Kada uporedimo podatak Monstata o prošlogodišnjem rastu cijena od 4,6 odsto, sa težinom kese koju smo, za istu vrijednost, iznosili iz prodavnica prije godinu i danas, moramo priznati da je razlika ogromna. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović to objašnjava time što se naš osjećaj inflacije, odnosno način na koji nas inflacija pogađa, zasniva prvenstveno na kretanju cijena onih proizvoda i usluga koje najviše kupujemo, piše Pobjeda.
“Kada cijene proizvoda koje najčešće kupujemo, kao što je, na primjer, ulje, porastu značajno, naš subjektivni osjećaj je da je inflacija drastična. Odnosno, rast cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću”, objašnjava Kaluđerović.
Pojašnjava da se statistički podaci odnose na prosječan rast cijena svih roba i usluga, koje se baziraju na prosječnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava. Na tom spisku su, osim hrane i odjeće, i proizvodi za domaćinstvo, alati, vozila, zdravstvene usluge, prevoz, poštanske usluge, usluge vezane za odmor i razonodu, usluge lične njege, osiguranja itd.
“Naravno u konačnom obračunu inflacije, svaki od ovih proizvoda i usluga nema isti uticaj na konačnu stopu, ali je kretanje cijena svih ovih proizvoda i usluga uvijek obuhvaćeno. Važno je da naglasimo da Monstat podatak o inflaciji računa prema tačno određenoj međunarodno usaglašenoj i priznatoj metodologiji, na isti način, metodološki, kao i statistički zavodi u Njemačkoj, Engleskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji”, ukazuje Kaluđerović.
Rast cijena
Analizirajući podatke za posljednjih nekoliko godina, Kaluđerović ukazuje da cu cijene počele da rastu od 2019. godine, za tri odsto, a godinu kasnije za dva odsto. Ipak, posebno poskupljenje hrane bilo je tokom prošle godine kada je godišnja stopa rasta cijena hrane bila 7,4 odsto u decembru.
“Tokom 2021. godine posebno veliki rast su zabilježile kategorije proizvoda kao što su masti i ulja na nivou od 37 odsto, povrća 17 odsto i šećera i slatkiša na nivou od 8,7 odsto, ali i sve ostale kategorije prehrambenih proizvoda”, navodi Kaluđerović.
Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca, ulje je poskupilo 46,46 odsto, pa ga je početkom prošle godine bilo moguće naći za manje od euro, dok ga je danas nemoguće naći ispod 1,45 eura. Registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva preko 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto. Sami smo se uvjerili da su tvrdi sirevi pojedinih proizvođača poskupili za 100 posto, pa je ,,gauda“, koju ste do prije nekoliko mjeseci na akciji mogli kupiti i za pet eura, sada u gotovo svim radnjama deset eura.
Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je u pomenutom lancu, samo tokom prošlog mjeseca, jogurt jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto. Prema njihovim podacima cijene suhomesnatih proizvoda domaće mesne industrije se od početka prošle godine nijesu mijenjale.
To je Pobjedi potvrdio i vlasnik MI Goranović Đorđije Goranović koji je kazao da su cijene suhomesnatnih prozvoda na prošlogodišnjem nivou. Ukazao je da su poskupili svi inputi za proizvodnju i dodao da će, u zavisnosti od toga da li će se njihov rast nastaviti, donositi odluku o eventualnom korigovanju cijena proizvoda.
“Generalno je došlo do rasta cijena svih inputa, energenata, gasa i sirovina za proizvodnju ambalaže za pakovanje. Osjetan je rast cijena svježeg mesa, pa su junetina i teletina skuplje za 20 odsto, raste i cijena piletine, dok su cijene svinjskog mesa za sada stabilne”, kazao je Goranović.
Razlozi
Kaluđerović smatra da je inflacija, sa kojom se suočavamo, posljedica pandemije objašnjavajući da je riječ o monetarnom fenomenu koji nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.
“U vrijeme pandemije mi smo imali totalno obustavljanje proizvodnje i prometa u sektoru usluga sa jedne strane, a sa druge strane smo imali upliv velike količine novca u ekonomiju, kroz subvencije, kredite i prelivanje novoodštampanog novca u inostranstvu. Samo u EU smo imali štampanje novca na nivou od 10 odsto novčanog agregata M2, a slično je bilo i u Americi. Sve ovo dovelo je do rasta cijena, a dodatno su na to uticali i problemi u lancima snabdijevanja na svjetskom tržištu zbog pandemije, ali i rast cijena nafte, koji je uslovio smanjenje ponude na svjetskom nivou. Zbog svega ovoga možemo očekivati nastavak rasta cijena u narednom periodu”, smatra Kaluđerović.
Upitana da prokomentariše izjavu ministra Jakova Milatovića da je neosnovana teza da će povećanje plata biti neutralisano rastom cijena, Kaluđerović je navela da će, svakako, doći do neutralisanja jednog dijela povećanja zarada.
“Inflacija, odnosno opšti rast cijena, dovodi do smanjenja vrijednosti novca kojim raspolažemo, uvijek i u svim uslovima, što ne treba posebno objašnjavati, posebno građanima koji su na svojoj koži osjetili hiperinflaciju. Ukoliko je naša plata povećana za npr. deset odsto to je samo nominalno povećanje, pa ako sada imamo deset eura više, a inflacija je bila četiri odsto, to povećanje neće biti deset, već šest odsto, odnosno moći ćemo da kupimo robe i usluge vrijednosti od dodatnih šest, a ne deset eura, što bismo mogli da nije bilo inflacije. To znači da će jedan dio povećanja plata sigurno biti neutralisan povećanjem cijena”, ukazuje Kaluđerović.
Taj uticaj, kako navodi, biće različit za svakog građanina u zavisnosti od konkretnog povećanja zarade i strukture potrošnje, ali se čini da će najugroženiji ponovo biti oni sa nižim prihodima.
“Ipak, potrebno je naglasiti da zamrzavanje cijena nekih proizvoda kako bi se ovo spriječilo, ne smije biti opcija, jer ono u ekonomskoj praksi ima samo negativne posljedice”, zaključuje Kaluđerović.
Sumorna statistika
Prema zvaničnim podacima Monstata, najveći rast cijena u prošloj godini imali su ulja i masti 37 odsto, cijena goriva i maziva za automobile porasla je za 22,7 odsto, povrća za 16,9 odsto, mliječnih proizvoda i jaja za pet odsto, mesa 2,7 odsto i slatkiša 8,7 odsto.
“Potrošačke cijene u decembru 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 4,6 odsto. Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena mlijeka, sira, jaja, povrća, hljeba, žitarica, mesa i ribe, čvrstih goriva i avio-prevoza. Potrošačke cijene u periodu od januara do decembra 2021, u poređenju sa godinom prije, u prosjeku su više za 2,4 odsto”, stoji u izvještaju Monstata.
Prema posljednjim podacima koji se odnose za novembar, vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 669,20 eura, od čega se 287 eura odnosilo na hranu, a 381 euro na neprehrambene proizvode i usluge. U strukturi korpe je navedeno da četvoročlana porodica mjesečno za meso troši 61,50 eura, za ribu 3,90, za mlijeko, sir i jaja 73,50 eura, dok na voće i povrće odlazi 28,30 eura odnosno 49,30 eura.
Evropa zdaj….