Na nastavku sedme sjednice Sudskog savjeta, održane danas, Savjet je donio odluke, da se za predsjednika Privrednog suda Crne Gore, izabere Blažo Jovanić, za predsjednicu Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, Branko Vučković, za predsjednika Osnovnog suda u Baru, Goran Šćepanović, Osnovnog suda u Plavu, Hilmija Suljković, i za predsjednika Osnovnog suda u Rožajama, Zahit Camić.
Sudski savjet je konstatovao da su se u postupku donošenja odluka o izboru predsjednika sudova u javnosti čula i mišljenja po kojima se u konkretnom slučaju radi o broju mandata koji je veći od zakonom propisanih dva mandata.
-Savjet i ovom prilikom afirmiše princip da je dosljedna primjena načela zakonitosti osnova vladavine prava. Konkretno, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne sadrži bilo koju odredbu po kojoj bi se prilikom izbora predsjednika sudova uračunavali mandati na koji su oni birani, prije stupanja na snagu zakona. U prilog tome, u državama regiona (Srbija, Hrvatska) zakonom je jasno definisan odnos prema prethodnim mandatima, što u Crnoj Gori nije učinjeno. Iz takve činjenice proizilazi da se odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u pogledu mandata predsjednika sudova odnose samo na buduće izbore. To je bazični princip u tumačenju svih zakona, odnosno ne može se pretpostaviti volja zakonodavca, već ona mora biti izričito iskazana ako se želi odnositi na ranije pravne situacije. Drugim riječima, da je to bila namjera zakonodavca ona bi bila i sadržana u tekstu zakona, kako je to istim povodom propisano u zakonima Srbije i Hrvatske . Iz tih razloga Sudski savjet se nije bavio motivima koji su opredijelili ovakvo zakonsko rješenje. Prigovori na eventualnu nedostatnost zakona mogu jedino da idu na adresu onih koji su predlagali i usvajali zakon – navodi se u saopštenju Sudskog savjeta.
Pozivanje na principe sadržane, kako se dodaje, u međunarodnim dokumentima i ustavnosudskoj praksi ne može nadomjestiti nepostojanje odredbi kojima se definiše konkretna pravna situacija.
-Savjet je ovom prilikom, kao i u svim slučajevima izbora sudija, dosljedno primijenio zakonske odredbe, a oni koji imaju pravo da osporavaju njegove odluke mogu to učiniti u odgovarajućem postupku. Podsjećamo da u prethodnih skoro pet godina mandata Sudskog savjeta, nijedna njegova odluka o izboru sudija na koju je uložena žalba, nije ukinuta. Ovakav stav i praksa u radu Sudskog savjeta na bilo koji način ne znači osporavanje bilo kom subjektu da vodi raspravu o primjerenosti zakonskih rješenja koja se odnose na rad ovog organa i njegovo postupanje. Naprotiv, vjerujemo da je dijalog zajednički interes svih koji su uključeni u proces funkcionisanja sudske vlasti, a posebno građana i punog ostvarivanja njihovih prava i sloboda – zaključuje se u saopštenju