Predstavnici nevladine organizacije (NVO) Green Home zatražili su, sa današnjeg okupljanja nekoliko NVO i građana u Podgorici, od Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomije i Ministarstva održivog razvoja i turizma uvođenje trajnog moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana i revidiranje svih ugovora na način da imaju suštinsku procjenu uticaja na životnu sredinu.
Izvršna direktorka NVO Green Home Nataša Kovačević, podsjetila je, na današnjem građanskom okupljanju kojem su prisusutvovali predstavnici nekoliko nevladih organizacija i udruženja mještana, da je ta organizacija u maju predala peticiju za moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana, kada je predato 6.400 potpisa, ali da nijesu dobili odgovor od nadležne institucije.
,,Ministarstvo ekonomije radi reviziju ugovora, ali nije poznato po kojim kriterijumima. Moratorijum podrazumijeva obustavu energetske dozvole, ugovora i da se jednim ukazom proglasi da se obustavljaju svi ti procesi. Ako treba da se radi revizija, onda bi trebalo da se radi na osnovu validnih kriterijuma”, naglasila je Kovačević.
Ona je kazala da bi kriterijum za izgradnju malih hidroelektrana trebao da bude rezolucija Evropskog parlamenta.
,,Svi ugovori treba da budu revidirani na način da imaju suštinsku procjenu uticaja na životnu sredinu, kao i da postoji saglasnost građana da žele takve hidroelektrane u svom području. Članovi Parlamenta su u istoj rezoluciji rekli da sve izgrađene hidroelektrane ili one koje su u procesu izgradnje, nijesu urađene po evropskim standardima i nijesu urađene po međunarodnim konvencijama”, saopštila je Kovačević.
Potrebna revizija ugovora
Ona je pozvala Vladu Crne Gore, Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo održivog razvoja i turizma da zaustave proces izgradnje, dok se ne revidiraju ugovori.
,,Postoje održivi načini na koje rijeka može da se valorizuje, kao i da se obezbijedi lokalnim zajednicama da se razvijaju, a da pritom ne doživljavamo devastaciju i nestanak našeg najvrjednijeg prirodnog resursa. Sretni smo jer živimo u državi, gdje su gotovo sve rijeke dobrog ekološkog statusa, što znači da je moguće iz većine rijeka piti vodu i kupati se u njima”, istakla je Kovačević.
Predsjednik Odbora za zaštitu rijeke Lještanice Vukoman Damjanović, pozvao je nadležne organe da obiđu rijeku, kako bi se uvjerili u njen značaj.
,,Neproglašeni nacionalni park, turističku atrakciju širokog spektra, netaknuti kutak prirode nije moguće preko video zapisa, fotografija, priča doživjeti, to je moguće samo na licu mjesta. Svi posjetioci rijeke apaluju da ne damo ovu ljepotu i da je branimo po svaku cijenu”, rekao je Damjanović.
On je kazao da je uvjeren da će se sa nadležnima naći zajednički jezik i da će iskoristiti rijeku na racionalniji, i po društvo korisniji način.
Čista voda resurs vrjedniji od nafte
Predstavnik NVO “Sačuvajmo rijeke Crne Gore” iz Plava Ramo Gutić, kazao je da je čista voda resurs koji već danas vrijedi više nego nafta, navodeći da ona pripada budućim generacijama “i uslov je opstanka stanovništva na prostorima koji raspolažu čistom pitkom vodom, a to je prostor sjevera Crne Gore”.
,,Umjesto da otvaramo pogone za pakovanje i izvoz vode za piće i upošljavamo našu mladost, pojedinci žele da naše rijeke strpaju u kancerogene cijevi, unište poljoprivredu, turističku ponudu, unište dušu mještana i nadu za opstanak u ovom najnerazvijenijem dijelu Crne Gore”, istakao je Gutić.
Prema njegovim riječima, rijeke, izvori i jezera su duboko urezani u svijest svakog mještanina, navodeći da su one krvotok okolnog prostora.
,,Oni omogućavaju da turistima ponudimo ono što oni nemaju, a to je vodu koju mogu piti direktno iz naših rijeka i sa naših izvora. Toga je na našoj planeti svakim danom sve manje i hiljade ljudi svake godine umire zbog upotrebe nečiste vode o čemu postoje zvanični dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije”, istakao je Gutić.
On je poručio da građani “napadnutih područja” neće dozvoliti dalju gradnju mini hidro elektrana po cijeni bilo čega, jer su svjesni da uništavanjem rijeka ne preostaje im ništa drugo do kolektivnog iseljenja sa uništenih imanja.
Predstavnik Mjesne zajednice sela Vinicka Mihajlo Ostojić, podsjetio je na zahtjev te mjesne zajednice, da Vlada Crne Gore inicira poništenje odluke o davanju koncesije na dijelu vodotoka Vinicka rijeka za izgradnju male hidroelektrane.
,,Izgradnjom elektrane, pored toga što bi ostali bez vode za piće, došlo bi do oštećenja više jazova, odnosno kanala koji se vjekovima koriste za navodnjavanje. Prouzrokovalo bi uništenje ribljeg fonda i remećenje ekološke ravnoteže, jer bi rijeka prevođenjem u cjevovode u sušnom periodu potpuno presušila. Zato poručujemo nadležnima da nećemo dozvoliti da prekinu životnu arteriju našem selu”, istakao je Ostojić.
Rezultati ankete sprovedene među mještanima Vinicke, kazao je Ostojić, ukazuju na protivljenje lokalnog stanovništva izgradnji male hidroelektrane.
Mještani protiv devastacije Lještanice
Mještanin sela Lijeske iz Bijelog Polja Milun Damjanović, rekao je da će se izgradnjom malih hidroelektrana, iako je u studiji ustanovljen pozitivan uticaj po vodosnabdijevanje, devastirati životna sredina oko rijeke Lještanice.
,,Ovo nije samo napad na Lještanicu, već i na pravo i na zakon. Još jednom pozivamo ministarku ekonomije Sekulić i premijera Markovića da lično dođu na vodotok rijeke i lično uvide netaknutu prirodu. Uvjeren sam da bi nam se, nakon toga, pridružio u našem nepokolebljivom stavu da ćemo čuvati rijeku Lještanicu”, rekao je Damjanović.
Pitanje malih hidroelektrana ujedinilo građane
Direktor NVO Ozon Aleksanadar Perović, kazao je da pitanje izgradnje malih hidroelektrana ujedinjuje sve građane, koji su, kako je naveo, saglasni oko stava o štetnom uticaju te izgradnje.
,,Ovi ljudi danas se okupljaju oko najvrijednijeg što Crna Gora ima, naše rijeke i ljudi. Ljudi koji dolaze iz netaknute prirode, koji nijesu zatrovani dnevnom dozom politike ili kriminalom, a što u njihove krajeve donose ovi takozvani investitori. Ukoliko ostanemo bez rijeka, jezera, mora i svih najbitnijih vrijednosti Crne Gore, u tom slučaju ostajemo bez države”, poručio je Perović.
On je pozvao predstavnike vlasti da uspostave javni dijalog sa mještanima koji žive u blizini tih rijeka, kako bi utvrdili najefikasnije rješenje za rješenje tog problema.