– Odredba iz Zakona o krivičnom postupku, kojom je uveden novi krivično-pravni institut „stavljanje u zatvor“, suprotna je ustavnoj odredbi o imunitetu poslanika. Rješenje ove pravne stvari pred Ustavnim sudom moguće je jedino pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe ZKP-a – kaže za Pobjedu dr Blagota Mitrić, redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore.
On je tako objasnio kako se jedino mogu riješiti pravne nedoumice vezane za poslanički imunitet, a koje su u javnosti nastale nakon hapšenja Nebojše Medojevića.
Mitrić naglašava da Ustav Crne Gore propisuje da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u obavljanju poslaničke funkcije, te da se protiv njega ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
ZKP I USTAV
Istovremeno, odredbama Zakona o krivičnom postupku (ZKP) jasno je naznačeno pod kojim okolnostima se osoba može ,,staviti u zatvor“.
– Zakon o krivičnom postupku propisuje da, ako svjedok odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do hiljadu eura, a ako istrajava u tome, može se zatvoriti, najduže do dva mjeseca. Ustav dalje propisuje da se nikome ne može suditi, niti može biti ponovo osuđen za isto kažnjivo djelo. Ustav predviđa i da Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje, koji su preduzeti na osnovu zakona čija se ustavnost ocjenjuje, ako bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice – rekao je Mitrić.
On smatra da su advokati Nebojše Medojevića trebali da pokrenu ocjenu ustavnosti, a ne ustavnu žalbu, ako su već, kako je rekao Mitrić, tražili izdavanje „privremene mjere“.
– Jer se „bojim“ da bi sud mogao odbaciti ustavnu žalbu zbog nepostojanja procesnih pretpostavki – poručio je Mitrić.
On je istakao da, „polazeći od načela logičkog, jezičkog i sistematskog tumačenja, vezano za institut imuniteta poslanika, a na osnovu sopstvenog poimanja i iskustva u rješavanju ustavnih sporova i ove vrste, zaključuje da je Zakonom o krivičnom postupku uveden novi krivičnopravni institut, koji je nazvan „stavljanje u zatvor“, koji po svojoj pravnoj prirodi predstavlja sankciju, osim novčane kazne od hiljadu eura i kaznu zatvora.
– Osim navedenog, poznato je da se redovni sudovi bave primjenom prava, što znači da se oni ne mogu baviti ocjenom ustavnosti navedene odredbe ZKP-a o „stavljanju u zatvor“, te da je nadležni sud donio odgovarajuće rješenje, a drugostepeni sud potvrdio. Po mom sudu, suština ove krivično-pravne stvari je u sljedećem – da je odredba iz ZKP-a suprotna ustavnoj odredbi o imunitetu poslanika – rekao je Mitrić.
Prema njegovim riječima, postavlja se i pitanje da li je nadležni sud mogao izreći dvije kazne za isto kažnjivo djelo i da li je to u suprotnosti sa ustavnom načelom – NE BIS IN IDEM.
– Rješenje ove pravne stvari pred Ustavnim sudom moguće je jedino pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe ZKP-a. Do rješenja ovog pitanja Ustavni sud bi trebalo da, na osnovu svestrane ocjene svih mogućih okolnosti ovog slučaja, po službenoj dužnosti donese privremenu naredbu o obustavi pojedinačnog akta, do donošenja odluke Ustavnog suda o meritumu spora, a sve na osnovu čl. 150 st. 4 Ustava Crne Gore, čime bi Ustavni sud pokazao da je najviši zaštitinik vladavine prava, kao i zaštite pravnog sistema i ustavnog poretka Crne Gore – istakao je Mitrić.
Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja (DPS) kaže za Pobjedu da ustavna odredba člana 86 precizno definiše pojam „imuniteta“, ali da, imajući u vidu aktuelnu situaciju izricanja administrativne mjere ,,stavljanje u zatvor“ svjedoku koji obavlja funkciju poslanika, postoji potreba preispitivanja ustavne formulacije poslaničkog imuniteta.
– Norme su jasne. Međutim, posebno je pitanje da li je definicija imuniteta odgovarajuća u vremenu u kojem se primjenjuje – rekao je Škrelja.
Konkretna situacija, dodao je on, nametnula je potrebu preispitivanja težine demokratskog značaja obavljanja poslaničke funkcije i iznošenja činjenica koja ukazuje na izvršenje krivičnog djela u odnosu na opravdanost izricanja mjere ,,stavljanja u zatvor“ svjedoku-poslaniku, i društvenog značaja utvrđivanja činjenica o postojanju osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje je zaprijećeno kaznom zatvora dužom od pet godina. Ostaje otvoreno pitanje za demokratsku javnost – da li je veći društveni značaj obavljanja poslaničke funkcije ili utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo koje je zaprijećeno kaznom zatvora u trajanju dužem od pet godina – rekao je Škrelja.
Prema njegovim riječima, poslanički imunitet je „najstariji princip slobode govora“, kao i „tekovina parlamentarne demokratije, bez koje se ne može zamisliti parlamentarizam“.
On je podsjetio da imunitet, kao i poslanik, imaju predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, kao i predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, te vrhovni državni tužilac.
Različito tumačenje ustavne odredbe o poslaničkom imunitetu nakon „stavljanja u zatvor“ Medojevića bio je razlog i da predsjednik Skupštine Ivan Brajović najavi moguće izmjene tih normi.
– Postojeća rješenja u vezi sa pitanjima imuniteta poslanika, kao što se vidi ovih dana, zahtijevaju da o njima ozbiljno razgovaramo i da pravimo analizu njihove sveobuhvatnosti i, ako bude potrebno, ulazimo u njihove izmjene – rekao je Brajović.
ODUZETI IMUNITET
Parlament je prvi put u posljednjih deset godina odobrio vođenje krivičnog postupka 24. decembra 2010. godine u slučaju Đorđija Pinjatića (DPS), i to na njegov zahtjev.
Naredno oduzimanje imuniteta desilo se 29. decembra 2015. i to trojici poslanika DF-a. Predstavnici vladajuće koalicije jednoglasno su bili za to da se omogući pokretanje krivičnog postupka protiv Andrije Mandića i Slavena Radunovića za djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, a protiv Milana Kneževića za napad na službeno lice.
Najburnije bilo je u februaru prošle godine, kada je parlament, bez prisustva opozicije, oduzeo poslanički imunitet Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, na zahtjev specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, a zbog sumnji da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, izvršenog putem podstrekivanja.
Tada su, odmah po donošenju odluke, poslanici DF-a „upali“ u skupštinski hol i verbalno i fizički napali kolege iz vlasti.
Taj incident bio je razlog za novo oduzimanje imuniteta poslanicima DF-a, i to Marini Jočić, Branku Raduloviću, Milutinu Đukanoviću i Milanu Kneževiću.
Nebojši Medojeviću oduzet je poslanički imunitet u junu prošle godine, na zahtjev SDT zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca.
izvor: Pobjeda