Profesor Đorđije Blažić smatra da problemi između zakonodavne i izvršne vlasti koji su pravno mogući, u konstituisanju nove vlasti nakon izbora, samo bi govorili o nezrelosti demokratije u državi i nefunkcionisanju institucija.
Đorđije BlažićKako je kazao u intervjuu za Radio Crne Gore, nama razgovora o tome da neko neće da prihvati predloge koji mu se nude, jer to nije privatna stvar ni predsjednika ni budućeg premijera. On ocjenjuje da stvaranje ekspertske vlade, koju zagovaraju tri koalicije koje su osvojile većinu na izborima nije uobičajeno.
Kako je istakao, nemamo čiste odnose, jer nijedna partije nema većinu.
“Oni nijesu tamo zbog svojih ili partijskih interesa, već zbog interesa naroda, i u normalnim sistemima se to pitanje ne postavlja. Ali kod nas je to, ipak, realna mogućnost”, kaže Blažić.
Pojašnjava da je rok za konstituisanje nove skupštine Ustavom jasno određena.
“Prvu Skupštinu saziva predsjednik prethodnog saziva najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata. Ti konačni rezultati nijesu ovo što smo do sada čuli, jer uvijek postoje prigovori na izborni proces, koji se moraju razmotriti. Sreća je što su ti rokovi kratki, 48 do 72 sata za Ustavni sud. Realno je očekivati da konačne rezultate dobijemo za pet do šest dana, za koliko bi te procedure trebalo da budu završene”, objašnjava Blažić.
Kako ističe, Ustavom je precizno definisano i da presjednik Crne Gore Milo Đukanović predlaže mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini. Time dobija informacije koje će ga uputili i dati jednu vrstu garancije da budući mandatar može da sastavi Vladu koju će Skupština izabrati.
“Predsjednik predlaže mandatara koji dalje odlučuje o programu i sastavu Vlade i taj predlog ide na Skupštinu. Predsjednik imenuje mandatara 30 dana od konstituisanja Skupštine. Tu se mogu desiti određene komplikacije da se predloži neko koga predsjednik neće prihvatiti. Od momenta predloga prvog mandatata Vlada mora da se konstituiše u roku od 90 dana, ali može se desiti da se ne može naći rješenje, da parlament ne može da izabere vladu u ovom roku, onda predsjednik sljedećeg radnog dana donosi odluku o novim izborima”, navodi Blažić.
Stvaranje ekspertske vlade, koju zagovaraju tri koalicije koje su osvojile većinu na izborima, kako kaže Blažić, nije uobičajeno.
“Vlada je prvenstveno politički sistem, ali stvaranje ekspertske vlade se radi kada postoje turbulencije u društvu. Naš ustavno pravni sistem ne poznaje mogućnost da se na pola mandata bira nova Vlada. Takvo nešto postoji u zapadnim demokratijama, Italiji recimo. Naš ustavno pravni sistem to ne dozvoljava. Vlada koja je pala, razriješena, ona mora da obezbijedi kontinuitet rada. Važno je da ljudi koji pretenduju da rade u vlasti, konačno shvate da politički interesi ne smiju da nadvladaju ustav i zakon ove zemlje”, poručio je Blažić.
On smatra da bez zakona o parlamentu i zakona o Vladi, odnosno akata koji bi dublje uredili ove oblasti, biće i dalje problema, kao što ih je bilo i do sada.