Rezultati poslovanja privrednih društava u većinskom vlasništvu družave, prema podacima za 2022.godinu, poprimili su zabrinjavajuće razmjere. Dva najveća sektora u kojima posluju državna preduzeća, saobraćaj i energetika, su prema najnovijem istraživanju Centra za ekonomske i evropske studije (CEES), povećali rizike svog poslovanja.
“I dok sektor saobraćaja karakteriše dugogodišnji trend ostvarivanja negativnog poslovnog rezultata, sektor energetike je u 2022. drastično smanjio profitabilnost, likvidnost, ali i solventnost poslovanja u odnosu na prethodne godine”, rezultati su istraživanja.
Tome je, kako se navodi, posebno doprinijelo pogoršanje profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti Elektroprivrede a.d. Nikšić u 2022, kao najvećeg državnog preduzeća.
“Štaviše, konsolidovani finansijski izvještaj EPCG, pokazuje da je Elektroprivreda a.d. Nikšić sa privrednim društvima čiji je većinski vlasnik u prošloj godini ostvarila gubitak od devet miliona eura. Tome su posebno doprinijeli ogromni gubici CEDIS-a i EPCG-Solar-Gardnje d.o.o kao društava u većinskom vlasništvu EPCG. Pored toga, značajno smanjenje koeficijenta likvidnosti EPCG ukazuje da ovo društvo (i sa njim povezana pravna lica) ima sve više kratkoročnih obaveza koje dospijevaju za isplatu, a sve manje kratkoročnih sredstava koja dospijevaju na naplatu”, kazali su iz CEES-a.
Uzorci ovakvog stanja, ističu, prvenstveno se ogledaju u slabostima korporativnog upravljanja, prvenstveno nedovoljnoj transparentnosti, direktnom miješanja vlasnika u odluke menadžmenta pojedinih društava, nepostojanju revizroskih odbora u svim društvima i sl.
“Značajno su povećani troškovi poslovanja u sektoru energetike, a jedan od ključnih faktora je povećanje troškova zarada usljed ogromnog rasta zaposlenosti. Broj zaposlenih u privrednim društvima u energetici (prvenstveno EPCG, CEDIS, Rudnik uglja i EPCG Solar-Gradnja) je povećan za blizu 1000 lica u 2022.godini, što je skoro 1/4 više u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, kretanje cijena električne energije na tržištu, kao i otežana naplata potraživanja su nepovoljno uticali na prihode energetskih kompanija”, dodaje se u izvještaju.
Takođe, pogoršanje finansijskih rezultata u sektoru energetike, zajedno sa već negativnim rezultatima poslovanja u sektoru saobraćaja, kao drugom najvećem sektoru, neminovno će povećavati pritisak na budžet i državu kao vlasnika.
“Ukoliko država hitno ne donese strategiju sa mjerama za reforme privrednih društava u svom većinskom vlasništvu i ne reformiše nadzor nad njihovim radom, za očekivati je da će pritisak na budžet da se izmiruju obaveze ovih društava biti sve veći. To već potvrđuju pojedina plaćanja iz budžeta u 2022.godini, kao i činjenica povećanog broja planiranih garancija države u budžetu za 2023.godinu za privredna društva u vlasništvu države, a krajnji ceh svega će platiti građani kao poreski obveznici”, zaključuje se u izvještaju CEES-a.