Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio je tužbu protiv Nataše Katnić, supruge specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, zbog gradnje poslovnog prostora na državnom zemljištu.
Prema katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine, Katnićeva je vlasnica na divlje izgrađenog poslovnog prostora od 23 metra kvadratna i pomoćne zgrade od šest kvadrata u danilovgradskom selu Grbe.
Pored tereta ne nepokretnosti upisanih 20. juna ove godine – gradnja bez dozvole, na tuđem (državnom) zemljištu, u katastarskoj evidenciji postoji i zabilježba spora – “po tužbi tužioca zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji se vodi kod Upravnog suda“.
Supruga specijalnog tužioca u Grbama je vlasnica pašnjaka – četiri parcele, od ukupno 3.361 kvadrat.
U Katnićevom imovinskom kartonu ne pominju se građevine njegove supruge u danilovgradskom selu Grbe.
Piše da je supruga vlasnica stana od 39 kvadrata, građevinskog zemljišta od 1.500 kvadrata i 1.861 metara kvadratnih pašnjaka.
U listu nepokretnosti 59 KO Grbe piše i da je više od dvadeset komšija Katnića napravilo isti prestup, odnosno na svim upisanim objektima postoji teret – gradnja bez dozvole i na tuđem zemljištu.
Ime Nataše Katnić javnosti je postalo poznato nakon što je Katnić prije dvije godine, govoreći o specijalnom ratu koji se vodi protiv njega lično i njegovog tima, kazao da je neko pokušao da njegovoj supruzi – državnoj službenici, podmetne mito.
Katnić je tada rekao da joj je ponuđena čokolada u kojoj je navodno bilo 4.000 eura, ali nije otkrio ko je to učinio.
Javnosti nije poznato da je zbog navodnog pokušaja podmetanja mita pokrenuta istraga.
“Trebalo je da je ona uzme (čokoladu), stavi u torbu, što je uobičajeno. Za to vrijeme, na izlazu su čekala dva policajca. Ona srećom nije uzela taj Danajski dar, pa se ništa nije desilo“, ispričao je tada Katnić…
Gradnja bez dozvole bila je uobičajena pojava u Crnoj Gori, uprkos tome što je riječ o krivičnom djelu. Gradilo se godinama ne samo u selima, već i gradovima, posebno na primorju i u Podgorici, a tačan broj na divlje izgrađenih objekata još nije poznat.
U toku je postupak legalizacije kojom je bilo predviđeno da građani prijave svoje nelegalno izgrađene ili dograđene objekte.
Na spisku nelegalnih graditelja su brojni preduzetnici, profesori, javne ličnosti, biznismeni, političari…
Da legalizacija nije dala rezultate, međutim, sve više pominju i nadležni.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović nedavno je “Vijestima“ kazao da “to što još nema pozitivnih efekata očekivanih nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u oktobru prošle godine i što se zastalo u postupku legalizacije nije krivica” tog resora.
“Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose nego ranije“, rekao je tada premijer.
izvor vijesti.me