Za stvarnu primjenu održivog razvoja u ekonomiji, u Crnoj Gori je neophodna radikalna tranzicija svijesti, ocijenili su u CDT-ovom podkastu “Akcija” jedni od autora studije “Polazne osnove novog koncepta održivog privrednog razvoja Crne Gore” prof. dr Anđelko Lojpur i prof. dr Ana Lalević Filipović.
“Naučeni smo na jedan koncept linearne ekonomije, koji je po mom mišljenju izuzetno sebičan i počiva na principu uzmi neki resurs iz prirode, iskoristi u procesu proizvodnje i baci. Taj koncept linearne ekonomije uopšte ne vodi računa o oskudnosti prirodnih resursa i zaštiti životne sredine”, navela je Lalević Filipović.
Iako je u strateškim dokumentima Crne Gore prepoznat značaj održivog razvoja i cirkularne ekonomije, Lalević Filipović je ocijenila da je u praksi i dalje zastupljen koncept linearne ekonomije.
Na pitanje da li Crna Gora ima predispozicije za primjenu cirkularne ekonomije, Lalević Filipović je rekla da je preduslov reforma obrazovnog sistema u okviru kog bi se podsticali građani na usvajanje drugačijih praksi.
“Crna Gora definitivno ima predispozicije da ide u pravcu zelene tranzicije, pitanje je koliko mi želimo to da sprovedemo i koliko smo spremni da izvršimo radikalnu transformaciju svijesti. Prije svega, to podrazumijeva radikalnu reformu obrazovnog sistema, naročito kod mlađe populacije, koju ste u mogućnosti da oblikujete u pravcu shvatanja šta je suština koncepta održivog razvoja i cirkularne ekonomije”, kazala je Lalević Filipović.
Govoreći o tranziciji, Lojpur je kazao da je činjenica da je Crna Gora prošla kroz mučan period.
“To je imalo za posljedicu jednu odgođenu tranziciju, platili smo žestoku cijenu. Moramo otvoriti sve knjige, oči, pogledati te rane i pokušati zacijeliti, možda još uvijek nije kasno”, naveo je Lojpur.
Govoreći o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, Lalević Filipović je ocijenila da su postignuti pomaci, što se, kako navodi, ogleda u usaglašavanju strateških dokumenata države sa određenim direktivama, ali da su upitni suštinski rezultati.
“Jedan od krovnih dokumenata na globalnom nivou koji je poslužio kao osnova za izradu Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine jeste Agenda održivog razvoja 2030. Ona je veoma bitna, zbog toga što je u Nacionalnu strategiju održivog razvoja utkala sve te ciljeve koji su definisani Agendom. Svake godine se objavljuje poseban izvještaj u kom se prate dostignuća u pogledu ciljeva održivog razvoja. Fakat je da se svijet suočava sa globalnim izazovima i sve je to uticalo na to da se smanje kriterijumi za postizanje ciljeva održivog razvoja”, objasnila je Lalević Filipović.
Lalević Filipović je kazala da je afirmativno to što je Crna Gora prepoznala cirkularnu tranziciju kao potencijalno rješenje za pitanja zaštita životne sredine i oskudnosti prirodnih resursa. Ona je ujedno istakla da je promjena korporativne svijesti o održivom razvoju jedan od rezultata Agende održivog razvoja.
Lojpur je ocijenio da nas u EU doživljavaju kao siromašne rođake sa Balkana, da imamo određeni kompleks manje vrijednosti, ali da stvari treba posmatrati na način da se, kako je kazao “mi ne primamo u EU”, već da mi zaista i jesmo u Evropi.
Odgovarajući na pitanje gledalaca podkasta postoji li mogućnost da Crna Gora doživi bankrot, Lojpur je kazao da je bankrot jedan splet nesrećnih okolnosti, da pozicija Crne Gore nije sjajna, ali da je ona popravljiva.
“Stvarno moramo povesti računa, moramo ljudima reći istinu. U životu nisam pesimista, vjerujem u državu, ali moramo negdje povući liniju. Nema linarnog rasta, ne smijemo zatvarati vrata mladim ljudima…”, dodao je on.
Dao je odgovor i na pitanje da li je realno da prosječna plata u Crnoj Gori u naredne dvije godine bude hiljadu eura.
“Mi ništa ne proizvodimo. Moramo nešto proizvesti, zemlja je jaka onoliko koliko izvozi. Ajde da i ja kažem da se nadam, ali mislim da neće biti moguće, dolaze nam mučne godine i neka nam je Bog u pomoć, nešto ćemo morati radikalno da zarežemo”, poručio je Lojpur.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Saša Mujović poručio je da je neophodno da država kontrolisano pristupi proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, te da odredi dozvoljeni upliv u ukupnoj proizvodnji iz takvih izvora.
“Sa električnom energijom nema kompromisa. Ili je u datom momentu trošite i prodajete ili toga više nema. Država je ta koja koja mora biti restriktivna i rigorozna i znati koliki su njeni potencijali u smislu prijema proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u datom momentu. Gradimo obnovljive izvore električne energije, solarne, vjetroelektrane, ali poenta je imati stabilan, jak i snažan izvor električne energije, a to je ili termoelektrana, velika hidroelektrana ili, što je u svijetu ,nuklearna elektrana”, naveo je Mujović.
On je istakao da su snažni izvori električne energije budućnost države.
“Nema budućnosti bez snažnih izvora električne energije i ako hoćemo da budemo korektni sa ekološkog aspekta, onda se moramo fokusirati na hidroelektrane. Ako govorimo o Crnoj Gori, izgradnja hidroelektrane Kruševo, Komarnica, na Morači, mora biti državni prioritet”, kazao je Mujović.
Prof. dr Nikša Grgurević je, u podkastu Akcija, ukazao da socijalni kapital postaje važan činilac razvoja država.
“Mjereno indeksom humanog razvoja koji mjeri mogućnosti napretka u tri osnovne kategorije razvoja, a to su dugovječnost, obrazovanje i dohodak po glavi stanovnika. Zemlje se rangiraju od onih sa visokim stepenom razvoja do onih sa niskim stepenom ljudskog razvoja. Crna Gora već par godina zauzima visoku 49. poziciju od 191. države, a od država regiona, jedino su bolje rangirane Slovenija i Hrvatska”, rekao je Grgurević.
Uzimajući u obzir rezultate koje ostvaruju učenici na PISA testovima u Crnoj Gori posljednjih godina, Grgurević je ukazao da u narednim godinama postoji rizik od pada produktivnosti rada.
“Sve statitistike i parametri pokazuju da je važno raditi na reformi obrazovnog sistema i digitalizaciji, da bi se stvorila bolja konkurentnost ukupne ekonomije”, istakao je Grgurević.