Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori godišnje prihoduje oko 450 miliona eura od čega se polovina ostvaruje plasmanom preko turizma. Riječ je o vrijednosti koja je veća od zabilježene u građevinarstvu, što ukazuje na izuzetnu važnost ove strateške grane crnogorske ekonomije, čijem je razvoju potrebna značajna državna podrška.
Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore tokom koje su razmotrene informacije o privrednim kretanjima u agraru, realizaciji javnih poziva kroz IPARD, te podrška implementaciji nacionalnog Programa smanjenja soli u prehrambenim proizvodima. Članovima Odbora predstavljen je i projekat BLUEfasma.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – državni sekretar Budimir Mugoša i načelnica Direkcije za plaćanje Danka Božović, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Zorica Đorđević, te samostalni savjetnici u Sektoru za projekte PKCG Sandra Perić i Stefan Jovanović.
Sekretarka Odbora Lidija Rmuš istakla je da je poslovanje privrednika koji se bave proizvodnjom hrane u ovoj godini značajno otežano prije svega zbog povećanja cijena inputa, usljed pandemije i rata u Ukrajini.
Ona je podsjetila na Vladine mjere u cilju sniženja cijena osnovnih životnih namirnica – kao što su smanjenje akciza na gorivo za 50 odsto, uvođenje nulte stope PDV za brašno, ulje i hljeb.
“Međutim, zbog stalnog rasta cijena potrebno je i drugim mjerama, stvoriti bolji poslovni ambijent. Zbog povećanja cijena svih proizvodnih inputa do stabilizacije tržišta, trebalo bi sagledati mogućnost uvođenja dodatnih subvencija farmerima i mljekarama za otkup mlijeka, stočnu hranu i vještačko đubrivo”, kazala je Rmuš.
Prema njenim riječima, u cilju obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja neophodno je ponovo uspostaviti sistem robnih rezervi žitarica, ulja, šećera kao i energenata.
Sekretarka je saopštila da je uvoz hrane za pet meseci iznosio oko 270 miliona i to je 33,8 odsto više u odnosu na uporedni period iz 2021. godine, dok je izvoz iznosio 16,5 miliona eura i manji je za deset odsto tako da se deficit stalno povećava. Ovi podaci ukazuju na neophodnost značajnijeg uključivanja države u rješavanje pitanja visokog deficita u hrani, a nameće se i kao neophodnost aktivnijeg uključivanja svih aktera u društvu u cilju podrške proizvođačima kroz bolju promociju domaćih proizvoda, njihovo bolje pozicioniranje u trgovačkim lancima i značajno veća ulaganja u razvoj domaćih kapaciteta za proizvodnju hrane
“Izdvajanje iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede od 1,5-1,7 odsto kao što je bilo do sada, nedopustivo je malo i sigurno je imalo uticaj na ovako visoki deficit u hrani, pored rasta cijena koji je dijelom takođe uticao na ostvarenu vrijednost uvoza”, navela je Rmuš.
Državni sekretar Budimir Mugoša ističe da se svaka ozbiljna država ozbiljno posvetila rješavanju problema obezbjeđivanja dovoljnih količina hrane za svoje stanovnike. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se mora iznaći model kako bi se formirale zalihe, o čemu će biti razgovarano i sa privrednicima.
“U Spužu država raspolaže sa kapacitetima za smještaj preko 30.000 tona žita što su rezerve dovoljne za tri mjeseca”, kazao je Mugoša.
On takođe ocjenjuje neprihvatljivim da su izdvajanja iz nacionalnog budžeta za poljoprivredu veoma mala i naveo je primjer da je u Srbiji Zakonom definisano da izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta iznose 5 odsto.
Kao jedan od najvećih problema ističe i problem naplate potraživanja proizvođača hrane i smatra da se država more aktivnije uključiti u traženju rješenja ovog pitanja.Takođe, poručio je proizvođačima da moraju da se udružuju jer će samo na taj način uspjeti da ostvare bolje rezultate, povećaju proizvodnju i stvore bolje uslove poslovanja kroz dogovor sa donosiocima odluka na državnom nivou.
Poručio je poljoprivrednim proizvođačima da moraju da iskoriste raspoloživa bespovratna sredstva za osiguranje proizvodnje, navodeći da je za ove namjene opredijeljeno 300.000 eura a iskorišćeno je svega 13.000 eura.
Privrednici su tokom diskusije ukazali na veoma izražen problem nedostatka radne snage u ovom sektoru i smatraju da je potrebno olakšati procedure za dobijanje radnih dozvola za strance.
“Svuda je problem motivisati ljude da se bave poljoprivredom. Moramo uraditi sve kako bismo zadržali ljude na selu i očuvali ga”, rekao je Mugoša.
Članovi Odbora ukazali su na neophodnost planske proizvodnje u ovom sektoru.
“Našem sektoru su neophodni organizacija otkupa i smjernice poljoprivrednicima šta treba da proizvode. Bez planske proizvodnje za poznatog kupca uvijek će biti problema. Ako se planski radi sve bude jeftinije i do 30 odst”, ocijenio je ispred firme Zrnožit, Branko Pejović.
Naveo je primjer Albanije i način organizacije otkupa poljoprivrednih proizvoda što je imalo veoma pozitivan uticaj na rast poljoprivredne proizvodnje u ovoj državi.
Ističe takođe potrebu da se uradi popis obradivog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koja bi se potom ustupila proizvođačima (deficitarnih) žitarica i stočne hrane.
Predstavnik Grupacije industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda Damir Papić, kazao je da industrijskim pekarama, koje obezjeđuju oko 80 odsto tržišta osnovnom vrstom hljeba treba olakšati pristup povoljnim kreditnim aranžmanima, odnosno obezbijediti mogućnost korišćenja grant sredstava IPARD-a ili MIDS-a kako bi se modernizovala i bila konkurentnija.
“Pekarska industrija naročito je pokazala društvenu odgovornost u otežanim uslovima poslovanja u prethodnom dvogodišnjem periodu, čak i u uslovima ograničavanja cijen”, kazao je Pepić.
Smatra da robne rezerve mogu biti i kod pekara i kod poljoprivrednih proizvođača. Predlaže da se obezbijedi nulta stopa za proizvode (hranu) koji se doniraju. Ukazao je na problem bespotrebnog bacanja neprodate hrane i velikog povrata hljeba koji se ne proda u trgovinama. Predlaže model ograničavanja povrata po modelu i preporukama EU, sto bi rezultiralo doborobiti proizvodjača, trgovaca i kranjeg potrošača.
Predstavnica Plantaža 13. jul Milena Mugoša ukazala je na višemilionsku štetu koju je prouzrokovao nedavni grad, te izrazila uvjerenje da će država kao većinski vlasnik ali i svi ostali subjekti doprinijeti očuvanju poslovanja ove značajne kompanije.
“I pored finansijskih problema u kojima se nalaze, uz veliki trud radnika Plantaže, i ove godine očekujemo izuzetno dobar rod breskvi, stonog i vinskog grožđa”, kazala je Mugoša, podsjećajući da je desetominutni grad uništio značajan dio proizvodnje.
Privrednici su ukazali na neophodnost uspostavljanja adekvatne protivgradne zaštite, koja se mora obezbijediti zbog sve češćih padavina u vidu grada koje nastaju kao rezultat klimatskih promjena.Takođe, predložila je da se u pregovorima sa Evropskom komisijom pokuša naći način da sredstva grantova mogu koristiti i preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države, naročito ako imamo u vidu da se odobrena sredstva kroz Ipard 2 neće iskoristiti.
Načelnica Direkcije za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Danka Božović, predstavila je Informaciju o realizaciji javnih poziva kroz IPARD programe.
Ona je kazala da oko 22 miliona eura grantova iz IPARD sredstava treba iskoristiti u toku ove i iduće godine, ali da veliki problem u već potpisanim ugovorima predstavlja skok cijena, te da intenzivno rade na pregovorima sa Evropskom komisijom na njegovim izmjenama u vidu posebnog dodatka, kako bi se u određenoj mjeri smanjili gubici korisnika programa zbog povećanih troškova.Takođe, navela je da su pokrenute aktivnosti da pravo na povrat PDVa na sredstva koja su utrošili za investiciju kroz IPARD dobiju i fizička lica.
“Do kraja juna isplaćeno je 12,5 miliona eura bespovratne podrške, a preostalo je još 39 miliona, što je zaista mali procenat iskorišćenos”, istakla je Božović, dodajući da za aplikante veliki problem predstavlja obezbjeđivanje finansijskih sredstava.
Prema njenim riječima, sljedeća godina je ključna za povlačenje što više sredstava namijenjenih bespovratnoj podršci, što će doprijeniti kvalitetnom pripremanju za IPARD 3, koji je vrijedan 63 miliona eura.
Državni sekretar je potencirao potrebu formiranja posebnog garantnog fonda, jer će se na taj način olakšati investiranje poljoprivrednih proizvođača, a što će uticati na bolje povlačenje sredstava Iparda.
Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore Zorica Đorđević upoznala je privrednike sa implementacijom nacionalnog Programa smanjenja soli, sa fokusom na postavljanje i dostizanje ciljeva njenog sadržaja u određenim prehrambenim proizvodima. Glavni ciljevi Programa su, između ostalog, unapređenje svijesti i znanja stanovništva i stručne javnosti o značaju smanjenja prekomjernog unosa soli hranom, te smanjenje njenog sadržaja u prerađenoj hrani, u saradnji sa proizvođačima hrane i ugostiteljima.
“Ciljne vrijednosti sadržaja soli su pet grama dnevno za opštu populaciju uključujući djecu i trudnice . a sada se trenutno unosi 12 grama dnevno”, istakla je Đorđević.
Samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Privredne komore Sandra Perić prezentovala je projekat BLUEfasma čiji je cilj osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala cirkularna ekonomija i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi.
“Jačanje inovativnih kapaciteta MSP i pomorskih klastera i mreža sprovodiće se prenošenjem znanja, ocjenom nivoa cirkularnosti, te podržavanjem finansiranja”, zaključila je Perić.