Ovogodišnja ljetnja turistička sezona na sjeveroistoku Crne Gore i planinskim turističkim destinacijama u ovom dijelu drževe, ako bi se nastavili dosadašnji trendovi, mogla bi biti rekordna po broju stranih turista. To je ocjena turističkih poslenika iz nekoliko gradova u ovom regionu – Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Petnjice i Rožaja.
Direktor TO Berane Ivan Radević ističe da su svi turistički kapaciteti na planinama već dobrim dijelom puni stranaca, posebno Poljaka, Francuza, Njemaca, Bugara i Izraelaca.
“To su ljudi koje ćete rijetko vidjeti u gradu. Njih to ne zanima, oni nisu ovdje zbog betona, već zbog takozvanog aktivnog odmora i netaknute prirode. Zato su i puni kapaciteti eko katuna i svih seoskih domaćinstava registrovanih za bavljenje turizmom na području beranske opštine. Mislim da je tako i u regionu”, kaže Radević za Portal RTCG.
Po njegovim riječima, priliv turista prati i ponuda, pa je tako u naglom porastu broj turističkih seoskih domaćinstava, ekoloških katuna i ekoloških planinskih ugostiteljskih objekata.
“Mi smo im kao turistička organizacija maksimalno na usluzi organizovanjem raznih manifestacija”, dodaje Radević.
Zadovoljna početkom i dosadašnjim tokom ljetnje sezone je i njegova koleginica na čelu Turističke organizacije Plav, Samira Canović. Ona ističe da Plav sa svojom atraktivnom okolinom privlači sve više stranih turista.
“Nismo očekivali takvu posjećenost. Valjda su ljudi poslije dvije godine koje je obilježila korona i zatvorenost željni netaknute prirode i planinskog vazduha. Po prvi put ove godine uočljivo je mijenjanje strukture gostiju, i vidljivo je da to više nijesu samo planinari. Sve je atraktivniji takozvani ribolovački turizam, na svakom koraku su bajkeristi. Sve u svemu, svuda je vidljivo prisustvo turista”, kaže Canović za naš portal.
Ona objašnjava da među strancima preovlađuju Holanđani, Englezi, Francuzi.
“Mi imamo tu planinarsku stazu koja je atratkivna, a to su Vrhovi Balkana. Ona obuhvata tri države, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, i duga je 192 kilometra. Dosta je njih koji posjećuju Hridsko jezero, tako da su turistička domaćinstva i eko naselja na putu do tog jezera puna“, priča Canović.
Kada se radi o domaćim turistima, ona kaže da se nagli porast u Plavu dogodio poslije otvaranja graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka i zvaničnog otvaranja puta kroz Albaniju, krajem ljeta prošle godine, koji je ovu opštinu približio Podgorici na svega sedamdeset kilometara.
“Već prošle godine su se osjetili rezultati i benefiti tog puta, a ove godine prisustvo automobila iz Podgorice i južnih, primorskih gradova uočljivo svakog dana, a posebno vikendom. Mnogo je više domaćih turista iz južnih i centralnih djelova Crne Gore koji žele da upoznaju ovaj kraj i sve ljepote Plavskog jezera i Nacionalnog parka Prokletije“, kaže Canović.
Njen kolega iz Gusinja Irfan Radončić ističe da ih je, zbog nepovoljnih globalnih geopolitičkih prilika, prije svega rata u Ukrajini, iznenadio ovako dobar početak sezone.
“Mislim da smo sada uhvatili korak i da možemo reći da će ova sezona, ako se ovakvi trendovi nastave, prevazići, onu iz 2019. godine. Ovdje je najviše turista iz zapadne Evrope i Izraela“, cijeni Radončić.
I direktor TO Gusinje ističe da su domaći turisti od kada je otvoren put od Podgorice do Gusinja, kroz Albaniju, svakodnevno prisutni u tom kraju Crne Gore.
Zadovoljstvo dosadašnjim tokom turističke sezone ne krije ni direktor Turističke organizacije Andrijevica Branko Đukić, koji ukazuje na problem neprijavljivanja i neevidentiranja turista.
“To je generalno problem u svim gradovima na sjeveru. Mi zbog toga ne možemo imati preciznu sliku, ali po onome što možemo vidjeti na Komovima i drugim turističkim lokacijama, sezona je više nego dobra. Zbog neprijavljivanja i neplaćanja turističke takse neće turističke organizacije imati finasnijsku korist, ali ako je dobro lokalnom stanovništvu i ugostiteljskim radnicima, i mi kao turistički poslenici bićemo zadovoljni“, kaže Đukić.
On apeluje da država hitno uradi nešto po pitanju sanacije regionalnog puta prema Mateševu i Kolašinu, preko Trešnjevika. Đukić očekuje veći i značajniji broj gostiju u avgustu, za kada su planirane neke međunarodne manifestacije, kao što je paraglajding miting.
“Očekujemo da ta manifestacija, koja će trajati četiri dana, okupi veliki broj paraglajderista. Za razliku od nekih drugih poznatih turističkih mjesta, mi imamo veliki broj uzletišta, kako se to obično kaže, za svaki vjetar. Potrebna nam je veća pomoć resornog ministarstva, pa da sezonu iznesemo do kraja dobro, kako je i počela”, ističe Đukić.
I u lokalnim turističkim organizacijam u Petnjici i Rožajama optimistični su po pitanju uspjeha ljetnje turističke sezone. U tom opštinama je evidentno manji broj takozvanih turističkih domaćinstava, što je, inače, već postao trend u drugim opštinama sjeveroistoka države. Prisustvo turista i u ovim gradovima, kako kažu turistički radnici, vidljivo je “golim okom“.
Ove godine se pokazuje da sjever defeinitivno nije samo asocijacija za zimu i skijanje, već, ništa manje, i za ljetnji turizam, planinarenje, posjete prirodnim ljepotama i atraktivnim vrhovima planina, jezerima i planinskim rijekama, kojih ovaj dio Crne Gore ima u izobilju.
U regionu planina Prokletija kod Plava i Gusinja, preko Zeletina i Komova kod Andrijevice, Bjelasice, Jelovice i Cmiljevice oko Berana, Hajle nad Rožajama, i mnogih drugih manje poznatih na sjeveroistoku države, stranih turista ima na svakom koraku.
Sagovornici Portala RTCG smatraju da i država treba da prepozna ovaj region kao veliki i značajan turistički resurs, i da se, u skladu sa strateškim opredjeljenjima za razvoj sjevera Crne Gore, više okrene tom dijelu države.