Hrvatski državljani od jutros u 7:00, kada su otvorena biračka mjesta, odlučuju ko će u idućih pet godina biti na čelu države – aktuelna predsjednica ili neko od njenih 10 protivkandidata, a riječ je o njih 3,85 miliona birača u Hrvatskoj i inostranstvu.
Na sedmim predsjedničkim izborima od nezavisnosti još jedan mandat želi aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je u političkoj karijeri bila ministrica i diplomatkinja, potom bivši premijer Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija – SDP) te pjevač i doktor ekonomskih nauka Miroslav Škoro, kao i zastupnik u Evropskom parlamentu i bivši sudac Mislav Kolakušić, oba nezavisni kandidati, prenosi Hina.
Kao nezavisni, na Pantovčak žele i bivša predsjednica Komisije za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković te redatelj Dario Juričan.
Na naklonost birača računaju i kandidat Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), ekonomist Dean Kovač, bivši saborski zastupnik i bivši osječki gradonačelnik Anto Đapić (DESNO), kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, aktivistica i vanredna univerzitetska profesorica, saborski zastupnik Ivan Pernar (Stranka Ivana Pernara – SIP) te Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca – HSSČKŠ), prvi gradonačelnik Klanjca.
Državna izborna komisija (DIP), krovno tijelo za sprovođenje izbora, poziva birače da iskoriste svoje pravo i izađu na birališta.
“Pozivam ih da izađu i da zaokruže kandidata kojega su, bilo u kampanji, bilo ranije, razaznali kao najboljeg”, istaknula je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.
Biračima je poručila kako će nedjeljni izbori biti provedeni sukladno zakonu i Ustavu, kako su provedeni i svi dosadašnji.
Spremni izbori
Za izbore je sve spremno, isprintani su glasački listići, izborni materijal distribuira se nižim izbornim komisijama i biračkim odborima kako bi nedjelju od 7 do 19 sati izbori mogli biti provedeni, rekla je Lovrin.
Odbacila je sumnje kako nestranački birački odbori neće dobro obaviti svoj posao, odnosno da postoji mogućnost krađe glasova.
Te sumnje u moguće nepravilnosti, predsjednički kandidati i njihovi predlagatelji mogu, na neki način, prevenirati imenovanjem promatrača, kaže potpredsjednica DIP-a i navodi kako je broj prijavljenih promatrača premašio 24.000, što u prosjeku znači više od tri po svakom biračkom mjestu.
Lovrin je istaknula da se izbori provode po istom zakonu po kojem se provodilo i šest dosadašnjih predsjedničkih izbora, a svi su oni dobili potvrdu Ustavnog suda da su provedeni sukladno zakonu i Ustavu.
“Nema razloga da i ovi ne budu tako provedeni”, poručila je Lovrin.
Biračka mjesta
S obzirom na vremensku razliku, Australija je prva otvorila biračka mjesta za izbor hrvatskog predsjednika, u subotu u 21 sat, posljednji će to učiniti Los Angeles u ponedjeljak u četiri sata, po našem vremenu.
Predsjednika će se moći birati na ukupno 6.533 biračka mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, od čega 72 čine posebna biračka mjesta: u vojsci, na brodovima, u zatvorima, u domovima socijalne skrbi.
U inostranstvu će se birati u 47 zemalja, na 124 biračka mjesta, trećina ih je (44) u Bosni i Hercegovini.
Izbori su složen posao, u njihovoj provedbi kroz biračke odbore i izborne komisije, bit će angažirano u vezi 43.000 ljudi, a doda li se tome i osobe zadužene za tehničke i administrativne poslove, brojka raste za barem još 10-ak hiljada ljudi.
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sistemom, dakle treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali (50 posto plus jedan glas). Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, u ovom slučaju 5. januara 2020. godine.