Izvor: Nova.rs
Sve je išlo tako dobro. Uspješni programi vakcinacije pokretali su oporavak globalne ekonomije nakon pandemije, berze su se vratile na rekordno visok nivo, a cijene su porasle tek toliko da su strahovi od deflacije otišli u prošlost, prenosi Gardijan.
Ali nedostatak snabdijevanja koji je u početku stavio znak pitanje o dostupnosti luksuznih automobila ili o tome da li će ispod božićih jelki biti dovoljno Plej stejšna, umjesto toga prerasta u potpunu krizu sa nedostatkom energije, radne snage i transporta od Liverpula do Los Anđelesa.
Svi problemi su na ovaj ili onaj način zapetljani u porastu post-pandemijske potražnje potrošača ali uzevši zajedno, dolazi do onoga što bi jedan od vodećih ekonomista nazvao „stagflacionim vjetrom“, koji bi mogao da obori globalnu ekonomiju.
Mohamed El-Erian savjetnik osiguravajućeg Alianza i predsjednik Kraljičinog koledža u Kembridžu, kaže da je prošlonedjeljni iznenadni pad fabričke proizvodnje u Kini bilo jasno upozorenje da bi svjetska ekonomija mogla da padne dok cijene i dalje brzo rastu.
„Problemi u lancu snabdijevanja mnogo su uporniji nego što je većina kreatora politike očekivala, iako su kompanije manje iznenađene“, rekao je on.
„Vlade moraju brzo da razmisle jer se tri elementa – strane ponude, transpot, radna snaga – spajaju kako bi oduvali stagflacioni vjetar kroz globalnu ekonomiju“.
Nestašica energije pruža najveću ilustraciju problema sa sve većim brojem benzinskih pumpi u Velikoj Britaniji koji ostaju bez goriva, a gradovi u sjevernoj Kini moraju racionalizovati snagu i primorati fabrike najveće nacije za proizvodnju u svijetu, da se zatvore baš prije Božića, kada potražnja dostiže vrhunac na Zapadu, prenosi Gardijan.
Obje zemlje su zahvaćene nedostatkom rezervi usred sukoba u cijelom svijetu za prirodni gas i naftu, čija se cijena skoro udvostručila za 12 mjeseci na skoro 80 dolara po barelu.
Zajedno sa tekućim ograničenjima vezanim za koronavirus u nekim velikim proizvodnim zemljama, poput Vijetnama i dobro dokumentovanim nedostatkom komponenti, poput računarskih čipova, fabrike jednostavno ne proizvode dovoljno.
Britanska proizvodnja automobila pala je na 27 odsto na godišnjem nivou u avgustu, i dovela je do pada boj vozila koji izvoze u Australiju, SAD i Kinu. U četvrtak su proizvođači najavili nova privremena zatvaranja u Njemačkoj zbog problema sa čipovima.
U Japanu je indeks zaliha gotovih proizvoda pao na nivoe koji se nisu vidjeli nakon zamljotresa 2011. godine i cunamija.
Ali čak i kada bi mogli da dohvate više izvora energije i materijala, fabrike bi mogle da proizvode više robe, a slanje stvari bi i dalje koštalo više. U nekim prometnim rutama poput Kine do najveće evropske luke Roterdam, troškovi isporuke kontejnera porasli su šest puta u prošloj godini.
Problemi ne prestaju kada roba stigne u luku sa nedostatakom radne snage što predstavlja konačni problem u sve mukotrpnijem putovanju proizvoda do njihovog konačnog odredišta.
Nedostatak vozača kamiona u mnogim djelovima Evrope, dijelom zbog sporova oko uslova, a dijelom zbog stalnih ograničenja zbog koronavirusa, uzrokuje kašnjenja.
Flavio Romero Makau, stručnjak za lanac snabdijevanja na Univerzitetu Edit Kovan u Zapadnoj Austaliji, kaže da je ogromna povećana potražnja nakon pandemije napregla je delikatno uravnotežen svjetski ekonomski sistem.
„Potrošači su ludi da kupuju stvari jer je set preplavljen dolarima od vladinih podsticaja, većom uštedom i povećanom potražnjom“, rekao je on.
„Veća tražnja i ograničenja ponuda jednaki su inflaciji: nema izlaza iz toga. Složio si sve ove stvari i to je savršena oluja“, dodao je.
Iako se povaćavaju upozoranja o prijetnji stagflacije sve više ekonomsta vjeruje da bi centralne banke morale brže da povećaju kamante stope ako inflacija zavlada u razvijenom svijetu.
Banka Engleske je označila da bi kamatne stope mogle porasti iduće godine, a američke Federalne rezerve napokon su signalizirale kraj svog masovnog plana stimulacije pandemije koji bi mogao povećati troškove zaduživanja 2022. godine.
Nil Šeing, glavni ekonomsta Kapital Ekonomiksa, rekao je da su Velika Britanija i SAD u najvećem riziku od pregrijajavanja do inflacije, što je dovelo do akcije centralne banke.
Promjena paradigme u monetarnoj politici nakon godina jeftinog kredita mogla bi biti praćena ponovnim uravnoteženjem globalne ekonomije jer zemlje nastoje da skrate lance snabdijevanja i postanu samodovoljnije kroz politike koja promoviše nezavisnost o uvozu.
Romero Makau vjeruje da bi mnoge kompanije mogle iskoristiti priliku da presele proizvodnju iz Kine, u kojoj se suši ponuda jeftine radne snage koja je pokrenula njeno ekonomsko čudo, u zemlje poput Vijetnama i Meksika.