Crna Gora je u ovu godinu ušla sa pozitivnim, značajnim privrednim zamajcem tako da ćemo u imati nastavak visokog rasta ekonomije. Vjerujem da ćemo imati stopu rasta Bruto društvenog proizvoda približno, ako ne i istovjetnu kao prošle godine, kaže u intervjuu Dnevnim novinama profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore prof. dr Božo Mihailović.
On napominje da mu zadovoljstvo što danas može da konstatuje da su se njegove prognoze za 2018. godinu pokazale apsolutno tačnim.
“Da podsjetim, davno sam saopštio da Crnoj Gori treba minimalna stopa privrednog rasta bruto društvenog proizvoda od pet odsto i ona je gotovo identično tome ostvarena u prošloj godini. Upravo je Zavod za statistiku saopštio da je preliminarna stopa rasta BDP-a u prošloj godini od 4,9 posto. Poređenja radi, u zemljama Evropske unije stopa rasta BDP-a 2,2 odsto. Dakle, više nego dva i po puta je BDP u Crnoj Gori u prošloj godini veći nego što je u zemljama EU”, rekao je Mihailović i dodao da ostaje optimista po tom pitanju.
Mihailović je naglasio da su svi značajni ekonomski parametri u Crnoj Gori u prošloj godini bili su izuzetno pozitivni.
“Kad to kažem, imam u vidu da je industrija rasla preko 24 odsto, da je u dvocifrenim brojkama raslo građevinarstvo, turizam… Izuzetno značajni pomaci napravljeni su u poljoprivredi, zahvaljujući mjerama Vlade i Ministarstva poljoprivrede, sa Milutinom Simovićem na čelu. Podsjetiću, takođe, da su u prošloj godini strane direktne investicije bile 330 miliona eura. Dakle, Crna Gora je u ovu godinu ušla sa jednim pozitivnom, značajnim privrednim zamajcem. Kada izražavam optimizam za stopu privrednog rasta u ovoj godini konstatujem da je u prva dva mjeseca taj rast povećan za tri posto u odnosu na isti period prošle godine”, naveo je on.
Komentarišući slučajeve Atlas i Invest banke Montenegro Mihailović smatra da nije dobro ovo što se desilo sa bankama.
“Ali, sa druge strane treba istaći da ova dešavanja, koja su u suštini negativna, nijesu ugrozila rejting Centralne banke Crne Gore, niti su u jednom širom kontekstu uticala na finansijske tokove države. Ovakvu konstataciju baziram na sljedećim ekonomskim parametrima. Poznata institucija za ocjenu rejtinga Standard and Poor’s je u najnovijem izvještaju saopštila da je rejting Crne Gore stabilan (B+B), što je izuzetno važno jer je riječ o nepristrasnoj instituciji. Drugi parametar je taj da u ovom periodu imamo rast i depozita i kredita, kao i da imamo smanjenje loših kredita koji sada, prema podacima CBCG, iznose 5,4 odsto. A bili su i dvocifreni. Dakle, sve ovo zajedno ukazuje na to da finansijski sistem u Crnoj Gori pokazuje stabilnost i bez obzira na ovo što se sada dešava, moje su ocjene i prognoze da neće biti ugrožen”, pojasnio je on.
Na pitanje sa kojim se izazovima Crna Gora može suočiti tokom 2019. godine i zašto Mihailović naglašava da je Crna Gora, kao mala ekonomija uvijek podložna većim izazovima i većim problemima nego što su velike ekonomije.
“Mi jesmo vitalni, ali ono što je generalno, kriza nas ne može preskočiti. Dakle, bez obzira na sav optimizam u pogledu stopa privrednog rasta, mi se kao mala ekonomija srijećemo sa puno izazova koje bih podijelio na spoljne i unutrašnje. Spoljni izazovi su, kao što vidimo, političke krize u svijetu, dešavanja sa Brexitom, protesti u Francuskoj, Albaniji, dešavanja u Ukrajini… Dakle, sve to moramo ekonomski dobro da pratimo i blagovremeno reagujemo”, kazao je on.
Jer, kako dalje pojašnjava, posljedica toga, kao i posljedica unutrašnjih problema, može biti u dijelu stranih direktnih investicija.
“Samo da podsjetim, strane direktne investicije za proteklih pet godina iznosile su 10 posto BDP-a godišnje. Ovo je vrlo značajan parametar za Crnu Goru koja, kao mala i nedovoljno razvijena ekonomija, sa nedovoljnom akumulacijom, mora da se oslanja na strane izvore. To znači da moramo sve da učinimo da strani investitori i dalje budu prisutni. A strani investitor ne voli nikakve negativne događaje. Drugi problem je naša nedovoljna zaposlenost, ne generalna, nego strukturna. Naš problem su i dugovi, inostrani dug je narastao na preko tri milijarde eura. Imamo nepovoljan odnos između uvoza i izvoza, zatim razne domaće opstrukcije… Dakle, izazova ima i biće ih, ali oni nijesu takve prirode da ih ne možemo rješavati. U prilog nam ide i to što respektabilne strane institucije kažu da će crnogorska ekonomija rasti po stopama znatno većim u odnosu na okruženje i zemlje EU”, smatra on.
Prema njegovim riječima investiciona ulaganja moraju biti i dalje u sektoru poljoprivrede, turizma i energetike, u povezivanju poljoprivrede i turizma.
“Takođe, država ne smije da troši više nego što su izvorni prihodi, što je i koncept Vlade. Dakle, bez daljeg zaduživanja za potrošnju i ono što je posebno važno i što se rijetko apostrofira a to je pametno servisiranje državnog duga. Crna Gora, polazeći od BDP-a i nivoa duga koji je preko tri milijarde eura, ne može trenutno da se iz tog BDP-a značajno razdužuje. To znači da nam trebaju novi krediti, novi finansijski izvori, uključujući i obveznice, ali po nižim kamatnim stopama. Samo da podsjetim, Crna Gora se zaduživala po kamatnim stupama od sedam, osam odsto, a u prošloj godini, zahvaljujući aktivnosti Ministarstva finansija i Vlade, po stopi oko tri odsto”, ocijenio je Mihailović.
Prema njegovim riječima u priči oko auto-puta najvažnije je da će on biti završen.
“Auto-put je bio vrlo značajna investiciona poluga u Crnoj Gori i s pravom je nazvan projektom vijeka. Lako je kritikovati, ali trebalo je imati petlju, narodski rečeno, pa ući u taj projekat. Izuzetno mi je bilo drago kad sam od premijera Duška Markovića čuo da će finansiranje naknadnih radova biti u iznosu 10 odsto osnovne vrijednosti autoputa. Nema razloga da ne vjerujem da će biti tako. Premijer Marković, osim što je veliki strateg, je i veliki operativac, ima ga svuda gdje su važne investicione aktivnosti u Crnoj Gori. Sljedeći korak je nastavak sa pregovorima oko dalje izgradnje puta prema Srbiji, jer će to biti snažna poluga privrednog i društvenog razvoja Crne Gore”, smatra on.
Jedan od poteza koji je naišao na odobravanje kod građana je opredjeljenje Vlade da nedjelja bude neradni dan… Mihailović je mišljenja da to je trebalo i ranije uraditi i “ovu odluku iz duše i srca, a i kao profesionalac, podržavam”.
“U sektoru trgovine je ženska radna snaga. Tamo su u pitanju majke koje makar jedan dan u nedjelji treba da provedu sa svojom djecom. Dakle, ovo je apsolutno ispravan potez i ne smijemo da ga vulgarizujemo. Moramo da napravimo dobra podzakonska akta kojima će se vidjeti da nedjeljom zaista radi samo ono što minimalno mora. Sa druge strane, poslodavci moraju da vode računa o tome da je u pitanju radna snaga koja je noseća za trgovinu i apelujem na njih da ne bude otpuštanja”, poručio je Mihailović.
Od koncesionog akta za Aerodrome Crne Gore još nema ništa…
“To je vrlo složena odluka koja ima dugoročne multiplikativne konsekvence. Zbog toga ostajem pri stavu koji sam ranije rekao da se sve mora dobro izvagati, da se naprave dobre analize, da se učimo na tuđim greškama… Jer, mi nemamo 22, nego dva aerodroma koja su žila kucavica našeg turizma, a prema pokazateljima i žila kucavica crnogorske privrede. Zato nisam za brza rješenja. Ja sam za to da se uključi najšira stručna javnost. Nije sva pamet u partijama. Moramo da imamo stručnu pamet. Savez ekonomista i ja kao predsjednik, recimo, nijesmo dobili niti jedan poziv da se uključimo kao stručnjaci. Moja je preporuka tri put mjeri, jednom sijeci”, dodao je on.
Odgovarajući na pitanje koliko protesti koji su aktuelni mogu da utiču na priliv stranih investicija, na turističku sezonu…Mihailović je kazao da nema ništa protiv da građani izražavaju svoje stavove.
“Imam protiv toga ako bi bilo rušenja, kao što je u nekim drugim sredinama. Mislim da je dobro da se čuje glas građanina i za poziciju i za opoziciju. Ali, dosta se energije troši i to ne može imati pozitivne ekonomske efekte. Ponoviću, nemam ništa protiv protesta, ali u ovakvoj situaciji ne smijemo da se prepustimo nikakvoj ekonomskoj destrukciji. To je moja poruka kao profesionalca. Šta može imati negativne posljedice? Može za strane investitore. Svaki strani investitor ide tamo gdje su mu dva parametra profitabilnost i sigurnost. Uzmimo samo turizam koji je najosjetljivija privredna grana. Možete da imate ulaganja u dugom vremenskom periodu, ali jedan i najmanji politički ili bilo kakav drugi eksces može da izazove vrlo negativne efekte. Samo da podsjetim, kada SAD svojim građanima kažu mi vam preporučujemo da ne idete tu i tamo, oni neće da odu. Dakle, moramo biti vrlo oprezni. Imamo dobru zimsku turističku sezonu, imamo dobre najave za ljetnju i mislim da je za sve nas dobro da to što je dobro dobro čuvamo. Ne miješam se u politku, niti me ona interesuje, ali ovo je moja preporuka i plediranje”, zaključio je Mihailović.