Crna Gora i NATO proslavili su prvu godišnjicu svoje “veze” u – vazduhu.
Na nebu iznad Podgorice, grčki i italijanski borbeni avioni NATO-a pokazali su kako bi prizemljili neprijateljski avion – u ovom slučaju, tu ulogu je odigrala letjelica Vlade Crne Gore, u kojoj se vozio ministar odbrane Predrag Bošković.
Demonstracija je to misije koja nosi naziv “Er Polising”, a podrazumijeva da će nebo Crne Gore nadgledati avioni grčkog i italijanskog vazduhoplovstva.
“Riječ je o misiji koja ne podrazumijeva ni stacioniranje vazduhoplova ni izgradnju objekata i baza u Crnoj Gori“, kaže Bošković za BBC i dodaje da crnogorski budžet neće imati dodatnih troškova, a da je ovakav model već primijenjen u Albaniji.
Bila je to i rijetka prilika da se i sami građani Crne Gore uvjere u praktičnu primjenu članstva njihove zemlje u Alijansi.
“Crna Gora je članstvo u Sjevernoatlantskom savezu postavila kao jedan od dva spoljnopolitička cilja i prioriteta nakon obnove državnosti. Drugi je članstvo u EU“, kaže ministar Bošković.
Sumirajući rezultate prve godine članstva, Bošković kaže da su Vojska i odbrambeni sistem Crne Gore dobili nastavak modernizacije, a država dodatnu potvrdu stabilnosti, zbog čega bi i ekonomija mogla da osjeti boljitak.
“Izvoznik stabilnosti” ili povod za nestabilnost
U svojoj analizi prve godine crnogorskog članstva, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je 29. članicu Alijanse “izvoznikom stabilnosti na Balkanu”.
Stabilnost nije bila ključna riječ kada je Crna Gora u februaru 2018. godine donijela odluku da pošalje svoja dva vojnika u misiju KFOR-a na Kosovu – jednog štabnog oficira u Prištinu, a drugog u komandu u Skoplje.
“Zaista bih zamolio da se uzdrže od toga, da ne rade takve poteze, a da ne pitaju Republiku Srbiju, jer ako to budu uradili, sigurno neće pomoći ni dijalogu Beograda i Prištine, ni stabilizaciji na našem prostoru, a sigurno neće pomoći poboljšavanju odnosa sa državom Srbijom”, oštro je iz Beograda tada poručio srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin.
Ova najveća iskra tokom prve godine članstva Crne Gore u NATO-u nije zapalila veći regionalni plamen, ali je pokazala koliko stvari mogu biti komplikovane.
“Priča oko KFOR-a protumačena je u jednom dijelu javnosti kao kontroverzna. Potpuno nepotrebno. Namkerom da dva štabna oficira pošalje u misiju KFOR, Crna Gora samo pokazuje da je u punoj mjeri posvećena regionalnoj stabilnosti i miru”, kaže ministar Bošković.
U Podgorici ponavljaju da su privrženi politici “otvorenih vrata” Alijanse i podržavaju one koji bi iz regiona pošli njihovim stopama.
Bosna i Hercegovina podijeljena je i po ovom pitanju, dok Makedonija očekuje konačno rješenje pitanja imena pa da se usmjeri na nastavak evroatlantskih integracija.
Uloga “stranih centara moći“
Oštro saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova kojim je Moskva upozorila Podgoricu zbog “neprijateljskog smjera” i osudila “antirusku histeriju” obilježilo je prve dane članstva Crne Gore u NATO-u.
Na planu konkretnog i vidljivog, od tog saopštenja se nije daleko odmaklo – Crna Gora uvela je sankcije Rusiji još ljeta 2014. godine, na šta je Moskva odgovorila nekoliko mjeseci kasnije i taj “status kvo” i dalje je aktuelan.
Ostala je i linija podjele unutar crnogorskog društva o članstvu u Alijansi, koje i dalje živi kao zgodna tema svake predizborne kampanje, ali i dodatnog jačanja etničkih podela.
“Naša država je heterogeno društvo, tako da ne očekujemo potpuni javni i politički konsenzus ni po državno-strateškim pitanjima. Valja naglasiti da su političke snage koje se u Crnoj Gori protive članstvu u NATO-u značajno finansijski i medijski potpomognute iz nekih stranih centara moći. Ali, ne možemo sporiti ničije pravo na drugačije mišljenje“, zaključuje Bošković i dodaje da je najvažnije da je očuvana unutrašnja stabilnost.
NATO je svojom “simboličnom pobjedom” na Balkanu zadovoljan, bez obzira što dvije hiljade crnogorskih vojnika ne donosi veliko uvećanje snaga Alijanse.
Ulaskom Crne Gore u NATO, i posljednji dio evropske mediteranske obale postao je dio prostora koji kontroliše ova Alijansa.
Novine u Vojsci Crne Gore
-Mornarica: formiran Nacionalni pomorski operativni centar zadužen za nadgledanje situacije na moru
-Vazduhoplovstvo: pokrenut Vazduhoplovni operativni centar za razmjenu podataka sa saveznicima iz NATO-a
-Kopnene jedinice: nabavka opreme, komunikacionih sistema
“Čojstvo i junaštvo” u 21. veku
Crnogorska vojska ima oko dve hiljade aktivnih pripadnika, a na čelu je vrhovni komandant – predsednik Milo Đukanović/AFP
Još u junu 2000. godine, Milo Đukanović, tadašnji predsJednik Crne Gore kao dijela Savezne Republike Jugoslavije, a danas predsjednik nezavisne države, uputio je izvinjenje građanima Hrvatske, a posebno Dubrovnika, “za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA”.
“Za nas u Ministarstvu bilo je najteže i najznačajnije povratiti ugled vojnog poziva, koji je bio značajno srozan tokom rata u bivšoj Jugoslaviji”, kaže aktuelni crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković.
Ministarstvo odbrane Crne Gore zbog toga je pokrenulo čitav niz kampanja kojima želi da se približi, prije svih, mladima.
Posebnu pažnju, kako pohvala tako i satirične kritike u čitavom regionu, privukla je akcija pravljenja stikera za aplikaciju za komuniciranje Vajber, gdje se crnogorski vojnik pojavljuje kao glavni akter.
“Stikeri su prevazišli sva naša očekivanja. Za tri mjeseca, preuzeti su više od 51 hiljadu puta”, zadovoljan je Bošković.
Jednom regionalnom trendu, Crna Gora će se priključiti naredne godine.
U Ministarstvu kažu da je to vrijeme za početak primjene koncepta dobrovoljnog služenja vojnog roka i tvrde da su mladi Crnogorci izuzetno zainteresovani da na ovaj način – bar djelimično postanu dio NATO-a.
Izvor: BBC News na srpskom