U Pljevljima je održana sjednica skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje povodom stanja životne sredine uslovljenog zagađenjem vazduha u toj opštini.
Poslanica Demokrata Tamara Vujović je otvorila sastanak porukom da je odluka da se sjednica održi u Pljevljima logična. Izrazila je nezadovoljstvo što predstavnici aktuelne opštinske administracije nijesu na sastanku.
”Smatramo da je vrlo svrsishodno doći ovdje, u grad koji je proteklih dana bio u vrhu po zagađenosti u svijetu. Odsustvo predstavnika lokalne uprave je karika koja nedostaje i to njihovom voljom”, dodala je Vujović.
Navela je da je dobro što su građani sve svjesniji važnosti očuvanja životne i zdrave sredine.
”Zagađeni vazduh je cijena koju plaćamo zato što živimo komforno”, kazala je između ostalog Vujović.
Kao ljekar kaže da joj je poznat štetan uticaj čestica PM na ljudski organizam, kako na kratki, tako i na dugi rok.
Kenana Strujić Harbić iz BS-a koja i živi u Pljevljima navodi da je zagađenje u tom gradu ne od juče, ili od prije 10 i 20 godina već da traje 40 godina.
”Nažalost ne vidim ovdje ministra zdravlja, a mislim da je ovdje trebalo da danas zasijeda Vlada. Minismim d aje predstavnik IJZ-a trebao da kaže koliko ima pacijenata iz Pljevalja. Prema jednom podatku, od 10.000 pregleda u Brezoviku većina je iz Pljevalja. Uzroke zagađenja u Pljevljima znamo, ali posljedica nažalost nijesmo svjesni”, kazala je Strujić Harbić.
Tamara Vujović je govoreći o posljedicama navela da je prema podacima SZO-a za 2020. godinu, u Crnoj Gori bilo 800 preuranjenih smrti zbog aerozagađenja.
Poslanik DF-a Dejan Đurović je kao probleme koji utiču na zagađenje naveo između ostalog nedostak reciklaže za deponije, loše gazdovanje šumama.
”Ako je Crna Gora ekološka država, očekujete da imate i ministra ekologije”, rekao je Đurović. On je naveo da nije dobro rješenje da imamo ministre sa tri ili četiri oblasti koje pokrivaju.
Ministarka Ana Novaković Đurović je kazala da je najvažnije da se dobiju informacije i predlozi o daljim aktivnostima.
”Kratkoročne mjere odnose se na subvencije i nabavku aparata za prečišćavanje vazduha. Jasno je da tim mjerama problem zagađenja nećemo riješiti, niti u bitnoj mjeri suzbiti, ali su to prvi koraci,a dugoročne mjere je trebalo preduzeti prije deceniju ili dvije”, kazala je Novaković Đurović.
Smatra da je suština da se pronađe način da se sistemski rješava pitanje zagađenosti vazduha.
”Neke od tema su već uveliko u javnosti, jedna je toplifikacija, a da je bilo ažurnosti u nekom ranijem periodu, ta bi mjera bila već sprovedena. Idemo u poravcu proglašavanja toplifikacije javnim interesom”, kazala je ministarka.
Druga mjera je vezana za ugalj i obavezu da se pređe sa tog izvora na druge izvore energije.
”Vjerujem da će se u dogoročnim mjerama i to naći, možda i zabrana uglja, što bi značilo i da se nađe alternativa”, dodala je Novaković Đurović.
Lidija Šćepanović iz Agencije za zaštitu životne sredine je rekla da je kvalitet vazduha zadovoljavajući samo na jugu Crne Gore, a da je u centralnom i sjevernom dijelu države stanje loše, odnosno da ima mnogo više od 35 dana godišnje sa visokim koncentracijama PM čestica. Kao primjer se navodi da je 2012. godine u Pljevljima u više od 200 dana bilo prekoračenja PM čestica, a prošle godine je to bio slučaj u nešto preko 100 dana. Šćepanović navodi i da su individualna ložišta jedan od ključnih ako ne i glavni razlog zagađenja vazduha u Pljevljima.
Borko Bajić iz IJZ-a je govorio o posljedicama štetnih materija na zdravlje.
”Postoji sve više i više dokaza štetnih posljedica koncentracije PM-10, a te čestice doprinose umiranju od bolesti srca i karcinom pluća, što su prve po uzrocima smrtnosti. Prema procjenama zagađenje vazduha u Crnoj Gori ostavlja više posljedica po zdravlje od konzumacije alkohola”, rekao je Bajić.
On je naveo da bio u slučaju tri uzastopna dana sa većom koncentracijom PM čestica morali da savjetima stanovništvu i mjerama zaštite, reaguju i lokalne i državne vlasti kao i zdravstveni sistem.
On smatra da je potrebno utvrditi i koliko zagađenju doprinose termoelektrane u regionu koje su nedaleko od Crne Gore.