Čelnici Evropske unije su juče odlučili da pojačaju sankcije protiv Teherana dok se svjetske sile trude da spriječe širi sukob na Bliskom istoku nakon iranskog napada na Izrael bespilotnim letilicama i projektilima. Samit u Briselu prvi je sastanak 27 čelnika zemalja članica Unije od napada u subotu, do kojeg je došlo više od šest mjeseci nakon izbijanja rata između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, koju podupire Iran.
Izrael je naznačio da će uzvratiti, ali nije rekao na koji način. Evropske vođe su osudile iranski napad, potvrdili svoju predanost izraelskoj bezbjednosti i pozvali sve strane da spriječe dalje podizanje napetosti, takođe u Libanu.
– Smatramo da je veoma važno učiniti sve kako bi se izolovao Iran – rekao je čelnik sastanka na vrhu i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, dodavši da će se nove sankcije protiv Irana odnositi na kompanije uključene u proizvodnju dronova i projektila.
Njemački kancelar Olaf Šolc je kazao da je važno da Izrael “ne odgovori ogromnim napadom”. Italija je zasebno, uoči sastanka šefova diplomatija članica grupe G7, izrazila pozitivno mišljenje o sankcijama protiv proizvođača oružja povezanih s napadom na Izrael, kao i onih odgovornih za napade na brodove u Crvenom moru.
Iran je svoj napad započeo u sklopu odgovora zbog napada 1. aprila na ambasadu u sirijskom Damasku, za koji je okrivio Izrael. Tel Aviv je svoju širu vojnu ofanzivu u Gazi započeo nakon Hamasovog smrtonosnog napada na Izrael 7. oktobra.
Evropska unija već je uvela više sankcija protiv Irana zbog kršenja ljudskih prava, širenja oružja za masovno uništenje i podrške Teherana za ruski rat u Ukrajini.
Njemačka, Francuska i nekoliko drugih članica EU-a razmatraju plan da se postojeće sankcije, čija je svrha smanjiti broj dronova kojima Iran snabdijeva Rusiju, prošire kako bi se odnosile i na projektile kao i na dostavu oružja proiranskim grupama na Bliskom istoku.
Analitičari tvrde da se Iran vrlo vjerovatno neće suočiti s ozbiljnijim ekonomskim sankcijama zbog zabrinutosti da bi mogle porasti cijene nafte i da bi se mogla naljutiti Kina, njen glavni kupac.