, podrazumijevalo bi pravni oosnov za reizbor sudija i tužilaca.

Iz EK ukazuju da ovogodišnji Izvještaj o napretku sadrži jasne preporuke o tome kako Crna Gora treba da unaprijedi funkcionisanje pravosuđa:

“Ukazano je da se pravosudni sistem Crne Gore i dalje suočava sa izazovima koji utiču na sposobnost zemlje da isporučuje pravdu i podrivaju legitimitet najviših pravosudnih institucija”.

Dakle, dodaju iz EK, njih treba riješiti potpunom i nedvosmislenom primjenom ustavnog i zakonskog okvira, kao i izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Državnom tužilaštvu u skladu sa postojećim preporukama Venecijanske komisije i Grupe država Saveta Evrope za borbu protiv korupcije.

Crna Gora je 2012. otvorila pristupne pregovore sa EU. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri, od kojih posljednje 2017. godine.

Poglavlja 23 i 24 su ključna i bez napretka u njima ni jedna zemlja ne može napredovati u procesu članstva u Evropskoj uniji.