Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba, komentarisala je rezultate završenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, te se osvrnula na njihove moguće implikacije u zemlji i regionu.
“Treba imati na umu da je ofanziva koja je vođena iz Srbije, očigledno i uz potporu Rusije, bila toliko agresivna, toliko nepredvidiva i da je u Crnu Goru ušao ogroman novac. Oko 2.000 sveštenih lica je radilo na terenu.
Beograd je uradio sve da skine Mila Đukanovića! Ne zato što je on toliko dugo na vlasti, jer im ne smetaju ni Milorad Dodik, ni Vladimir Putin, ne smeta im, naravno, ni Vučić, već im smeta orijentacija Crne Gore. A to su njezina nezavisnost, njezino članstvo u NATO-u i njezino brzo priključivanje Evropskoj uniji”, kazala je Biserko.
Navela je da se još uvijek ne zna šta će biti krajnji rezultat jer je, kako je kazala, u toku puno pregovaranja, puno dogovaranja, kakva će uopšte vlada biti.
“Ključ je u tome da, ko god bude u vlasti, a nadam se da to neće biti Demokratski front, da neće odustati i osujetiti tekovine koje vlast Mila Đukanovića ostavlja iza sebe. To su nezavisnost, članstvo u NATO i EU. To je sada dio umješnosti i mudrosti, prije svega, onih koji s glasali protiv Đukanovića, a ne protiv Crne Gore, jer jedan dio opozicije je i taj.
Vrlo je važno da oni sagledaju važnost svoje odluke kojoj strani će se okrenuti u periodu pred nama.
Osim toga, treba imati u vidu zrelost i državničke sposobnosti Mila Đukanovića. On je uvijek pod velikim pritiscima, od 1997. godine pa nadalje. Uvijek uz velike drame, velike intervencije sa strane, prije svega iz Beograda. Mislim da on može da “hendluje” tu tranziciju. Bilo da će on dobiti mandat da napravi novu vladu, ekspertsku ili kakvu god. Treba ovdje imati na umu i strane aktere”, rekla je Biserko.
Ruski akter ove godine, kako je navela, nije bio očigledan, toliko vidljiv. Vjerovatno su, dodaje, bili poučeni iskustvom iz 2016. godine.
“Ali treba imati na umu i članice NATO i EU koji sigurno ne žele da vide na vlasti proruske partije, odnosno DF, te da će vjerovatno u tom kombinovanju narednih sedmica i mjeseci izvući neku proevropsku opciju.
U svakom slučaju, Crna Gora ulazi u jednu fazu koja će imati razne izazove, ali je vrlo važno da opstane.
Rušenje Crne Gore znači novu duboku krizu na cijelom Balkanu, ne samo u Crnoj Gori. Ovakvi rezultati, rezultati prema kojima bi proruska, prosrpska linija formirala vladu, to je vjetar u leđa srpskim nacionalistima i njihovim aspiracijama, ne samo u Crnoj Gori već i u Bosni i Hercegovini. Prošle nedjelje u časopisu Pečat jedan od saradnika je napisao da je “izlaz na more naš prioritet za budućnost”.
Od toga neće lako odustati. Treba biti pripremljen za to. Ne samo akteri u regionu, nego i zapadni akteri s obzirom da su se sve vlasti u regionu deklarativno orijentirale ka EU i NATO”, kazala je ona.
Na pitanje da li slavlje u Beogradu, Banjoj Luci, u Istočnom Sarajevu nova afirmacija politike iz devedesetih, odgovara ovako:
“Imali ste razne priče. Počevši od toga da su, kao, Đukanović i Vučić u nekom dosluhu. Ali to sada sve pada u vodu, jer je njegova (Vučićeva) vlast itekako bila nazočna u svemu što se dešavalo u periodu prije izbora.
Pojedinci iz njegove partije i njegov sin su bili na čelu kolone koja je išla ka granici. Uopšte nije pitanje šta ova vlast želi, bez obzira na te različite izjave koje povremeno dolaze sa strane našeg predsjednika i drugih.
To je, apsolutno, doživljeno kao pobjeda, prije svega Srpske pravoslavne crkve”, kazala je ona.
Crkva u Crnoj Gori, navodi ona, ima ogromne prihode od turizma i raznih drugih aktivnosti “koji ne prolaze kroz zvanične finansijske institucije u Crnoj Gori.”
“Novac u gotovini se raspoređivao onako kako je bilo potrebno. Treba imati u vidu da mi nismo demokratska društva,i da nemamo građane, da su vrlo lako podložni raznim utjecajima, a prije svega, onim finansijskim.
No, bitno je da se Crna Gora sačuva kao stabilan akter u regionu i da se očuva njezina orijentacija. Bilo je bitno ko je na čelu Crne Gore, jer niko drugi to ne bi mogao sprovesti osim Mila Đukanovića. Mislim da je jako važno da se u periodu pred nama ima u vidu njegov značaj za Crnu Goru i region”, navela je Biserko.
SPC je, prema njenim riječima, važna za srpski projekat jer je “legitimna institucija preko granice”.
“Nije htjela da napravi dogovor sa crnogorskom državom, da se registruje dole, jer smatra da je to srpska zemlja i da ne treba da se registruje. Nije bilo nagodbe oko toga. To je do te mjere eskaliralo da oni sada misle da su dobili, da će okrenuti Crnu Goru na drugu stranu. Ja se nadam da u tome neće uspjeti”, kazala je ona.
Biserko je u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba podsjetila da aktivnosti Srbije nisu pitanje jedne vlasti, već državni projekt.
“Htjela bih da posjetim na Strategiju za dijasporu koja je donesena za vrijeme demokratskih vlasti, gdje se detaljno opisuje uloga SPC u susjedstvu, i tu nema nikakvih iznenađenja. To su zvanični dokumenti Vlade Srbije. To nije program Vučića ili Borisa Tadića, to je državni projekt. Region mora da se odnosi prema tome kao nečemu što će biti stalni izvor nestabilnosti. Međunarodna zajednica najzad treba da shvati da Beograd nije odustao, da je ova vlast reinkarnacija vlasti devedesetih. Naša opozicija, i sve što je bilo prije naprednjaka, manje-više svi su na istom stanovištu”, poručila je Biserko.