U izdanju CEPS-a, iz štampe je izašla studija “Društveno preduzetništvo u funkciji razvoja Crne Gore”, autora Anta Jankovića.
Radi se o prvoj, sveobuhvatnoj studiji u Crnoj Gori koja prikazuje samu suštinu koncepta društvenog preduzetništva, primjere dobre prakse iz zemalja u kojima je koncept zaživio kao i potencijal za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori (institucionalni okvir, mehanizme podrške, analizu postojećeg stanja, ključne preporuke…). Jedino istraživanje koje je kod nas rađeno na ovu temu jeste studija iz 2006. g. “Socijalna ekonomija u Crnoj Gori”, čiji je izdavač Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
Studija se sastoji iz tri dijela: I RAZUMIJEVANJE KONCEPTA (u kome su predstavljene osnovne informacije o projeklu i suštini koncepta), II SOCIJALNA PREDUZEĆA U SVIJETU (u kome je predstavljen koncept na nivou EU i globalno, sa posebnim osvrtom na oblike organizovanja organizacija socijalne ekonomije, potencijalne izvore finansiranja i uspješnu upravljačku strukturu socijalnih preduzeća. Na kraju ovog dijela predstavljen je koncept socijalne ekonomije na primjerima Bugarske, Italije i Slovenije) i III SOCIJALNA EKONOMIJA U CRNOJ GORI (u kome je dat osvrt na institucionalni okvir za razvoj socijalne ekonomije, potencijalne mehanizme, analizu postojećeg stanja i ključne preporuke za razvoj sektora).
Studija pokazuje da su ciljevi socijalne ekonomije u potpunosti inkorporirani u svim strateškim dokumentima Crne Gore, i da se radi o konceptu koji je razvijen u većini zemalja EU, sa ciljem da se prevaziđu oni strukturni problemi u ekonomiji koje ni tržište, ni država, nisu u stanju sami da riješe. U njoj je dat prikaz stanja socijalne ekonomije u Crnoj Gori, sa preporukama za razvoj ovog koncepta, kao i odgovori na ključna pitanja koja su se javljala kada je u pitanju razvoj društvenog preduzetništva kod nas, poput tipova organizacija socijalne ekonomije, modela finansiranja i uspješne upravljačke strukture socijalnih preduzeća.
– Razvoj socijalne ekonomije može se direktno odraziti na povećanje zaposlenosti, veću inkluziju marginalizovanih grupa, veći dohodak po glavi stanovnika i rješavanje različitih društvenih problema koje postojeći sistem ne može riješiti. U konceptu društvenog preduzetništa treba se prepoznati model koji će ponuditi nove načine adresiranja i rješavanja ovih problema, navodi autor studije.
Kako se navodi u studiji, za razvoj koncepta društvenog preduzetništva nisu potrebna velika budžetska izdvajanja, iz razloga što već postoje različiti mehanizmi podrške, već razvoj institucionalnog okvira i usaglašavanje podsticajnih mjera koje Vlada već sprovodi u dijelu zapošljavanja, razvoja malih i srednjih preduzeća, ruralnog razvoja, integracije osoba sa invaliditetom i sl.
– Zalaganje za razvoj socijalne ekonomije znači posvećenost potpunom korišćenju raspoloživih resursa, većoj zaposlenosti, smanjenju socijalne isključenosti i siromaštva, pravdi, humanosti i harmoničnom društvu, dodaje autor.