Poremećaji na tržištu uzrokovali su poskupljenje gotovo svih građevinskih materijala, goriva, maziva i drugih resursa u lancu izvođenja građevinskih radova i usluga, a već danas se cijene repromaterijala ne mogu ni kontrolisati niti predvidjeti, te je neophodno što hitnije pronaći model smanjenja opterećenja koje pogađa građevinski sektor, zaključeno je na vanrednoj sjednici Odbora građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore.
Već danas je, kako kažu, očigledno da vremena za čekanja više nema i da državne institucije moraju reagovati u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić, a u radu su pored čalanova učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Pavle D. Radovanović, te predsjednik Inženjerske komore Nikola Luković sa saradnicima.
Ocijenjeno je da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja mora u što kraćem roku dostaviti smjernice Upravi javnih radova i Upravi za saobraćaj, i drugim naručiocima iz ove oblasti, kako bi izvođači iskoristili mogućnost izmjena iznosa ugovora zaključenih po tenderima u smislu zakonskog ovlašćenja iz Zakona o javnim nabavkama. Privrednici imaju informacije iz neposredne komunikacije da naručioci nijesu spremni da uđu u procedure izmjene ugovora bez pomenutih instrukcija.
“Potrebno je da Ministarstvo pokrene te procedure u najkraćem roku, jer će privrednici doći u situaciju da obustave radove zato što ne mogu dalje da ih finansiraju. Kad se radovi obustave, njihovo ponovno pokretanje je komplikovan i skup proces.
Samo od Nove godine, prema kalkulacijama koje su dobijene od privrednika, cijene goriva su se povećale oko 35%, asfalta 55%, betona 20%, pijeska 50%, armature 40%, polietilena 40%. S obzirom na to da su sve ove robe osnova za formiranje cijena u niskogradnji, a da je u procentualnom smislu učešće radne snage mnogo manje (a i ona je poskupila), da su zarade u niskogradnji male (od 10 do 30 %), ovakav skok cijena materijala je doveo do toga da su gubici po ugovorima potpisanim početkom ove godine za sada oko 20%, a u odnosu na cijene i ugovore od prošle godine gubici idu i do 50%”, navode u saopštenju.
Predstavnici Inženjerske komore ocijenili su da izmjena cijena do 20% predstavlja kratkoročno rješenje, te da sve zainteresovane strane treba zajednički da rade na iznalaženju dugoročnog rješenja, makar ono podrazumijevalo i izmjenu zakona Zakona o javnim nabavkama.
Mogućnost nastanka ovakvog problema, prema njihovim riječima, prepoznat je od ranije, te ističu da on ne bi u toj mjeri bio izražen da se primjenjivala tzv. klizna skala. Ona, iako dosta složena, bila je primjenljiva i omogućavala izvođačima radova da funkcionišu. Ocjenjuju i da prema resornom ministarstvu treba ići sa detaljnom analizom rasta cijena proizvoda osnovnih inputa za građevinski rad, strukturom radne snage, te mehanizacije i procenta učešća.
Sjednica je zaključena uz jednoglasno apostrofiranje hitnosti u postupanju državnih institu