Subota, 18 Maja, 2024
Rubrika:

Usvojene Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2023-2026. godine

Na rashodnoj strani, pored racionalizacije neproduktivne potrošnje, fokus je potrebno usmjeriti ka reformi sistema socijalne zaštite, odnosno finansiranja zdravstvenog sistema, socijalnih davanja i penzijskog sistema, ali i reformu javne uprave

Vlada je, na prijedlog Ministarstva finansija usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2023-2026. godine, dokument koji sažima srednjoročne strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike, osnovne makroekonomske i fiskalne pokazatelje, kao i projekcije i limite potrošnje, a predstavlja i osnov za pripremu budžeta za narednu, 2024. fiskalnu godinu.

“Prema preliminarnim makroekonomskim projekcijama, realni rast ekonomije u 2023. godini biće na nivou od 3,4 odsto, dok se u naredne tri godine očekuje prosječna stopa ekonomskog rasta od oko 3 odsto, odnosno 3,2 odsto u 2024, 2,8 odsto u 2025. i 3 odstou 2026. godini”, saopšteno je iz Ministarstva fiansija.

U posmatranom periodu, kako se navodi, projektuje se i kontinuirano smanjenje deficita javnih finansija sa planiranih 7,2 odsto u 2023 na 3.4 V BDP-a u 2026. godni, ulaganje u infrastrukturne projekate u vrijednosti od cca 1,6 milijarde eura, ali i obezbijeđivanje stabilnog padajućeg trenda javnog duga sa planiranih 68,5 odsto BDP-a u 2023. godini na 61.3 odsto BDP-a u 2026. godini.

“Imajući u vidu rastuće pritiske na javne finansije, koji se primarno odnose na otplatu duga u iznosu od 1,1 milijardu eura po izdatim obveznicama u 2019. i 2020. godini, sprovođenje dodatnih mjera fiskalne konsolidacije i stvaranje značajne fiskalne rezerve biće imperativ u narednom periodu. U tom kontekstu, potencijal na prihodnoj strani budžeta prepoznat je u širenju poreskog obuhvata, suzbijanju sive ekonomije, uređenju oblasti igara na sreću, ali i efikasnijem uređenju turističke industrije”, piše u saopštenju.

Na rashodnoj strani, pored racionalizacije neproduktivne potrošnje, fokus je potrebno usmjeriti ka reformi sistema socijalne zaštite, odnosno finansiranja zdravstvenog sistema, socijalnih davanja i penzijskog sistema, ali i reformu javne uprave.

“Jačanjem fisklane discipline u ovoj godini ostvarili smo značajne pomake na planu naplate prihoda ali i kroz druge aktivnosti postavili osnove za ubrzaniji privredni rast i uravnotežene javne finansije, kako bi, u budućem periodu, postigli veću ekonomsku otpornost i održivost”, zaključuje se u saopštenju.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve